Promet eufondovi

ŠTO MI RADIMO

Operativni program Konkurentnosti i kohezija 2014.–2020.

Operativni program „Konkurentnost i Kohezija“ (OPKK), kojim upravlja Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, pod tematskim ciljem 7. – Povezanost i mobilnost u čijem su  fokusu ulaganja u prometnu infrastrukturu potrebnu za suvremenu, konkurentnu i međusobno povezanu europsku ekonomiju, podrazumijeva razvoj projekata za olakšanje kretanja robe i ljudi, ne samo diljem i unutar Hrvatske već i prema ostalim dijelovima Europe, te poboljšanje dostupnosti gradova i izoliranih područja funkcionalnim regionalnim centrima te jačanje teritorijalne kohezije.

Utvrđeni ciljevi tj. prioriteti prometnog razvoja kroz OPKK-u odražavaju prioritete politike EU-a i nacionalne politike za područje prometa. U njoj se ističe integracija modalnih mreža prijevoza, odnosno komodalnost, strukturalne promjene kojima se omogućuje učinkovita konkurentnost željeznice na tržištu prijevoza robe i putnika na srednjim i dugim relacijama, mobilizacija potencijala nedovoljno iskorištenih unutarnjih vodnih putova i ekološki prihvatljivog gradskog prometa. Stoga bi fokus trebao biti na ‘osnovnoj’ mreži koridora koji bi osigurali efikasno multimodalno povezivanje i dodatnu vrijednost na razini Europe.

Prioritetna os koja se odnosi na promet u OPKK za razdoblje 2014. – 2020. označava nastavak provedbe strateških ciljeva određenih u OP-u „Promet“ za razdoblje 2007. – 2013. (osuvremenjivanje željezničke infrastrukture i sustava unutarnjih plovnih putova), uz osiguravanje dosljednosti i usklađenosti s obzirom na dosadašnje financiranje iz fondova EU-a u sektoru prometa u Hrvatskoj.

U okviru prioritetne osi 7., glavni prioriteti financiranja iz EFRR-a i KF-a za OPKK su sljedeći:

  • povećati stupanj korištenja i relevantnost željezničke mreže (Kohezijski fond);
  • unaprijediti cestovnu mrežu TEN-T i pristup cestovnoj mreži TEN-T (EFRR);
  • povećati broj prevezenih putnika u javnom gradskom prijevozu (Kohezijski fond);
  • poboljšana dostupnost Dubrovnika zrakom (Kohezijski fond)
  • poboljšati dostupnost naseljenih otoka stanovnicima (Kohezijski fond);
  • poboljšati cestovnu sigurnost u dijelovima s visokom razinom mješovitog prometa (EFRR);
  • povećati količinu teretnog prometa na unutarnjim plovnim putovima (Kohezijski fond).

S obzirom na to, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, koje obnaša funkciju Posredničkog tijela za sektor prometa, priprema projekte iz svih prometnih sektora: željezničkog, cestovnog, pomorskog, riječnog i zračnog, ali se po prvi puta, sukladno strateškim ciljevima EU prometne politike, velika pažnja posvećuje razvojnim projektima iz segmenta gradsko-prigradskih, javnih i integriranih prometnih sustava.

U 2014.-2020. za prometne projekte na raspolaganju je 1,210 milijardi eura, od čega 400 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i nešto više od 810 milijuna eura iz Kohezijskog fonda.

400 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjeno je cestovnim projektima:

  • 330 milijuna za povezivanje TEN-T cestovne mreže i pristupa TEN-T mreži
  • 70 milijuna za sigurnost u prometu

810 milijuna eura iz Kohezijskog fonda namijenjeno je:

  • 490 milijuna za željeznički promet
  • 100 milijuna za Zračnu luku Dubrovnik
  • 100 milijuna za gradsko-prigradski promet (urbana/regionalna mobilnost)
  • 80 milijuna za pomorstvo (povezivanje otoka s kopnom)
  • 40 milijuna za unutarnju plovidbu

Do sada je iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“  unutar prioritetne osi 7 „Povezanost i mobilnost“ realizirano tj. potpisano ukupno 13 ugovora u ukupnom iznosu većem od milijardu eura, odnosno 762 milijuna eura bespovratnih EU sredstava.