Projekti

Glavni projekti u provedbi prema Specifičnim ciljevima Prioritetne osi 7. Povezanost i mobilnost Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.:

Problemi

Teritorij Republike Hrvatske nije povezan u svom južnom dijelu, već je za pristup Dubrovačko-neretvanskoj županiji potrebno prijeći preko teritorija Bosne i Hercegovine u dužini od 9,25 km što dovodi do obveze dvostrukog prelaska državne i EU granice. Uspostava potpunog Schengenskog režima koja će uslijediti u narednim godinama obvezat će Hrvatsku na provedbu strogih pravila prilikom prelaska granice na graničnom prijelazu s BIH, zbog čega će svi putnici morati proći dvostruku schengensku kontrolu na maloj udaljenosti, što će dovesti do dodatnog smanjenja dostupnosti i povezanosti teritorija Hrvatske, zagušenja i uskih grla na graničnim prijelazima koji nisu infrastrukturno opremljeni za prihvat većeg broja teretnih i ostalih vozila. Posljedice uključuju izolaciju regionalnog centra Metkovića u gospodarskom, socio-ekonomskom i turističkom smislu, povećanje štetnih emisija i dužine trajanja putovanja, a to će dodatno doprinijeti izolaciji regionalnih centara Metkovića i Dubrovnika.

Cilj

Projektom će se smanjiti negativne posljedice ulaska Hrvatske u Schengenski prostor te pružiti trajna prometna povezanost između razdvojenih teritorija Hrvatske prilagođena budućim prometnim potražnjama. Planira se izgraditi ukupno 32.5 km novih cesta. Osnovu projekta čini izgradnja mosta kao izravne cestovne veze između većeg dijela Hrvatske i južne Dalmacije, koja je neumskim koridorom (širine približno 10 km) odvojena od ostatka Hrvatske. Projekt uključuje izgradnju mosta koji povezuje Magistralnu cestu (D8) s obalnom linijom poluotoka Pelješca, pristupne ceste do glavne ceste na Pelješcu, nadogradnju postojeće ceste na Pelješcu i izgradnju nove obilaznica oko Stona, kao poveznicu s magistralnom cestom prema Dubrovniku i Crnoj Gori.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 13. lipnja 2017. godine.

Koristi

Provedbom projekta povećati će se razina usluge i poboljšati sigurnost prometnog sustava. Također smanjiti će se vrijeme putovanja duž glavnih relevantnih prometnica (između Splita i Dubrovnika, između Splita i Pelješca/Korčule, između Dubrovnika i Pelješca/Korčule) kao i osigurati bolja prometna povezanost u regiji. Skraćenjem putovanja smanjiti će se i utjecaj na okoliš i kulturnu baštinu.

Rokovi

Ugovor za izgradnju mosta Pelješac s pristupnim cestama (I. faza projekta) sklopljen je 21 svibnja 2018, a radovi su započeli 31. srpnja iste godine. Ugovor za izgradnju pristupnih cesta mostu Pelješac, izgradnja dionice: Duboka – Sparagovići/Zaradeže“, sklopljen je 09. listopada 2019. godine, a radovi su započeli 13. studenog iste godine. Ugovor za izgradnju stonske obilaznice (DC414), poddionice: Sparagovići/Zaradeže – Prapratno i Prapratno – Doli, sklopljen je 09. listopada 2019. godine, a Izvođač radova je uveden u posao 5. prosinca 2019. godine, kada mu je omogućen početak izvođenja radova. Konačni završetak svih radova se očekuje 2022. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 4.023.978.948,00 HRK

Prihvatljivi troškovi: 3.215.559.659,40 HRK

Bespovratna sredstva: 3.215.559.659,40 HRK

Europski fond za regionalni razvoj: 2.733.225.710,49 HRK

Državni proračun: 482.333.948,91 HRK

Problemi

Potpisivanjem koncesijskog ugovora za Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal i realizacijom lučkih investicijskih projekata raste potreba za bržim dopremanjem i otpremanjem tereta u riječku luku i otvaranjem potpuno novog ulaza u središte Rijeke. Izgradnjom nedostajuće veze osnovne luke Rijeka s TEN-T mrežom izbjegava se miješanje lokalnog i tranzitnog prometa, što smanjuje prometno zagušenje i povećava sigurnost prometa.

Cilj

Cilj projekta je izgraditi spojnu cestu DC403 od čvora Škurinje na autocesti A7 koja predstavlja dio TEN-T do luke Rijeka koja je definirana kao osnovna (core) luka, u svrhu poboljšanja međunarodne i regionalne dostupnosti, rasterećenja gradske mreže, doprinosa poboljšanju dostupnosti i povezanosti s otocima te povećanja prometne sigurnosti.
Specifični cilj projekta je integracija novog cestovnog pravca luka Rijeka (Zagrebačko pristanište) – autocesta A7 u Mediteranski koridor (Rijeka-Zagreb-Budimpešta) transeuropske prometne mreže (TEN-T) koja je od temeljne važnosti za osiguranje jedinstvenog tržišta za slobodno kretanje putnika i roba, kao i za jačanje ekonomske i socijalne kohezije i promicanje gospodarske konkurentnosti i održivog razvoja.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 18. prosinca 2018. godine.

Koristi

Očekivane koristi od projekta su sljedeće:
– Smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, usmjeravanjem tranzitnog prometa s postojećih gradskih pravaca na buduću trasu (smanjenjem buke, vibracija i zagađenja zraka),
– Uštede u troškovima, posljedica prometnih nesreća, povećanjem razine prometne sigurnosti (posebice za pješake i bicikliste) uslijed usmjeravanja tranzitnog prometa s postojećih gradskih prometnica na buduću trasu
– Poboljšanje razine usluge javnog prijevoza izmještanjem tranzitnog teretnog prometa izvan gradskih pravaca,
– Uštede u vremenu transporta robe između luke Rijeka (Zagrebačko pristanište) i autoceste A7 u odnosu na postojeće gradske pravce,
– Ušteda na troškovima održavanja i rekonstrukcije cesta i zgrada u zoni postojećih gradskih pravaca za transport (smanjenjem prometnog opterećenja, vibracija),
– Utjecaj na povećanje konkurentnosti lokalnih ekonomija putem bolje pristupačnosti drugim tržištima korištenjem novog prometnog pravca.

Rokovi

Radovi su započeli u rujnu 2020. godine, a trebali bi biti završeni 2023. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 646.155.688,00 HRK

Prihvatljivi troškovi: 520.010.000,00 HRK

Bespovratna sredstva: 520.010.000,00 HRK

Europski fond za regionalni razvoj: 442.008.500,00 HRK

Državni proračun: 78.001.500,00 HRK

Problemi

Na temelju podataka o prometnim nezgodama i posljedicama, podataka o prometu, te podataka o cesti i okolišu za sve evidentirane lokacije opasnih mjesta na državnim cestama Republike Hrvatske izrađena je studija „Plan provedbe za sanaciju opasnih mjesta na državnim cestama Republike Hrvatske“. Korištenjem različitih kriterija utvrđeno je koja su od mjesta „opasnija“, tj.
koja mjesta je potrebno dublje razraditi i sanirati, te je na temelju procjene ustanovljen redoslijed prvenstva za saniranje. Rizičnost prometa na identificiranim opasnim mjestima uzrokuje gubitke za društvo u vidu prometnih nezgoda s lakšim posljedicama, nezgoda s teškim posljedicama, nezgoda s tragičnim posljedicama i troškova prometne nezgode tj. ekonomskog troška.

Cilj

Projektom Sanacija opasnih mjesta (Uklanjanje crnih točaka) na državnim cestama želi se poboljšati sigurnost prometa na opasnim mjestima identificiranim u studiji „Plan provedbe sanacije opasnih mjesta na državnim cestama Republike Hrvatske“. Kako bi se smanjio broj nesreća, te s time posredno i broj ozlijeđenih i smrtno stradalih osoba na državnim cestama, nužno je uložiti sredstva u poboljšanje cestovne infrastrukture kako bi ista bila tolerantnija na pogreške vozača.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 30. siječnja 2019. godine.

Koristi

Svrha ovog projekta je poboljšanje cestovne sigurnosti, te s time i smanjenje broja nesreća s materijalnom štetom, smanjenje broja ozlijeđenih i poginulih na državnim cestama.

Rokovi

Radovi na sanaciji prvog opasnog mjesta – OM Baćin Dol su završili 15. rujna 2020. godine. Dinamika sanacije prati izradu projektne dokumentacije za pojedina opasna mjesta. Završetak projekta očekuje se tijekom 2023. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 68.596.132,80 HRK

Prihvatljivi troškovi: 55.433.982,80 HRK

Bespovratna sredstva: 55.433.982,80 HRK

Europski fond za regionalni razvoj: 47.118.885,38 HRK

Državni proračun: 8.315.097,42 HRK

Problemi

Ministarstvo unutarnjih poslova izvršilo je analizu prometa odnosno prometnih nesreća i njihovih posljedica u razdoblju od 2014. – 2018. godine na dionici državne ceste D57 od raskrižja s lokalnom cestom L46051 (sjeverno od Apševaca) do čvora „Lipovac“ autoceste A-3 u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema kojima navedena dionica predstavlja „opasno mjesto“ (opasnu dionicu ceste) na kojoj u interakciji s greškom vozača, dolazi do prometnih nesreća.

Kolnički zastor navedene dionice ceste nije adekvatno rekonstruiran dugi niz godina, točnije od Domovinskog rata, izuzev cestovnog mosta u Lipovcu, koji je višekratno saniran manjim zahvatima na kolničkom zastoru što upućuje na negativan aspekt za sigurno prometovanje navedenom cestom. Analizom stanja postojeće ceste u studiji za sanaciju opasnih mjesta utvrđen je niz nedostataka iste: povećani broj prometnih nesreća, težina prometnih nesreća, neprimjereno vođenje trase ceste (dugi pravci završavaju oštrim zavojima), veći broj oštrih zavoja bez ograničenja brzine, odvodni jarci i betonski stupovi javne rasvjete neposredno uz kolnik, betonski propusti kolnih ulaza koji se vežu na cestu, djelomično nevidljive rubne crte, istrošena površina kolnika, segmentarna oštećenja kolnika sanirana djelomičnim krpanjem i prolazak trase ceste kroz naseljena mjesta.
Dodatnu problematiku čine teretna vozila koja gravitiraju navedenoj prometnici prema/od obližnjim međunarodnim cestovnim graničnim prijelazima Bajakovo, Tovarnik i Ilok. Navedeni granični prijelazi bilježe više kilometarske kolone, posebice u vrijeme ljetnih godišnjih odmora i blagdana, što svakako utječe na kvalitetu same prometnice ali i sigurnost prometa općenito.
Posebno se ističe podatak da se većim dijelom radi o teretnim vozilima nosivosti do 24 tone, koja utječu na prometno-tehničke karakteristike prometnice i koja prometovanjem na navedenoj dionici, povećavaju vjerojatnost broja prometnih nesreća i smrtnosti.

Cilj

Projekt se odnosi na izgradnju prometnice kojom će se zaobići dionica državne ceste kroz naselja Apševci i Lipovac koja je identificirana kao crna točka. Kako je postojeća prometnica svojim elementima i stanjem kroz ta naselja neprimjerena za tu strukturu prometa, izgradnjom obilaznice bi se izbjegnule kolizije i povećala sigurnost prometa. Stoga je analizom zaključeno kako bi za dovođenje navedene ceste u stanje koje bi garantiralo veću sigurnost sudionika u prometu, zahtijevalo značajne radove i troškove uz zaključak kako se i uz navedene radove ne bi postigla tražena razina sigurnosti te je stoga u studiji za sanaciju opasnih mjesta za ovu crnu točku predviđeno rješenje putem izgradnje nove ceste (obilaznice) u dužini 4.2 km.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 30. ožujka 2021. godine.

Koristi

Svrha ovog projekta je poboljšanje cestovne sigurnosti, te sa time i smanjenje broja nesreća s materijalnom štetom, smanjenje broja ozlijeđenih i poginulih na državnim cestama.

Rokovi

Natječaj za odabir izvođača radova objavljen je 22. veljače 2021. godine. Predviđeni rok početka izvršenja ugovora počinje danom uvođenja izvođača radova u posao, a rok dovršetka radova iznosi 18 (osamnaest) mjeseci. Završetak projekta očekuje se tijekom 2023. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 129.082.784,00 HRK

Prihvatljivi troškovi: 106.069.667,20 HRK

Bespovratna sredstva: 106.069.667,20 HRK

Europski fond za regionalni razvoj: 90.159.217,12 HRK

Državni proračun: 15.910.450,08 HRK

Problemi

Lučka uprava Osijek koristila je terminal za rasute terete sagrađen 1974. godine koji se nalazio u središtu Osijeka (poznat kao “stara luka”), u neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra Osijek. Stara luka je stavljena izvan uporabe tijekom 2015. godine, zbog početka projekta “Unapređenje vodno-komunalne infrastrukture za Grad Osijek” sufinanciranog iz EU fondova. Nakon završetka izgradnje vodno komunalne infrastrukture, na prostoru bivše “stare luke” planira se izgraditi šetnica koja će se povezati s postojećom šetnicom od centra grada.

Cilj

Izgradnjom novog terminala za pretovar rasutih tereta sve lučke djelatnosti preseliti će se na novu lokaciju u neurbaniziranom dijelu grada („nova luka“). Također podići će se razina zaštite okoliša pri prekrcaju tereta, povećati će se sigurnost brodova u luci, poboljšati će se dostupnost lučke infrastrukture kroz visoko kvalitetne prometne veze s novom lukom, razviti će se efikasni intermodalni transporta tereta te smanjiti operativni troškovi uslijed korištenja nove opreme i tehnologije. Projekt obuhvaća izgradnju obalne građevine dužine 240 m s dva veza, pristupnu cestu, željezničke kolosijeke i kransku stazu, usipni koš i uređaje za pretovar i lučku infrastrukturu (opskrba vodom, energijom i sl.).

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 10. svibnja 2017. godine.

Koristi

Izgradnjom terminala za rasute terete povećati će se udio riječnog prometa u odnosu na željeznički i cestovni promet u Republici Hrvatskoj, revitalizirati će se gospodarstvo u Osječko-baranjskoj županiji, što će pridonijeti ravnomjernom razvoju regija u Hrvatskoj. Također preseljenje terminala doprinijeti će kvaliteti života građana Osijeka i zaštiti okoliša s obzirom da će se smanjiti prometno zagušenje u centru Osijeka. Nadalje poboljšati će se prometna produktivnost i intermodalni kapaciteti te osigurati integrirani prekrcaj tereta na jednoj lokaciji. Time će luka Osijek postati prva hrvatska luka unutarnjih voda bazenskog tipa i prva koja će imati usvojene europske standarde poslovanja te tako postati snažna logistička podrška ekonomiji Istočne Hrvatske.

Rokovi

Početak radova se očekuje 2021. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 259.288.686,03 HRK

Prihvatljivi troškovi: 244.330.965,03 HRK

Bespovratna sredstva: 225.511.045,53 HRK

Kohezijski fond: 191.684.388,70 HRK

Državni proračun: 33.826.656,83 HRK

Problemi

Rijeka Dunav od rkm 1295 do rkm 1433 čini dio međunorodnog TEN_T vodnog puta u RH. Rijeka Dunav na dionici između od 1321 rkm do 1325 rkm teče desnom krivinom te je na istoj dionici došlo do velikog proširenja korita i bifurkacije toka. Proširenje korita rijeke Dunav dovodi do smanjenja dubina na plovnom putu te time značajno povećava opasnost od prekida plovidbe kod niskih plovnih vodostaja. Specifično kod naselja Sotin na približno 1322 rkm prijeti odnošenjem desne obale koja je izrazito niska i ruševna što bi za posljedicu moglo imati potkopavanje i urušavanje obale. Urušavanjem visoke desne obale bi ugrozilo naselje Sotin te mjesnu crkvu. Pored naselja direktno je ugroženo i arheološko nalazište starog rimskog naselja.

Cilj

Cilj projekta je povećanje stupnja sigurnosti plovidbe na predmetnoj dionici rijeke Dunav putem izgradnje tri vodne građevine, 2 tzv. “pera” i 1 “uzdužne građevine”. Ujedno, projektom će se umanjiti negativni morfološki trendovi na desnoj obali ove dionice Dunava, konkretno proces erozije na približno 1322 rkm. kod mjesta Sotin gdje ti procesi imaju direktan utjecaj na urušavanje obale te širenje riječnog korita čime se smanjuje dubina plovnog puta.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 1. listopada 2020. godine.

Koristi

Ovim projektom predlaže se rješenje zaštite obale u vidu regulacijskih objekata koji prema uvjetima na terenu i pravilima struke daju najbolje rezultate te se svojim gabaritima dobro uklapaju u postojeći okoliš. Gradnjom objekata predloženih unutar ovog projekta će se zaustaviti stalna erozija obale i proširenje protjecajnog profila što dovodi do smanjenja brzina i pojačavanja taloženja nanosa. Izgradnjom vodnih građevina će se suziti proticajni profil što će dovesti do povećanja brzina i smanjena taloženja i onemogućiti formiranje sprudova te osigurati povoljne dubine za plovidbu.

Rokovi

Početak radova se očekuje 2021. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 43.597.955,03 HRK

Prihvatljivi troškovi: 43.597.955,03 HRK

Bespovratna sredstva: 43.597.955,03 HRK

Kohezijski fond: 37.058.261,77 HRK

Državni proračun: 6.539.693,26 HRK

Problemi

Iako se trendovi kreću na način da se učestalost pojave leda smanjuje (događaji se prorjeđuju), trajanje lednog događaja jednom kad se led pojavi se kontinuirano kreće u granicama od oko 20 dana – primjer zadnjeg događaja iz 2017.g. gdje je zabilježeno 24 dana zabrane plovidbe. Na zajedničkom hrvatskom/srpskom dijelu Dunava, na teritoriju Republike Hrvatske trenutno nema zimovnika, već se za prihvat plovila tokom ledostaja/ledohoda koriste postojeće riječne luke: – BAJA, rkm 1479.00 na lijevoj obali – 165 km od naselja Opatovac; – BARAČKA, rkm 1426.15 na lijevoj obali – 112 km od naselja Opatovac; – APATIN, rkm: 1401.00 na lijevoj obali – 87 km od naselja Opatovac; – BEOČIN-LAFARGE – rkm: 1268.50 na desnoj obali – 46 km od naselja Opatovac (kapaciteta do 20-30 plovila); – NOVI SAD, rkm: 1254.00 na lijevoj obali – 60 km od naselja Opatovac (kapaciteta do 70 plovila). Sve navedene luke u osnovi služe kao riječne luke, a ne isključivo kao zimovnici.

Cilj

Cilj projekta je povećanje stupnja sigurnosti plovidbe na predmetnoj dionici rijeke Dunav kroz omogućavanje plovilima sklanjanje za vrijeme pojave ledostaja/ledohoda na plovnim putovima ili neke druge izvanredne situacije uslijed koje dolazi do prekida plovidbe.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 1. listopada 2017. godine.

Koristi

Izvedbom zimovnika u Opatovcu, u kombinaciji s postojećim riječnim lukama koje trenutno služe i za privez brodova tokom ledostaja/ledohoda, postići će se premreženost Dunava na široj dionici Budimpešta-Beograd na način da će postojati luka ili zimovnik svakih cca. 50 rkm Dunava. Navedena udaljenost između luka/zimovnika od 50 rkm se s tehničke strane (uvjeti plovidbe) smatra svrsishodnom jer okvirno predstavlja dnevni doseg (domet) za prosječno teretno plovilo na unutarnjim vodnim putovima. Stoga, kompletiranjem navedene mreže luka i zimovnika na rijeci kroz izgradnju zimovnika u Opatovcu uspostavlja se mogućnost pravovremene reakcije plovila (uplovljavanje u zimovnik/luku) u slučaju nailaska ledohoda/ledostaja ili za vrijeme drugih akcidentnih situacija. Zaključno, provedbom će se postići povećanje sigurnosti plovidbe rijekom Dunav u zimskim mjesecima na predmetnom potezu (omogućavanje plovilima siguran vez tokom ledostaja/ledohoda), a pridonijet će se i unaprjeđenju poslovanja postojećih riječnih luka na ovom potezu Dunava kroz povećanje sigurnosti plovidbe.

Navedenim zimovnikom osigurao bi se smještaj 23 plovila, odnosno osigurao potreban kapacitet za prosječan broj plovila na predmetnoj dionici tokom referentnog razdoblja od 7 dana (rok izvan sustava ranog upozorenja nailaska leda za korisnike plovnog puta).

Rokovi

Početak radova se očekuje 2021. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 48.217.217,21 HRK

Prihvatljivi troškovi: 48.217.217,21 HRK

Bespovratna sredstva: 48.217.217,21 HRK

Kohezijski fond: 40.984.634,62 HRK

Državni proračun: 7.232.582,59 HRK

Problemi

Funkcioniranje redovitog trajektnog prometa Biograd – Tkon je narušeno, budući da je postojeći pristan skučen i ukrcaj se izvodi izravno iz mjesne prometnice koja je redovito zakrčena vozilima te blokira cestovni promet, a samim time smanjena je sigurnost putnika.

Cilj

Osnovni cilj projekta je poboljšanje organizacije usluge pomorskog prijevoza tijekom cijele godine kako bi se otočkom stanovništvu osigurala dostupnost svakodnevnih aktivnosti, te kako bi se u vrijeme vršnih opterećenja smanjilo gužve, čekanja i zastoje što će u konačnici pridonijeti smanjenju opterećenja postojećih lučkih kapaciteta a poboljšati prometnu povezanost otoka kao preduvjet gospodarskog i društvenog razvoja otoka.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za II fazu projekta sklopljen je 16. travnja 2018. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Realizacijom planiranih projektnih aktivnosti povećat će se kapacitet, kvaliteta i sigurnost linijskog prijevoza na državnoj trajektnoj liniji Tkon – Biograd.

Rokovi

Radovi su započeli 2019. godine, a završetak se očekuje 2021. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 32.591.045,60 HRK

Prihvatljivi troškovi: 32.591.045,60 HRK

Bespovratna sredstva: 32.591.045,60 HRK

Kohezijski fond: 27.702.388,76 HRK

Državni proračun: 4.888.656,84 HRK

Problemi

Luka otvorena za javni promet u mjestu Crikvenica ne zadovoljava sve sigurnosne zahtjeve za usluge prijevoza putnika tijekom cijele godine zbog sezonalnog pritiska turizma.

Cilj

Planirana ulaganja odnose se na unaprjeđenje sigurnosne zaštite luke, izgradnju sekundarnog lukobrana sa svrhom zaštite luke od valova koji nastaju uslijed vjetra iz trećeg i četvrtog kvadranta, dogradnju „Male palade“ u tlocrtnom, pravilnom „T“ obliku zbog zaštite od valova u novoplaniranom akvatoriju luke i povećanje dubine gaza u luci na -3,0 m. Navedeni zahvati nužni su za nesmetano odvijanje županijske brodske linije Crikvenica – Šilo (otok Krk).

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 11. svibnja 2018. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Dovršenjem projekta zadovoljit će se svi sigurnosni zahtjevi za nesmetano odvijanje županijske brodske linije Crikvenica-Šilo (otok Krk) koja je od velike važnosti za stanovništvo otoka. Također, poboljšana usluga prijevoza putnika tijekom cijele godine omogućit će integriranost hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu te unaprijediti preduvjete za zapošljavanje, obrazovanje i pristup medicinskoj skrbi stanovnicima otoka Krka.

Rokovi

Radovi su započeli u veljači 2019. godine, a završetak se očekuje do svibnja 2021. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 32.994.411,22 HRK

Prihvatljivi troškovi: 32.788.161,22 HRK

Bespovratna sredstva: 32.788.161,22 HRK

Kohezijski fond: 27.869.937,04 HRK

Državni proračun: 4.918.224,18 HRK

Problemi

Akvatorij unutar lučkog područja luke Cres ne uživa odgovarajući stupanj zaštite od udara valova i vjetra, što izravno utječe i na očuvanje imovine (plovila) stanovnika Cresa za vrijeme nevremena. Osim toga, privez i sigurnost na vezu za linijske brodove u cjelogodišnjoj linijskoj plovidbi je neadekvatan, a uočljivi su i nedostaci glede pristupa mjestu ukrcaja za osobe smanjene pokretljivosti, povezanosti autobusnih i pomorskih terminala, dostupnosti putničkog terminala vozilima dostave i hitnih službi, kao i sigurnosti pješačkog pristupa.

Cilj

Projektom će se izgraditi zaštitni vanjski lukobran širok šest metara, a dug 185 metara, te rekonstruirati i dograditi obala u dužini od 280 metara, širine zahvata proširenja obale prema moru od 2 do 11 metara. Realizacijom projekta osigurat će se sigurno pristajanje i vez linijskih brodova u bilo kakvim vremenskim uvjetima, a time i stabilnost linijskog pomorskog prometa unutar županije, a ubuduće i među županijama. Time će se ujedno zatvoriti i urediti te zaštititi čitav akvatorij creskog lučkog područja što će pozitivno utjecati na općeniti razvoj otoka Cresa.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 23. srpnja 2018. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Projektom će se osigurati bolja prometna povezanost grada Cresa s drugim kvarnerskim otocima i priobaljem, smanjit će se gužve i zakrčenost u luci te stvoriti pretpostavke za kvalitetniji razvoj obalnog linijskog pomorskog prometa. Izgradnjom vanjskog lukobrana dužine 85 metara i širine 6 metara omogućit će se prihvat linijskih putničkih brodova te osigurati bolja zaštita creske uvale od udara vjetra i valova. Uređenjem kopnenog dijela luke u dužini od oko 280 metara grad Cres će dobiti iznimno vrijedan javni prostor tik uz gradsku obalu. Riječ je o nastavku uređenja creske rive koja će s postojećim objektima činiti jedinstvenu prostornu i funkcionalnu cjelinu.

Rokovi

Radovi su započeli u rujnu 2019. godine, a završetak se očekuje 2021. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 39.146.444,05 HRK

Prihvatljivi troškovi: 34.591.489,44 HRK

Bespovratna sredstva: 34.397.653,76 HRK

Kohezijski fond: 29.238.005,70 HRK

Državni proračun: 5.159.648,06 HRK

Problemi

Postojeće stanje u luci Unije ne zadovoljava standarde za privez i sigurnost na vezu za linijske brodove, mjere sigurnosti i uvjete za razvoj linijskog prometa, te komunalni standard za korisnike javnih linija, prvenstveno u smislu uređenja prilaza za osobe smanjenje pokretljivosti.

Cilj

Projektom je planirano produženje glave lukobrana i njegovo proširenje u obliku slova T po 30 m na svaku stranu za paralelni vez dva broda i trajekta. Predviđenim zahvatom omogućit će se privez trajektima dužine do 48 m sa sjeverne strane pristana, odnosno brodovima dužine do 70 m (ili dva katamarana ili manja broda dužine do 41,5 m) sa zapadne strane pristana, što će omogućiti sigurnu vezu s administrativnim središtima M. Lošinjem, Cresom, Rijekom, Pulom, Zadrom te manje naseljenim otocima u okruženju.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 26. listopada 2018. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Projektom se ostvaruje kvalitetnije povezivanje otočkog stanovništva, a što će povoljno utjecati na dostupnost zapošljavanja, obrazovanja i drugih usluga otočnim zajednicama te poboljšanje integriranosti hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu i savladavanje ključnih prepreka za lokalni gospodarski rast.

Rokovi

Radovi su započeli u travnju 2020. godine, dok završavaju u vremenskom razdoblju od 22 mjeseca od početka.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 37.380.922,87 HRK

Prihvatljivi troškovi: 34.268.835,31 HRK

Bespovratna sredstva: 34.264.498,73 HRK

Kohezijski fond: 29.124.823,92 HRK

Državni proračun: 5.139.674,81 HRK

Problemi

Postojeći prihvatni kapacitet luke u Sućurju ne odgovara zahtjevima sezonalnog turističkog prometa, što pridonosi zakrčenosti luke u ljetnim mjesecima i umanjuje sigurnost brodova u redovitoj linijskoj plovidbi.

Cilj

Projektom je planirana dogradnja postojećeg pristanišnog gata u duljini od 80 m, širine 6,0 m, visine po trasi gata +1,6 m, dubine po trasi gata minimalno -5,0 m, postavljanje ukrcajno-iskrcajnih rampi pojedinačne širine 20 m s obje strane gata te izgradnja operativnog platoa površine cca. 3200 m2. Za povoljnih pomorsko-hidrauličkih i meteoroloških uvjeta pod jednakim uvjetima moći će se koristiti obje rampe, dok će se za vrijeme većih valova koristiti, zaštićenija, sjeverna rampa.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 26. listopada 2018. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Dva nova gata, 80 metara duljine, 3.500 kvadrata novog platoa, te izgradnja parkinga će znatno doprinijeti manjim gužvama u ljetnoj sezoni jer će samom izgradnjom, odnosno proširenjem vanjske strane lukobrana, u luku Sućuraj moći pristati trajekt koji je znatno veći od ovih koji sada pristaju. Samim time moći će prevesti i trostruko više automobila. Ovo je ne samo značajan projekt za sve one koji se ljeti prebacuju s kopna na otok i obrnuto, već i za same stanovnike Sućurja. Nadalje, kvalitetnijom vezom između luka Sućuraj i Drvenik rasteretit će se promet i u ostalim lukama na otoku Hvaru.

Rokovi

Radovi su započeli u listopadu 2019. godine, a završetak se očekuje 2021. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 21.804.654,56 HRK

Prihvatljivi troškovi: 21.461.092,06 HRK

Bespovratna sredstva: 21.390.543,44 HRK

Kohezijski fond: 18.181.961,92 HRK

Državni proračun: 3.208.581,52 HRK

Problemi

Sjevernu stranu otočkog područja koje se nalazi između Supetra i Sumartina (Postira, Pučišća i Povlja), a u kojim područjima se nalaze i jedine dvije trajektne luke otoka, karakteriziraju nesigurne i neudobne prometnice (posebice županijske ceste na ovom području ŽC6161 i ŽC6194). Prema podacima Agencije za obalni linijski pomorski promet, broj vozila na trajektnim linijama koje pristižu u Supetar i Sumartin raste prosječnom godišnjom stopom od gotovo 6% što ima direktan utjecaj na prometnu potražnju na otoku te utječe na stvaranje gužvi i sigurnost prometa. Nepostojanje alternativnih pravaca i cesta koja direktno povezuju sjevernu stranu otoka, stvaraju dodatna zagušenja na postojećim prometnicama posebice tokom ljetnih mjeseci kada je najveći priljev vozila na otoku. Cestovni prijevoz za lokalno stanovništvo otoka Brača izuzetno je bitan u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, a trenutno infrastrukturno stanje postojećih prometnica nije zadovoljavajuće.

Cilj

Predmetni projekt je prva faza cjelokupnog projekta “Izgradnja ceste Supetar – Pučišća – Povlja – Sumartin”, a dionica Pučišća – Uvala Luka, duljine 4,825 km, predstavlja dio planirane prometnice Pučišća – Povlja i to od križanja ŽC 6161 s nerazvrstanom cestom Pučišća-Jadrankamen do križanja s odvojkom nerazvrstane ceste prema Turističkoj zoni „Luka“. Projektom se planira izgradnja ceste kao nastavak obilaznice Pučišća koja je dio ŽC 6161 Supetar-Pučišća (Stipanska luka) i s njom čini jedinstvenu cjelinu.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 30. srpnja 2019. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Provedbom projekta će se putovanje između Pučišća i Povlja smanjiti nekoliko puta, a što će omogućiti bolju povezanost otoka za lokalno stanovništvo. Izgradnja i rekonstrukcija cesta osim što omogućuje adekvatnu prometnu povezanost svih dijelova otoka te odgovarajuću kvalitetu prometnica, rasterećuje i primarno čvorište u Supetru. Uz to, donosi i značajne ekonomske koristi odmah po završetku implementacije projekta u vidu smanjenja trajanja putovanja, bolje povezanosti otoka, povećanja sigurnosti prometa, povećanja mobilnosti i jednakosti.

Rokovi

Radovi na projektu su počeli u listopadu 2020. godine, a očekivano trajanje radova je 18 mjeseci.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 60.797.696,35 HRK

Prihvatljivi troškovi: 60.797.696,35 HRK

Bespovratna sredstva: 60.797.696,35 HRK

Kohezijski fond: 51.678.041,89 HRK

Državni proračun: 9.119.654,46 HRK

Problemi

Konstrukcija postojećeg trajektnog pristaništa, tzv. “igle”, je u izrazito lošem stanju, doživjela je udare brodova većih dimenzija od onih predviđenih proračunom te je došlo do otvaranja pukotina u rasponskoj konstrukciji. Problemi postojećeg trajektnog pristaništa su manjak kopnene površine za parkiranje, nepostojanje nogostupa za pješake i skučeni izlaz na državnu cestu D118 Vela Luka-Korčula, što rezultira velikim prometnim gužvama tijekom turističke sezone. Postojeća infrastruktura, svojim stanjem i kapacitetom, slabo udovoljava potrebama kvalitetnog odvijanja pomorskog prometa putnika i roba, a proširenje postojećeg pristaništa je nemoguće izvesti.

Cilj

U sklopu ovog projekta će se izgraditi 3 veza za javni promet s potrebnim pratećim parkirališnim prostorom. Lokalna trajektna linija 604 Lastovo- Vela Luka- (Hvar)- Split i obratno, nakon izgradnje novih vezova promijeniti će se u lokalnu trajektnu liniju Vela Luka – Ubli i obrnuto i u lokalnu trajektnu liniju Split – Vela Luka i obrnuto. Ujedno vezovi će se korisiti i za brzobrodsku liniju Ubli (Lastovo) – Vela Luka – Hvar – Split.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 29. srpnja 2019. godine.

Koristi

Provedba projekta izgradnje pomorsko-putničkog terminala Vela Luka omogućit će:
• Redovito prometovanje trajekata i po lošem vremenu jer novo pristanište ima duljinu obale, širinu rampe te dubinu gaza prilagođene većim i bržim trajektima, koji bolje podnose različite vremenske uvjete, pa će moći pristati i tijekom lošeg vremena
• Smanjenje trajanja putovanja Vela Luka-Split s obzirom na to da će se omogućiti pristanak većih trajekata koji brže plove (19,5 čvorova)
• Postoji mogućnost češćih linija prema Splitu i Ublima
• Za pristup do terminala neće se koristiti postojeća neprimjerena ulična mreža koja predstavlja u turističkoj sezoni izrazito usko grlo do spoja na cestu D118, već će se prometni tokovi do i od trajektne luke izvesti izvan naseljene zone Vele Luke za što je već napravljena pristupna cesta
• Prihvat većeg broja vozila koja se očekuju u budućnosti
• Moguća je etapna izgradnja vezova i u konačnici veći broj vezova u odnosu na postojeće trajektno pristanište
• Akvatorij u neposrednoj blizini terminala je prostran i dubok što omogućuje sigurno izvođenje manevra okreta broda u svim vremenskim uvjetima, a i orijentacija veza je povoljna.
• Kod eventualnog orkanskog vjetra iz NW i W smjera brod može izvršiti manevar isplovljivanja okretom u uvali Plitine koja je u neposrednoj blizini, a ista je dovoljno široka i duboka
• Na novo pristanište će moći pristati noviji trajekti koji su manje štetni za okoliš i manje emitiraju co2 zbog moderne tehnologije.

Rokovi

Početak radova očekuje se u 2021. godini.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 111.232.917,60 HRK

Prihvatljivi troškovi: 90.813.774,96 HRK

Bespovratna sredstva: 90.813.774,96 HRK

Kohezijski fond: 77.191.708,71 HRK

Državni proračun: 13.622.066,25 HRK

Problemi

Lukobran Puntin, koji je sastavni dio Zapadne obale Korčula na kojoj se odvija cjelogodišnji linijski prijevoz, karakteriziraju znatna oštećenja i deformiranost lukobrana koji se manifestiraju na vertikalnim diskovima lukobrana, obalnom zidu uz koji se vežu brodovi odnosno na parapetnom (zaštitnom) zidu lukobrana prema školjeri (pukotine i pomicanja) te na operativnoj površini. Postojeće stanje lukobrana ugrožava sigurno i redovito održavanje prometovanja u luci Korčula što negativno utječe na dostupnost otoka stanovnicima.

Cilj

Projekt “Rekonstrukcija lukobrana Puntin – luka Korčula” uključuje poboljšanje temeljnog tla, ojačanje i povezivanje konstrukcije lukobrana, uklanjanje neadekvatne školjere, ugrađivanje nove višeslojne školjere te uključuje radove na građevini kojima će se lukobran trajno zaštiti od oštećenja i deformacija što će omogućiti sigurno prometovanje i pristajanje brodova na području zapadne obale luke Korčula te redovito povezivanje otoka Korčula s obližnjim otocima i kopnom. Provedbom projekta osigurat će se dugoročna održivost luke te će se unaprijedit kvaliteta javnog pomorskog prijevoza i povećati sigurnost putnika.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 29. srpnja 2019. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Provedbom projekta osigurati će se dugoročna održivost i unaprijediti kvaliteta javnog pomorskog prijevoza te će se povećati sigurnost putnika. Rekonstrukcijom lukobrana Puntin osigurati će se sigurno i redovito povezivanje otoka Korčule s obližnjim otocima i kopnom, prvenstveno gradovima Splitom i Dubrovnikom, središtem županije.

Rokovi

Radovi su započeli u listopadu 2020. godine, a završetak se očekuje 2022. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 10.519.750,00 HRK

Prihvatljivi troškovi: 10.519.750,00 HRK

Bespovratna sredstva: 10.519.750,00 HRK

Kohezijski fond: 8.941.787,50 HRK

Državni proračun: 1.577.962,50 HRK

Cilj

Projektom dogradnje luke Baška postojeći pristan će se dograditi i osigurati nužnu zaštitu akvatorija unutar lučkog područja luke Baška, te omogućiti odgovarajući privez i sigurnost na vezu za linijske brodove u cjelogodišnjoj linijskoj plovidbi, osigurati preduvjete za razvoj linijskog prometa, te podignuti razinu usluge za korisnike javnih brodskih linija, u i oko luke, prvenstveno u smislu uređenja prilaza za osobe s invaliditetom, ali i dostupnost putničkog terminala vozilima dostave i hitnih službi te doprinijeti smanjenosti zakrčenosti luke. Projektom je predviđena dogradnja primarnog lukobrana Vela riva (faza 1) za 50,55 m mjereno s vanjske strane, te produženje sekundarnog lukobrana Mala riva (faza 2) za 105,00 m mjereno s vanjske strane. Oba lukobrana će služiti za prihvat putničkih brodova u obalnom linijskom prometu ovisno o stanju vjetra.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 9. rujna 2019. godine.

Koristi

Projektom dogradnje luke Baška želi se zadovoljiti sve sigurnosne zahtjeve za poboljšanje usluge prijevoza putnika tijekom cijele godine bez obzira na pritisak turizma što će povoljno utjecati na dostupnost zapošljavanja, obrazovanja i drugih usluga otočnim zajednicama te poboljšanje integriranosti hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu. Utvrđeno je da je potrebno postojeće lukobrane, primarni lukobran Vela riva i sekundarni lukobran Mala riva, dograditi i time osigurati nužnu zaštitu akvatorija unutar lučkog područja luke Baška, omogućiti odgovarajući privez i sigurnost na vezu za linijske brodove, osigurati preduvjete za razvoj linijskog prometa, omogućiti kvalitetnije povezivanje stanovništva otoka Raba s kopnom preko luke Baška te podignuti razinu usluge za korisnike javnih brodskih linija, u i oko luke, prvenstveno u smislu uređenja prilaza za osobe s invaliditetom. Nova infrastruktura je osnovni preduvjet uspostave cjelogodišnje linije s ciljem jednostavnije komunikacije i putovanja sa Raba prema administrativnom središtu – gradu Rijeci.

Rokovi

Početak radova očekuje se rano u 2021. godini.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 41.166.298,55 HRK

Prihvatljivi troškovi: 39.709.975,94 HRK

Bespovratna sredstva: 39.709.975,94 HRK

Kohezijski fond: 33.753.479,54 HRK

Državni proračun: 5.956.496,40 HRK

Cilj

Predmetni zahvat obuhvaća radove produljenja, odnosno dogradnje i rekonstrukcije obale 1, 2 i 3. Predviđenim projektnim zahvatom omogućava se privez trajektima maksimalne dužine do 120 m na obali 1, zatim pristajanje plovila pri lošijim vremenskim uvjetima izgradnjom nasipa koji će štititi obale od vjetra i valova, manje manevriranje na vezu i smanjenje trajanja manevra uplova i isplova te noćenje plovila u trajektnom pristaništu na obali 3, što do sada nije bilo moguće. Zaključno, projekt osigurava adekvatan privez i sigurnost linijske veze 335 Prizna-Žigljen, povećava razinu uslužnosti postojeće luke, omogućava cjelokupno povećanje nivoa usluge, te je od izrazite važnosti za Grad Novalju i otok Pag.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 5. studenoga 2019. godine.

Koristi

Projekt direktno zadovoljava potrebe domicilnog stanovništva za redovitim i sigurnim linijama koje omogućuju život i rad, ali donose i mogućnost većeg prihoda od gospodarskih djelatnosti stanovništva, kao i mogućnost povećanja broja stanovnika radi povratka otočana koji mogu radne aktivnosti prilagoditi životu na otoku. Projekt također značajno utječe na poboljšanje uvjeta povezanosti otoka s kopnom, na sigurnost plovidbe u kanalu, na sigurnost ukrcaja i iskrcaja putnika, smanjenje čekanja na ukrcaj i iskrcaj i smanjenje gužvi na pristaništu, odnosno smanjenje zakrčenosti luke, zatim na sigurnost i učestalost linije, odnosno manje otkazivanje linije, opskrbe otoka, otočkog stanovništva i gostiju otoka.

Rokovi

Radovi na projektu počeli su u studenom 2020., a završetak radova predviđa se u roku od 34 mjeseca.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 73.422.876,23 HRK

Prihvatljivi troškovi: 73.422.876,23 HRK

Bespovratna sredstva: 73.422.876,23 HRK

Kohezijski fond: 62.409.444,79 HRK

Državni proračun: 11.013.431,44 HRK

Problemi

Sadašnji akvatorij luke Mrtvaška nedostatan je za pristajanje većih brodova što predstavlja problem za lokalno stanovništvo ukoliko se sagledaju njihove sadašnje i buduće potrebe. Radi ograničenja u brzini plovidbe u području luke Mali Lošinj, što produljuje vrijeme putovanja do otoka Lošinja, planirano je izmještanje linija u dograđenu luku Mrtvaška, a koje danas prometuju u luci Mali Lošinj.

Cilj

Projektom je predviđena izgradnja obalne konstrukcije ukupne dužine 125,0 m u čijem je zaleđu predviđena prometno – operativna površina, širine od 30,0 do 35,0 m. Okomito na obalnu konstrukciju projektiran je lukobran (gat) u dužini od 90,0 m. U korijenu lukobrana, u sklopu obalne konstrukcije, predviđene su dvije trajektne (RO-RO) rampe. Postojeći lukobran će se ukloniti, a na njegovoj poziciji osigurat će se traženi nekomercijalni komunalni vezovi za domicilno stanovništvo koji će se koristiti u nekomercijalne svrhe, npr. u slučaju havarije broda, a koje se na plovnom području Rijeka događaju jednom u 1,9 godina te za potrebe operacija traganja i spašavanja na moru.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 22. studenoga 2019. godine.

Koristi

Realizacijom predmetnog zahvata povećat će se kapacitet, kvaliteta i sigurnost priveza za smještaj brodova u luci Mrtvaška, riješit će se odvodnja i vodoopskrba predmetnog područja te urediti zaobalna površina. Planirana infrastruktura usklađena je s trenutnim prometnim sustavom na području otoka Lošinja, odnosno, planirani kapaciteti luke Mrtvaška adekvatni su za prihvat plovila na linijama koje će se izmjestiti iz luke Mali Lošinj u luku Mrtvaška. Realizacijom projekta stvorit će se uvjeti za izmještanje navedenih prometnih linija iz luke Mali Lošinj u luku Mrtvaška. Navedeno predstavlja direktan pozitivan utjecaj na kvalitetu života stanovništva, zaustavljanje iseljavanja otočnog stanovništva, otočni održivi razvoj i održavanje linijskog prometa.

Rokovi

Početak radova očekuje se u 2021. godini.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 81.491.634,40 HRK

Prihvatljivi troškovi: 81.203.795,49 HRK

Bespovratna sredstva: 81.203.795,49 HRK

Kohezijski fond: 69.023.226,16 HRK

Državni proračun: 12.180.569,33 HRK

Problemi

Postojeći mul luke Donje Čelo duljine je oko 33,82 m i širine 6,93 m, a izgrađen je 1924 g. Trenutna dubina gaza iznosi od 1,5 do 3,5 metara. Postojeći infrastrukturni uvjeti (dimenzije same luke) ne omogućuju pristan većeg broda niti pristan trajekta, a čime su onemogućene eventualne zamjene postojećeg broda na liniji većim i bržim brodom koji bi bio funkcionalniji i čime bi se putovanje vremenski skratilo.

Cilj

Projektom je predviđena rekonstrukcija i dogradnja luke na način da se s jedne strane mula omogući trajektni pristan, prema čemu se planira na vanjskoj strani mula rekonstruirati uz obalnu liniju vertikalni obalni zid u dužini od 65,03 metara, dok druga strana mula štiti brod zbog sigurnosnih razloga, te omogućava pristan trajekta u slučaju nepovoljnih vremenskih, odnosno vjetrovalnih uvjeta. Dubina gaza nakon provedenog projekta iznosit će 4,8 metara. Uz trajektnu rampu projektom je predviđena izgradnja operativnog platoa za iskrcaj ili ukrcaj robe na manje traktore kojima se obavlja opskrba po otoku te okretanje na platou, čime se izravno utječe na manevarski prostor i na smanjenje vremena potrebnog za ukrcaj i iskrcaj plovila s i na brod. Budući operativni plato bit će dužine 30,52 metara te širine 18,7 metara (mjereno s vanjske strane).

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 26. svibnja 2020. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Povećavanjem kapaciteta luke, što se ostvaruje predloženim produljenjem mula te produbljenjem gata, omogućava se lakše i brže ukrcavanje/iskrcavanje putnika i utovar/istovar robe. Navedeno rezultira smanjenjem vremena putovanja, koje uključuje vrijeme ukrcaja/iskrcaja, pristajanja i isplovljavanja plovila te ostalih lučkih aktivnosti u obalnom linijskom prijevozu. Povećanjem kapaciteta luke direktno se utječe na sigurnost putnika i smanjenje stupnja prometnog zagušenja luke do kojeg dolazi neposredno prije pristajanja plovila, za vrijeme izmjene putnika te utovara/istovara robe. Projekt utječe na poboljšanje povezanosti otoka Koločepa s kopnom, na smanjenje zakrčenosti luke te povećanje sigurnosti i učestalost opskrbe otoka i otočkog stanovništva.

Rokovi

Radovi su započeli u rujnu 2020. godine, a trebali bi biti gotovi u roku od 15 mjeseci.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 29.943.717,83 HRK

Prihvatljivi troškovi: 29.943.717,83 HRK

Bespovratna sredstva: 29.943.717,83 HRK

Kohezijski fond: 25.452.160,15 HRK

Državni proračun: 4.491.557,68 HRK

Problemi

Sadašnji pristan na otoku Kaprije nalazi se u području plitkog mora, stoga se za prijevoz putnika i vozila moraju koristiti plovila sa malim gazom koja su osjetljivija na vremenske neprilike pa s obzirom na to da se radi o brodskim i trajektnim linijama kojima je povezano više otoka s kopnom, često se događa da brodovi ne mogu pristajati na susjedne otoke zbog jačeg vjetra. Navedeno izaziva velike probleme u organizaciji života i rada otočnog stanovništva u cijelom šibenskom arhipelagu, a posebno na susjednom otoku Žirje na koji zbog vremenskih neprilika trajekt nije mogao pristati između 15 do 20 puta godišnje posljednjih godina.

Cilj

Projektom “Izgradnja trajektnog pristana u luci Kaprije” namjerava se unaprijediti i poboljšati prometnu povezanost otoka Kaprije s gradom Šibenikom i otocima šibenskog arhipelaga radi većih mogućnosti zapošljavanja stanovnika otoka te omogućavanja jednostavnijeg pristupa obrazovnim, medicinskim, kulturnim, sportskim i ostalim sadržajima na kopnu. Namjera je pritom smanjiti prometno zagušenje i buku te unaprijediti sigurnost prometa unutar luke i mjesta Kaprije. Trajektni pristan izgradit će se izvan samog središta mjesta, čime će se smanjiti zagušenje i gužve unutar središta mjesta (i luke) koje će biti rasterećeno od prometa. Ovime se središte mjesta oslobađa od buke i zadržava se pješačka zona u kojoj se nalaze plaže, ugostiteljski objekti, kulturni i drugi sadržaji.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 25. lipnja 2020. godine.

Koristi

Trajektni pristan izgradit će se izvan centra mjesta, čime će se smanjiti zagušenje i gužve unutar središta mjesta koje će biti rasterećeno od prometa. Ovime se središte mjesta oslobađa od buke i zadržava se pješačka zona u kojoj se nalaze plaže, ugostiteljski objekti, kulturni i drugi sadržaji. Osim stanovnika Kaprija, značajne koristi od projekta imat će i stanovnici Žirja, uzevši u obzir to da se izgradnjom trajektnog pristana na Kapriju u području dubljeg mora, omogućuje korištenje trajekata s dubljim gazom koji su stabilniji i otporniji na vremenske nepogode, što će značajno smanjiti broj otkazanih linija i za otok Žirje. Nova insfrastruktura također je pogodna za prihvat postojeće brzobrodske linije Žirje-Kaprije-Šibenik.

Rokovi

Početak radova očekuje se u siječnju 2021. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 24.072.345,21 HRK

Prihvatljivi troškovi: 24.072.345,21 HRK

Bespovratna sredstva: 24.072.345,21 HRK

Kohezijski fond: 20.461.493,42 HRK

Državni proračun: 3.610.851,79 HRK

Problemi

Projekt će uvelike doprinijeti smanjivanju zakrčenosti luke Šibenik s obzirom da će unutar terminala biti odvojeni koridori putnika na međunarodnom putovanju koji podliježu policijskoj i carinskoj kontroli što usporava protok putnika. Nadalje, na prometnicama, parkiralištima i čekališnim prostorima u pristupu zgradi bit će odvojen namjenski prostor za autobuse i taksi službe namijenjene kruzerima koji trenutno kada nisu odvojeni od prostora za trajektni promet stvaraju veliku prometnu zakrčenost.

Cilj

Projekt se odnosi na aktivnosti vezane uz poboljšanje funkcija morskih luka za koje su izravno odgovorne lučke uprave, primarno na izgradnju pomorsko-putničkog terminala koji je nužan u funkcioniranju luke i u skladu s djelatnostima koje se obavljaju u lukama: ukrcaj i iskrcaj putnika te ostale gospodarske djelatnosti koje su s djelatnostima luke u neposrednoj gospodarskoj, prometnoj i tehnološkoj vezi (pružanje usluga putnicima, lučko agencijski poslovi, poslovi zastupanja u carinskom postupku i dr.).
Tlocrt zgrade pomorsko-putničkog terminala formiran je od dva zatvorena volumena i centralnog prostora koji čini otvoreni, natkriveni javni prostor. Svojom postavom i geometrijom zgrada na lokaciji jasno se odvaja domaći od međunarodnog prometa odnosno trajektni promet od prometa brodova na kružnim putovanjima.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 1. srpnja 2020. godine.

Koristi

Projektom dogradnje gata Vrulje u sklopu pomorsko-putničkog terminala u luci Šibenik (III. faza zahvata) želi se zadovoljiti zahtjeve za poboljšanje usluge prijevoza putnika tijekom cijele godine bez obzira na pritisak turizma što će povoljno utjecati na dostupnost zapošljavanja, obrazovanja, medicinske skrbi i drugih javnih usluga otočnim zajednicama te poboljšanje integriranosti hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu.

Rokovi

Početak radova očekuje se u 2021. godini.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 61.861.142,14 HRK

Prihvatljivi troškovi: 32.205.098,06 HRK

Bespovratna sredstva: 32.205.098,06 HRK

Kohezijski fond: 27.374.333,35 HRK

Državni proračun: 4.830.764,71 HRK

Problemi

Nedostatna integracija istočnog dijela otoka Brača, posebno općina Postira, Pučišće i Selca, i grada Omiša predstavlja ključnu prepreku za lokalni gospodarski rast i poboljšanje kvalitete života i mobilnosti lokalnog stanovništva. Potreba za efikasnijom prometnom povezanosti otoka je neophodna za održivi razvoj kako otoka Brača tako i grada Omiša. Lokalno stanovništvo je glavni pokretač gospodarskog razvoja na otoku. Da bi se poboljšala njegova demografska slika, potrebno je osigurati lokalnom stanovništvu kvalitetne uvjete za život i napredak. Otežana dostupnost radnom mjestu, obrazovanju te medicinskoj skrbi ne smije biti razlog za raseljavanje i posljedično gospodarstvo stagniranje otoka.

Cilj

Projektom “Uređenje luke Omiš – II. faza izgradnje” rekonstruirat će se i dogradit pomorska luka u gradu Omišu. Lokacija zahvata II. faze izgradnje, što je predmet ovog projekta, proteže se od postojećeg gata (istočni kraj Fošala) prema jugoistoku uz DC8 do Puta Skalica. Na predmetnoj lokaciji, projektom je planirano proširenje postojeće luke koja će se sastojati od kopnenog dijela i morskog akvatorija, čvrstih građevina na kopnu i pomorskih građevina kojima će se osigurati prostor luke za siguran privez plovila. Kopnena površina luke se povećava s postojeće oko 1.250 m2 na gotovo 10.000 m2.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 1. srpnja 2020. godine.

Koristi

Opći cilj projekta “Uređenje luke Omiš – II. faza izgradnje” je osiguravanje optimalnih uvjeta za obavljanje obalnog linijskog putničkog prometa u luci tijekom cijele godine te uspostava redovite brodske linije Omiš – Postira. Iz navedenog općeg cilja projekta proizilaze i sljedeći specifični ciljevi: povećanje broja linija koje povezuju otoke izvan turističke sezone, poboljšanje usluge prijevoza tokom cijele godine, kraća pomorska veza u slučaju potrebe dolaska interventnih službi na otok, poboljšanje prometne povezanosti sa susjednim lukama na Braču (Supetar, Sumartin) kao i na kopnu (Split, Makarska), poboljšanje pristupa radnom mjestu, obrazovanju, zdravstvenim uslugama, društvenim, kulturnim i drugim sadržajima te povećanje sigurnosti infrastrukture u luci Omiš.

Rokovi

Ugovor s izvođačem radova potpisan je 22.07.2021. Završetak radova predviđa se 31.12.2023., što podrazumijeva izvršenu primopredaju radova, te uspješan tehnički pregled.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 81.117.036,74 HRK

Prihvatljivi troškovi: 50.836.370,93 HRK

Bespovratna sredstva: 50.836.370,93 HRK

Kohezijski fond: 43.210.915,29 HRK

Državni proračun: 7.625.455,64 HRK

Problemi

Postojeći kapaciteti i infrastruktura trajektne luke Dominče i luke Korčula, koje su u nadležnosti Županijske lučke uprave Korčula, ne zadovoljavaju zahtjeve i potrebe postojećeg prometa te uzrokuju smanjeni protok i zagušenje prometa na otoku Korčuli, a posljedično dolazi do povećanja emisije štetnih plinova, razine buke i vibracija te do smanjenja stupnja sigurnosti za najranjivije sudionike u prometu (pješaci, biciklisti, djeca, osobe sa slabijom pokretljivošću). Cjelogodišnji promet na tom području, posebice tijekom turističke sezone, je zagušen, a posljedica toga je loša protočnost prometa. Zbog znatnog povećanja svih vrsta vozila na liniji 634 (Orebić – Dominče) od 2013. godine do danas, dolazi do sve većeg pritiska na centar grada, a što uzrokuje velike gužve i zastoje prilikom iskrcaja i ukrcaja putnika i vozila, posebice pod pritiskom turističke sezone. Navedeno otežava cestovnu povezanost otočnom stanovništvu i svim privremenim posjetiteljima otoka. Zbog nemogućnosti daljnjeg širenja luke (prostorno se nalazi u naseljenom dijelu grada) i zbog postojećeg stanja ukazala se potreba za izmještanjem postojeće trajektne luke na novu lokaciju.

Cilj

Izgradnjom četiri trajektne rampe, operativnog gata i dviju priveznih obala povećati će se kapacitet odvijanja pomorskog prometa, a nova luka Polačišta omogućit će pristanak plovila na njenom području u svim vremenskim uvjetima. Uz navedeno, projekt će doprinijeti lakšem i bržem manevriranju što će ubrzati vrijeme pristanka i odlaska broda prema kopnu i susjednim otocima, a što je detaljno opisano u maritimnoj studiji. Izgradnjom luke Polačišta osigurat će se integracija otoka Korčule u širu prometnu mrežu, posebice zbog kraćeg vremena putovanja (izgradnjom luke Perna na Pelješcu smanjit će se trajanje putovanja za 40%) na otok Korčulu, što će potaknuti lokalni gospodarski rast i pozitivno utjecati na demografsku sliku te urbani razvitak otoka, kao i olakšati obavljanje svakodnevnih poslova lokalnog stanovništva (odlazak liječniku, obrazovanje).

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 2. srpnja 2020. godine.

Koristi

Izgradnjom luke Polačišta, odnosno izgradnjom novog operativnog gata, dviju priveznih obala i četiri trajektne rampe, zgradom putničkog terminala stvorit će se uvjeti za prihvat trajektnih, brzobrodskih i brodskih plovila koje trenutno pristaju u trajektnoj luci Dominče i Korčula što će smanjiti zagušenost u navedenim lukama, a uređivanjem okretišta autobusa javnog prijevoza i taksi stajališta stvorit će se uvjeti za prijevoz putnika iz luke Polačišta u centar grada Korčule. Realizacijom predmetnog projekta i projekta izgradnje luke Perna na Pelješcu smanjit će se vrijeme putovanja na otok Korčulu pomorskim putem za oko 40%.

Rokovi

Početak radova očekuje se u 2021. godini.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 189.701.137,01 HRK

Prihvatljivi troškovi: 182.623.599,65 HRK

Bespovratna sredstva: 182.623.599,65 HRK

Kohezijski fond: 155.230.059,70 HRK

Državni proračun:27.393.539,95 HRK

Problemi

Na gatu i duž Obale kralja Petra Krešimira IV. se nalazi mnogo pukotina zbog djelovanja morskih valova te su oštećeni kameni temelji. Budući da se rekonstruiranom dijelu gata može pristupiti isključivo preko, nakon savezničkog bombardiranja u II. svjetskom ratu, sačuvanog dijela gata, istog je neophodno sanirati kako bi zajedno s predmetnom obalom funkcionirao kao jedinstvena cjelina s koeficijentima sigurnosti u skladu s propisima. Projektom je predviđena i rekonstrukcija zaobalnog dijela Liburnske obale, duljine 600 m, širine 5 m. Na istočnom dijelu Liburnske obale oborinska odvodnja nije riješena pošto vodu prikupljaju samo točkasti slivnik dimenzija 40×20 cm i tipska kanalica 100×10 cm, a nagib šetnice je usmjeren prema kolniku. Tijekom vremena su nastale pukotine koje pospješuju koncentraciju oborinske vode i nemogućnost njenog odvoda. Nakon kiše formiraju se velike lokve na gotovo cijelom betonskom dijelu šetnice, posebice u blizini spoja šetnice s asfaltom.

Cilj

Projekt „Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar – Poluotok“ predlaže rekonstrukciju Obale kralja Petra Krešimira IV., predmetnog gata te zaobalnog dijela Liburnske obale (cca 600 m), što zajedno čini jedinstveno lučko područje. Projekt će direktno utjecati na pristupačnost luke brodovima, prijevoz putnika, smanjenje prometnog zagušenja u luci te poboljšanje usluge prijevoza tijekom cijele godine, bez obzira na pritisak turizma.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 3. srpnja 2020. godine.

Koristi

Rekonstrukcijom Obale kralja Petra Krešimira IV., kao i rekonstrukcijom te dogradnjom predmetnog gata stvorit će se uvjeti za izmještanje brodske linije 409 Zadar – Preko, kao najprometnije državne brodske linije, s Liburnske obale na predmetni gat na Obali kralja Petra Krešimira IV. Navedeno izmještanje linije 409 će pozitivno utjecati na smanjenje prometnog zagušenja Liburnske obale, na kojoj se bilježi preklapanje određenih vezova pa u nekim slučajevima jedan vez služi za opsluživanje više linija. Također, smanjit će se potrebno vrijeme plovidbe između otoka Ugljana (Preko) i luke Zadar – Poluotok.

Rokovi

Početak radova očekuje se u 2021. godini.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 67.489.388,11 HRK

Prihvatljivi troškovi: 66.608.138,11 HRK

Bespovratna sredstva: 66.608.138,11 HRK

Kohezijski fond: 56.616.917,39 HRK

Državni proračun: 9.991.220,72 HRK

Problemi

Pomorska luka Split smještena je u drugom po veličini gradu u Republici Hrvatskoj koji zbog svog geografskog položaja pridonosi gospodarskim interesima države. Sadašnje operativne površine na Obali kneza Domagoja I i II nisu dostatne za neometan promet brodskih linija i sigurno kretanje putnika i vozila. Godišnje kroz luku Split ukupno prođe preko 5,6 milijuna putnika i preko
829.000 vozila, što je čini najvećom putničkom lukom u Republici Hrvatskoj. Velika količina prometa uzrokuje poremećaje u redu plovidbe i zagušenja prometa u Gradu Splitu što negativno utječe na kvalitetu života građana i dostupnost usluga otočnim stanovnicima.

Cilj

Projekt predviđa dogradnju odnosno proširenje Obale kneza Domagoja u gradskoj luci Split. Dogradnja i rekonstrukcija obale sastoji se od dvije dionice. Dionica I (A) obuhvaća obalnu liniju od obale Lazareta do gata Sv. Petra i proteže se u dužini od cca 130,00m, dok se obalna linija dionice II (B) pruža od gata Sv. Petra do gata Sv. Duje u dužini od cca 125,00 m. Nova obalna linija od postojeće je odmaknuta približno 5,5 m prema moru, čime bi se ostvarila dodatna površina koja zajedno sa postojećom stvara novi operativni i pješački koridor u ukupnoj širini od 9,5 m.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 4. prosinca 2020. godine.

Koristi

Provedbom projektnih aktivnosti osigurat će se dodatna operativna obala za pristajanje brodova u obalnom linijskom prometu te izgraditi koridor za neometano kretanje putnika, čime će učinkovitije odvojiti pomorski, putnički i cestovni promet u luci. Sukladno navedenom, projekt će doprinijeti ubrzavanju prometnih tokova.

Rokovi

Početak radova očekuje se u 2021. godini.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 42.577.927,27 HRK

Prihvatljivi troškovi: 42.284.052,27 HRK

Bespovratna sredstva: 42.284.052,27 HRK

Kohezijski fond: 35.941.444,42 HRK

Državni proračun: 6.342.607,85 HRK

Problemi

Trajektna rampa u luci Ubli je ravna prometna površina obalnog zida koja ima funkciju improvizirane rampe. Postojeća trajektna rampa s kosinom nije prilagođena naslanjanju brodske rampe, a takva manjkava infrastruktura stvara probleme u prihvatu trajekata u luci Ubli i ugrožava sigurnost pomorskog prometa. Postojeća obilježja i tehničke karakteristike luke uzrok su čestog stvaranja gužvi što dovodi do zakrčenosti luke, a posebice u razdoblju ljetne sezone, u slučaju vremenskih nepogoda, kvara trajekta ili preklapanja rasporeda plovidbe trajektne linije 604 s rasporedom plovidbe brzobrodskih linija (9604 i 9807).

Cilj

Projekt „Rekonstrukcija luke otvorene za javni promet Ubli, otok Lastovo“ uključuje izgradnju novog trajektnog pristana s priveznom obalom u duljini 110 m i rampom za ukrcaj i iskrcaj vozila, produljenje postojeće obale za trajekte od 54,48 m, uređenje kopnenih i operativnih prometnih površina, kao i cestovni spoj luke sa županijskom cestom Ž6230 (koja će biti u općoj uporabi i otvorena za sve korisnike bez naplate), a sve u svrhu povećanja sigurnosti i kapaciteta pomorskog prometa u luci Ubli, osiguranja usluge pomorskog prijevoza tijekom cijele godine te bolje povezanosti otoka Lastova s kopnom.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 15. siječnja 2021. godine.

Koristi

Izgradnjom novog trajektnog pristana s priveznom obalom u duljini 110 m i rampom za ukrcaj i iskrcaj vozila u širini 20 m, osigurat će se će se uvjeti za sigurniji prihvat trajektnih i brzobrodskih plovila u luci što će pozitivno utjecati na povećanje sigurnosti prometovanja u luci Ubli te na redovito održavanje pomorskog prometa. Uz izgradnju novog trajektnog pristana, produljenjem postojeće operativne obale povećat će se kapaciteti luke što će pozitivno utjecati na smanjenje zakrčenosti u luci Ubli.

Rokovi

Početak radova očekuje se u 2021. godini.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 59.240.769,61 HRK

Prihvatljivi troškovi: 59.060.894,61 HRK

Bespovratna sredstva: 59.060.894,61 HRK

Kohezijski fond: 50.201.760,41 HRK

Državni proračun: 8.859.134,20 HRK

Problemi

Prethodno poduzetim analizama cestovnog prometa i stanja prometne infrastrukture detektirano je 74 posto sabirnih i ostalih ulica grada Novalje ne udovoljava potrebnim standardima protočnosti prometa i adekvatno riješene prometne i popratne infrastrukture tijekom trajanja turističke sezone. Problem koji je primarno detektiran, širina prometnog koridora, generirao je čitav niz ostalih prometnih problema poput nedostatka nogostupa, nedovoljne širine prometnih traka, horizontalna nepreglednost raskrižja i zavoja što umanjuje prometnu sigurnost svih sudionika u prometu, a napose pješaka i motociklista.

Cilj

Ovaj projekt Grada Novalje odnosi se na rekonstrukciju Primorske ulice koja je pristupna cesta i ujedno jedini izlaz i ulaz luci otvorenoj za javni promet Luka Novalja-luka Jug. Primorska ulica postat će dvosmjerna prometnica s unaprjeđenom cestovnom, oborinskom, biciklističkom i pješačkom infrastrukturom. Montirat će se suvremene solarne klupe i solarne čekaone za autobuse koji prometuju ulicom, horizontalna signalizacija koja olakšava pristup osobama s posebnim potrebama uz hortikulturni zahvat za očuvanje bioraznolikosti.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 2. srpnja 2021. godine.

Koristi

Rekonstrukcijom Primorske ulice zbog smanjenja gužvi na cesti povećat će se sigurnost svih sudionika u prometu, smanjiti rizik od prometnih nesreća, te smanjiti onečišćenje okoliša i zraka. Sigurnost u prometu povećat će se i unaprjeđenjem cestovne, biciklističke i pješačke infrastrukture. Redefinicijom parkinga i izgradnjom novih parkirnih mjesta smanjuje se opterećenost prometa u centru grada. Povećat će se dakle protočnost i sigurnost svih sudionika u prometu te olakšati pristup luci Novalja čime će se poboljšati prometna povezanost svih stanovnika Novalje, osobito onih koji su zbog zaposlenja, obrazovanja, zdravstvene skrbi i drugih vitalnih razloga primorani ići na kopno. Veća protočnost pristupne ceste prema luci doprinjeti će i većoj protočnosti prometa u samoj luci te smanjiti prometne gužve i zakrčenost same luke jer će promet biti organiziran, a infrastruktura optimalna za prihvat putnika.

Rokovi

Početak radova očekuje se u 2021. godini.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 28.471.381,11 HRK

Prihvatljivi troškovi: 28.471.381,11 HRK

Bespovratna sredstva: 28.471.381,11 HRK

Kohezijski fond: 24.200.673,94 HRK

Državni proračun: 4.270.707,17 HRK

Problemi

S obzirom na činjenicu da se od 2009. godine nije značajno ulagalo u infrastrukturu (mrežu tramvajskih linija, Remizu s opremom koja je poprilično zastarjela), zatim u vozni park (tramvaji i autobusi su 2009. dijelom obnovljeni), nužno je izvršiti modernizaciju postojećeg stanja imovine tvrtke s perspektivom održivog razvoja kako bi se zadržala usluga javnog gradskog prijevoza Grada Osijeka na nivou koji zahtijevaju EU standardi po pitanju: sigurnosti, pouzdanosti, dostupnosti osoba s invaliditetom te značajnom smanjenju negativnih CO2 emisija što u konačnici ima napredak u dijelu troškovno prihvatljivog ali efikasnijeg i rentabilnijeg poslovanja tvrtke na dulji niz godina.

Cilj

Cilj projekta je povećanje broja korisnika gradskog prijevoza što će doprinijeti daljnjem razvoju grada te poboljšanju standarda života građana Osijeka. Planira se modernizirati 9,5 km pruge i 9,5 km kontaktnog voda, modernizacija dvije i izgradnja jedne ispravljačke stanice, izgradnja podzemne kablovske mreže i modernizacija 23 tramvajska stajališta.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 1. prosinca 2017. godine.

Koristi

Osnovna svrha projekta je obnova infrastrukture kao prethodne faze pripreme za nabavku niskopodnih vozila – tramvaja čime će se podići razina usluge javnog gradskog prijevoza u Gradu Osijeku na viši standard u odnosu na sadašnju situaciju što bi trebalo imati za krajnju posljedicu veći broj korisnika i smanjenje emisije CO2. Za očekivati je da će se podizanjem vrijednosti tramvajskog prometa u gradu, u određenom broju, smanjiti udio automobila što će svakako doprinjeti smanjenju svih vrsta ispušnih plinova u atmosferu.

Rokovi

Početak radova očekuje se u 2021. godini.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 267.189.150,00 HRK

Prihvatljivi troškovi: 214.058.760,00 HRK

Bespovratna sredstva: 199.768.652,70 HRK

Kohezijski fond: 169.803.354,79 HRK

Državni proračun: 29.965.297,91 HRK

Problemi

Konfiguracija strujnih dionica kontaktne mreže prilikom projektiranja prilagođena je frekvenciji prometa i tipu tramvajskih vozila koja davno više nisu u prometu. Kod redovitog prometa tramvajska vozila nove generacije, zbog znatno veće snage instalirane opreme i dinamike porasta struje na tako konfiguriranim strujnim dionicama, uzrokuju učestala preopterećenja u vršnim slučajevima (dodavanje punog gasa) zbog čega nastaje prekid napajanja pripadajuće dionice. Loše stanje infrastrukture uzrokuje zastoje i prometne nesreće povezane s tramvajskim vozilima, pritužbe građana i radnika te onemogućuje uvođenje novih tramvaja.

Cilj

Ovim projektom planira se modernizacija: 11 dionica tramvajske pruge ukupne dužine 8,1935 km (16,387 km kolosijeka) te 3 ispravljačke stanice, s ciljem povećanja operativne učinkovitosti sustava javnog gradskog prijevoza koji će utjecati na povećanje broja putnika u javnom gradskom prijevozu i povećanje modalne podjele u korist javnog prijevoza.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 10. lipnja 2019. godine.

Koristi

Svrha projekta je unaprijediti javni prijevoz na području grada Zagreba, a ulaganjem u infrastrukturu povećat će se broj i udio putnika te sigurnost prometnog sustava, smanjiti utjecaj prometa na okoliš, uz to dolazi do povećanja kvalitete i konkurentnosti tramvajske mreže te smanjenja broj prometnih nesreća povezanih s javnim prijevozom. Sa stajališta putnika, investicija se opravdava povećanjem pouzdanosti, sigurnosti, točnosti i komfora usluge što rezultira povećanjem broja korisnika, dok se sa stajališta tvrtke i poslovnih partnera, investicija se opravdava efikasnijim, racionalnijim i rentabilnijim poslovanjem tvrtke. Poboljšanjem kvalitete tramvajske infrastrukture povećat će se udio putnika u javnom prijevozu, a smanjiti udio automobila.

Rokovi

Radovi na modernizaciji tramvajskih pruga su završeni. Početak izvođenja radova na modernizaciji ispravljačkih stanica očekuje se krajem 2022. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 259.632.826,46 HRK

Prihvatljivi troškovi: 207.518.294,28 HRK

Bespovratna sredstva: 207.518.294,28 HRK

Kohezijski fond: 176.390.550,14 HRK

Državni proračun: 31.127.744,14 HRK

Problemi

Projektom se rješavaju problemi vezani uz kvalitetu prometa na području Grada Šibenika, a prvenstveno uz nepostojanje integracije različitih oblika prometa zbog čega dominira korištenje automobila, dok su ostali oblici prijevoza u najvećoj mjeri zanemareni od strane stanovnika/putnika (javni autobusni prijevoz, bicikl, brodski prijevoz). Slijedom intenzivnog korištenja automobila, kontinuiranom porastu njihova broja, kao i intenzivnom rastu broja turista, dolazi do sve češćih i sve intenzivnijih prometnih gužvi, povećanog rizika od prometnih nesreća te povećanog onečišćenja okoliša emisijama iz vozila. Trenutno u gradu Šibeniku svega 2,9 % stanovnika svakodnevno koristi javni autobusni prijevoz, dok ih bicikl svaki dan koristi njih svega 0,2 %. Istovremeno, povijesna jezgra Šibenika i gradu pripadajući otoci depopuliraju, pri čemu je jedan od razloga utvrđenih kroz brojna istraživanja nemogućnost parkiranja vozila u relativnoj blizini uz osigurano parkirno mjesto.

Cilj

Izgradnja i opremanje logističkog centra Poljana fizička je komponenta projekta prilikom koje će se na lokaciji Trga Poljana na mjestu postojećih 88 parkirnih mjesta (koja trenutno ne dopuštaju trgu narav izvorne funkcije – javne površine) izgraditi podzemni logistički centar u sklopu kojeg će se nalaziti centar za upravljanje mobilnošću, punionice za električna vozila, prostor za opskrbu stare gradske jezgre (pretovar robe iz dostavnih vozila na električno dostavno vozilo za opskrbu gospodarskih subjekata i stanovnika povijesne jezgre), te će sadržavati ukupno 256 parkirnih mjesta koja imaju svrhu kompenzacije parkirnih mjesta koja se ukidaju na ulicama u i oko povijesne jezgre, kao i svrhu osiguravanja dovoljnog broja parkirnih mjesta za stanovnike povijesne jezgre i otoka čime se doprinosi revitalizaciji ovih prostora kroz doprinos povećanju kvalitete života s prometnog aspekta.

U svrhu unaprjeđenja javnog autobusnog prijevoza nabavit će se 11 novih niskopodnih autobusa koji će prometovatii na ukupno sedam linija gradskog autobusnog prijevoza u Šibeniku. Popratno će se info displayima koji pružaju osnovne informacije putnicima opremiti 17 stajališta na području grada Šibenika.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 21. veljače 2020. godine. Dana 25.6.2020. izdana je uporabna dozvola čim je završen fizički dio projekta za koja je potrebna građevinska dozvola. Uređen je podzemno logistički centar s pripadajućim elementima.

Koristi

Osnovna ciljna skupina kojoj projekt izravno doprinosi su prvenstveno stanovnici Grada Šibenika koji će ostvarivati izravnu svakodnevnu korist od unaprjeđenog prometnog sustava, odnosno njegove kvalitete. Ponajviše se to odnosi na stanovnike povijesne jezgre i stanovnike otoka koji će izravne koristi ostvariti u vidu poboljšane opskrbe, olakšane mogućnosti planiranja putovanja te dostatnih parkirnih mjesta za osobna vozila. Dnevni migranti koji svakodnevno dolaze u sam grad također će osjetiti izravnu korist s obzirom na povećane mogućnosti putovanja i kvalitetu istog. Značajno se podiže kvaliteta, sigurnost, dostupnost i atraktivnost javnog autobusnog prijevoza u Šibeniku. Projektom se osuvremenjuje postojeći vozni park, odnosno vozila koja prometuju na linijama autobusnog prijevoza, pri čemu na području Grada Šibenika prometuje ukupno 27 autobusa javnog prijevoza, dok će 11 novih autobusa prometovati na gradskim linijama na području samog naselja Šibenik.

Rokovi

Fizička komponenta projekta je ostvarena. Očekuje se kako će aktivnosti nabave autobusa i opremanja autobusnih stajališta započeti s provedbom u 2021. godini.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 99.347.734,78 HRK

Prihvatljivi troškovi: 86.807.848,05 HRK

Bespovratna sredstva: 73.786.670,83 HRK

Kohezijski fond: 73.786.670,83 HRK

Javna sredstva: 13.021.177,22 HRK

Cilj

Grad Vinkovci će provedbom projekta „Izgradnja nadvožnjaka Duga ulica – Borinačka ulica i prilazne prometnice u gradu Vinkovcima“ povezivati sve dijelova grada Vinkovaca te promicati putovanja koja povezuju različite modove (automobili, autobusi, bicikli, pješački) prijevoza u jednu cjelinu. Projektnim aktivnostima planira se ukloniti usko grlo kroz izgradnju nadvožnjaka Duga ulica – Borinačka ulica ukupne dužine trase 500 metara, modernizaciju prilazne prometnice ukupne dužine 4,176 m, izgradnju biciklističke staze i pješačke staze uz prilaznu prometnicu i u sklopu nadvožnjaka ukupne dužine svake 2,99 km.

Cilj projekta je rješavanje uskih grla na postojećim prilaznim cestama prema središtu grada Vinkovaca, smanjenje udjela putovanja automobilom u korist javnog gradskog prijevoza i biciklista i smanjenje vremena putovanja izgradnjom nadvožnjaka i prilazne prometnice na predmetnoj lokaciji.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 20. srpnja 2018. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Projektom će se stvoriti omogućiti povezivanje više vrsta prometa i to biciklističkog, javnog gradskog prijevoza, cestovnog , pješačkog i teretnog. Provedba svih projektnih aktivnosti je u skladu s provedbom ostalih projekata na predmetnoj lokaciji, a koji se odnose na povećanje korištenja javnog gradskog autobusnog prijevoza modernizacijom prijevoznog parka gradskog javnog prijevoznika, poboljšanju vodno-komunalne infrastrukture u Vinkovcima kroz izgradnju kanalizacijske mreže, te povećanje udjela biciklističkog prometa u gradu Vinkovcima projektiranjem i izgradnjom biciklističkih staza na području grada. Nakon provedbe aktivnosti izgradnje nadvožnjaka i prilazne prometne, Grad Vinkovci ima namjeru izmijeniti rute autobusne linije javnog gradskog autobusnog prijevoza kojom će pridonijeti povećanju putnika javnog gradskog prijevoza zbog značajnog smanjenja vremena trajanja putovanja.

Rokovi

Radovi su započeli u listopadu 2019. godine, a rok za završetak radova je 24 mjeseca.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 79.979.282,80 HRK

Prihvatljivi troškovi: 78.468.769,67 HRK

Bespovratna sredstva: 78.468.769,67 HRK

Kohezijski fond: 66.698.454,22 HRK

Državni proračun: 11.770.315,45 HRK

Problemi

Postojeća infrastruktura Lapadske obale svojim tehničkim karakteristikama ne zadovoljava prometne potrebe lokalnog stanovništva, a koje su povećane izgradnjom nautičke luke koja je uzrokovala povećanje prometa u tom dijelu Grada Dubrovnika i time ga dodatno prometno opteretila. Analizom postojećeg stanja Lapadske obale utvrđeno je kako Lapadska obala predstavlja sigurnosni problem u odvijanju prometa na tom području. Djelovanje mora i valova uzrokuje puknuća obale, što predstavlja opasnost za vozila i pješake koji se kreću Lapadskom obalom. Također, nedostatak rasvjete na predmetnoj prometnici smanjuje vidljivost što negativno utječe na sigurnost ranjivih skupina sudionika u prometu, a to su biciklisti i pješaci.

Cilj

Projekt Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale predviđa rekonstrukciju i proširenje cjelokupne Lapadske obale, uz uređenje parkirališnih i pješačkih površina te uređenje stajališta javnog gradskog prijevoza. Ovim projektom izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne ulice u dvosmjernu, izgradit će se nova obalna konstrukcija i šetnica sa zelenilom i biciklističkom trakom, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći prometni pravci i uska grla.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 26. svibnja 2020. godine.

Koristi

Nova obalna konstrukcija, proširenje postojeće prometnice te opremanje predmetne prometnice povećat će razinu sigurnosti odvijanja prometa na predmetnoj prometnici. Uz proširenje prometnice dodatno su projektirana autobusna ugibališta na predviđenim lokacijama stajališta koja će se urediti tipskim nadstrešnicama i ostalom potrebnom opremom. Navedeno će pozitivno utjecati na sigurnost i protočnost prometa u području obuhvata projekta te značajno utjecati na povećanje korištenja i kvalitete javnog gradskog prijevoza kao i kvalitete života lokalnog stanovništva. Navedenom prometnicom trenutno prometuju sljedeće linije javnog gradskog prijevoza: linija 6 (Babin Kuk – Pile) i linija 9 (Opća Bolnica – Pile).

Rokovi

Početak radova očekuje se tijekom 2021. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 69.857.603,15 HRK

Prihvatljivi troškovi: 69.857.603,15 HRK

Bespovratna sredstva: 69.857.603,15 HRK

Kohezijski fond: 59.378.962,67 HRK

Državni proračun: 10.478.640,48 HRK

Problemi

Uslijed urbanog rasta grada, razvoj prometne infrastrukture na području grada Splita je specifičan i prometna se komunikacija između središnjih i vanjskih dijelova grada odvija u uskim koridorima nedovoljne propusnosti. Analiza postojećeg stanja prometa u Splitu utvrdila je ključne nedostatnosti prometne mreže, od prekomjerne opterećenosti infrastrukture u odnosu na njenu propusnu moć te izolirano upravljanje semaforiziranim raskrižjima s fiksnim režimom rada. Navedeno dovodi do učestalih zagušenja u prometnom toku, duljim vremenima putovanja i povećanim vremenom provedenim u prometu na uobičajenim relacijama (npr. kuća-posao). Povećano korištenje osobnih motornih vozila kao sredstava prijevoza u dnevnom transportu ima negativan utjecaj i na javni prijevoz autobusa u vidu učestalog kašnjenja, kao i neusklađenosti vremena dolaska na autobusne stanice, pri čemu istovremeno na stanicu dolazi više autobusa, što stvara dodatne gužve a nekad i potpuno zaustavlja promet na nekoliko minuta. Negativni efekti zagušenja u cestovnom prometu reflektiraju se i na druge oblike prometa, pri čemu je najizraženiji problem prometne propusnosti trajektne luke Split u kojoj je na jednom užem području povezan cestovni, željeznički i pomorski promet, što je posebno izraženo u vrijeme višestruko povećanog opterećenja tijekom turističke sezone.

Cilj

Uvođenje ITS-a na funkcionalnom prometnom području grada Splita, što obuhvaća administrativno područje grada Splita i grada Solina, usmjereno je na cjelovitu skupinu mjera i rješenja u području usluga informiranja putnika gdje su obuhvaćene statičke i dinamičke informacije o prometnoj mreži, usluge pred-putnog i putnog informiranja te podrška službama koje obavljaju prikupljanje, pohranjivanje i upravljanje informacijama za planiranje transportnih aktivnosti. Projektom će se implementirati konkretni sustavi, aplikacije i usluge na način da isti budu djelotvorni i učinkoviti, kompatibilni, proširivi, interoperabilni, integrativni i normirani. Infrastruktura izrađena/poboljšana projektom biti će usklađena s postojećim prometnim sustavima.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 27. travnja 2021. godine.

Koristi

Cilj ITS-a je poboljšanje performansi prometnog sustava koji se ogledaju kroz kvalitetu transportnih usluga, pri čemu se ocjena performansi očituje kroz mjerenje kapaciteta, vrijeme odaziva i učinkovitost regulacije prometa. Općenito, projektom se doprinosi učinkovitom korištenju resursa. Specifično, projektom se djeluje na probleme zagušenja prometa, onečišćenja okoliša, snižene razine sigurnosti i kontrole prometa i to kroz interoperabilnost podsustava ITS-a, pružanje cjelovitih informacija o prometu, nadzor vremenskih uvjeta i okoliša te druga praćenja vezana uz promet.

Rokovi

Početak izrade projektno-tehničke dokumentacije, koja predstavlja temeljni preduvjet za realizaciju svih aktivnosti implementacije sustava ITS-a na funkcionalnom prometnom području grada Splita, očekuje se tijekom 2021. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 96.119.432,37 HRK

Prihvatljivi troškovi: 96.119.432,37 HRK

Bespovratna sredstva: 81.701.517,48 HRK

Kohezijski fond: 81.701.517,48 HRK

Državni proračun: 0,00 HRK

Problemi

Na prijelazu željezničke pruge u Ulici sv.L.B.Mandića svakodnevno nastaju duži zastoji u prometu uslijed križanja regionalno značajnih cestovnih i željezničkih koridora u blizini. Prema podacima iz Masterplana prometnog razvoja grada Osijeka i OBŽ brojčano iskazano, u jutarnjem vršnom satu bilježi se 1.700 prijelaza, a u poslijepodnevnom i 2.000 prijelaza, uz prosječni dnevni promet od 25.000 vozila, te uz najmanje 30 zastoja u danu u ukupnom trajanju od 150 minuta dnevno. Posljedično nastaju zastoji i vršna opterećenja i na svim drugim prometnim pravcima u prometnom sustavu što usporava promet i ugrožava sigurnost ne samo prometa već i sigurnost i zdravlje svih sudionika u prometu, povećava buku i razinu emisije CO2 u okolišu.

Cilj

Projekt obuhvaća izgradnju podvožnjaka, denivelaciju ceste (Ul.sv.L.B.Mandića) ispod željezničke pruge Osijek-Zagreb, izgradnju dva mosta, cestovnog i željezničkog, izgradnju ceste ispod mostova, te izgradnju priključnih prometnica sa svom potrebnom infrastrukturom (pješačke i biciklističke staze na samom podvožnjaku kao i izgradnju javne rasvjete, sanitarno fekalne i oborinske kanalizacije) kojom se omogućava kontinuirani nastavak prometa bez prekidanja prometnih trasa.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 21. svibnja 2021. godine.

Koristi

Projektnim aktivnostima planira se ukloniti usko grlo i spriječiti učestala blokada prometa šireg centra grada Osijeka prouzročena stajanjima i čekanjima na pružnom prijelazu te smanjiti udio putovanja automobilom u korist javnog gradskog prijevoza i biciklista uz smanjenje vremena putovanja. Posljedično će se smanjiti zastoji i vršna opterećenja na svim drugim prometnim pravcima u prometnom sustavu, ubrzati promet i protočnost prometa te povećati sigurnost prometa, sigurnost i zdravlje svih sudionika u prometu, uz smanjenje buke i razine emisije CO2 u okoliš.

Rokovi

Početak radova očekuje se tijekom 2021. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 93.074.532,53 HRK

Prihvatljivi troškovi: 93.074.532,53 HRK

Bespovratna sredstva: 93.074.532,53 HRK

Kohezijski fond: 79.113.352,65 HRK

Državni proračun: 13.961.179,88 HRK

Problemi

Pružna dionica Dugo Selo – Križevci je jednokolosiječna, elektrificirana sustavom 25kV/50Hz, osposobljena za promet vlakova mase 22,5 t/o i najveću dopuštenu brzinu od 140 km/h. Sastavni je dio željezničke pruge M201 Državna granica – Koprivnica – Dugo Selo i ogranka Mediteranskog koridora na teritoriju Republike Hrvatske. Zbog jednokolosiječnosti i velike udaljenosti između kolodvora, prometni kapacitet je ograničen, pa nije moguće udovoljiti zahtjevima za povećanje broja putničkih i teretnih vlakova.

Cilj 

Obnova pruge Dugo Selo – Križevci i dogradnja drugog kolosijeka, a obuhvaća obnovu postojećih 35,75 km jednokolosiječne elektrificirane pruge Dugo Selo – Križevci uz manje izmjene trase i izgradnju drugog kolosijeka, te obnovu kolodvora. Uključivanjem kolodvora Dugo Selo u projekt, ukupna duljina dionice iznosi 38,23 km. Rekonstrukcijom pruge omogućit će se postizanje brzine od 160 km/h na cijeloj dužini pružne dionice, kolodvori će se rekonstruirati za prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 m odnosno prijam interoperabilnih vlakova za prijevoz putnika duljine 400 m najveće dopuštene mase 25 t/o.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za II fazu projekta sklopljen je 31. svibnja 2017. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Rekonstrukcijom postojećeg i izgradnjom drugog kolosijeka dionice pruge Dugo Selo _ Križevci uspostavit će se dvokosiječna željeznička pruga visoke učinkovitosti za mješoviti promet na ogranku Mediteranskog koridora. Postići će se brzina vlakova od 160 km/h i povećati će se sigurnost prometa zbog ukidanja željezničko-cestovnih prijelaza u razini. Povećanje kapaciteta pruge i smanjenje vremena putovanja omogućiti će uključivanje Bjelovara, Križevaca i Koprivnice u prigradski željeznički promet Grada Zagreba. Ulaganjem u zaštitu od buke značajno će se povećati kvaliteta života ljudi koji žive uz prugu.

Rokovi

Radovi su započeli u svibnju 2016. godine, a završetak se očekuje 2023. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz 2 programska razdoblja (I faza je financirana kroz Operativni program Promet, a II faza se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“).

Ukupna vrijednost II faze projekta: 1.584.186.069,34 HRK

Prihvatljivi troškovi II faze: 1.279.914.884,20  HRK

Bespovratna sredstva II faze: 1.279.914.884,20 HRK

Kohezijski fond: 1.087.927.651,57  HRK

Državni proračun: 191.987.232,63  HRK

Problemi

Pružna dionica Zaprešić – Zabok stvarne duljine 23,86 km najprometniji je dio željezničke pruge R201 Zaprešić – Čakovec. Na toj dionici najveći je broj putnika (do Zaboka kao krajnjega odredišta, ali i dalje prema Krapini i Gornjoj Stubici željezničkim prugama koje se odvajaju u Zaboku), te nešto veći prijevoz robe nego na ostalom dijelu pruge (osim dionice Varaždin – Čakovec). Tehničko stanje pruge Zaprešić-Zabok nije u zadovoljavajućem stanju, odnosno na pojedinim dionicama uvedeno je ograničenje brzine od 20 km/h. Odvodnja pruge je slaba, oborinski kanali su zatrpani, a i dobar dio propusta ne funkcionira, što zbog dotrajalosti, što zbog neadekvatnog održavanja. Oprema pripadajućih kolodvora i stajališta je zastarjela.

Cilj

Rekonstrukcija cijele pružne dionice za brzinu od 120 km/h, elektrifikacija sustavom AC 25kV/50Hz, ojačanje za promet vlakova mase 22,5 t/o, opremanje odgovarajućim signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima, rekonstrukcija kolodvora i stajališta (posebno opsežna u kolodvoru Zabok, gdje će se razdvojiti dijelovi kolodvora namijenjeni putničkom i teretnom kolodvoru), te rješavanje željezničko-cestovnih prijelaza osiguravanjem i svođenjem.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 09. studenoga 2017. godine.

Koristi

Modernizacijom i elektrifikacijom dionica pruge Zaprešić – Zabok omogućiti će se njezino uključivanje u prigradski željeznički prometni sustav grada Zagreba. Povećanjem dopuštene infrastrukturne brzine skratit će se vrijeme ukupnog voznog vremena na relaciji Zagreb – Zabok. Projekt će također doprinijeti poboljšanju interoperabilnosti željezničkog prometa što će olakšati pružanje željezničkih usluga EU operaterima i povećati konkurentnost željezničke mreže RH.

Rokovi

Radovi su započeli u ljeto 2018. godine, a završetak se očekuje 2021. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 773.272.882,00 HRK

Prihvatljivi troškovi: 614.390.261,00 HRK

Bespovratna sredstva: 614.390.261,00 HRK

Kohezijski fond: 522.231.721,85 HRK

Državni proračun: 92.158.539,15 HRK

Problemi

Trenutno stanje željezničke pruge M601 Vinkovci – Vukovar u pogledu kolosiječne geometrije, signalno-sigurnosnih uređaja, kao i činjenice da nije elektrificirana, uzrokuje nedovoljnu iskorištenost pruge.

Cilj

Glavni cilj projekta je nadogradnja, elektrifikacija, rekonstrukcija i obnova postojeće jednokolosiječne željezničke pruge Vinkovci – Vukovar, rekonstrukcija željezničkih kolodvora Vukovar/Borovo Naselje i Vukovar, stajališta Nuštar i Bršadin-Lipovača te obavljanje svih potrebnih radova na željezničkim infrastrukturnim podsustavima (građevinski podsustav, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, elektroenergetski podsustav).

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 21. svibnja 2018. godine.

Koristi

Konačni ciljevi koji će se postići ovim projektom su:
• poboljšati dostupnost
• poboljšati pristup luci Vukovar
• poboljšati interoperabilnost (projekt je projektiran sa uvažavanjem TEN-T i interoperabilnih standarda)
• povećati kapacitet pruge
• poboljšati energetsku učinkovitost
• poboljšati utjecaj na okoliš
• poboljšati razinu putničkih usluga
• poboljšati intermodalnost (uz svaki kolodvor i stajalište predviđeno je parkiralište za osobne automobile i bicikle, te se u blizini nalaze autobusne stanice (u prosjeku na udaljenosti 500m))
• poboljšati operativnu pouzdanost
• poboljšati sigurnost (projekt uključuje sigurnosne elemente u skladu sa EU direktivom o sigurnosti željezničkog prometa).

Rokovi

Radovi su započeli u travnju 2020. godine, a očekivano trajanje radova je 28 mjeseci.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 677.701.939,19 HRK

Prihvatljivi troškovi: 516.330.736,35 HRK

Bespovratna sredstva: 485.299.259,08 HRK

Kohezijski fond: 412.504.370,22 HRK

Državni proračun: 72.794.888,86 HRK

Problemi

Budući da se radi o projektu na dijelu TEN-T koridora i uzimajući u obzir da je riječ o značajnom pothvatu, moraju biti zadovoljeni zahtjevi utvrđeni Uredbom Komisije (EU) br. 1299/2014 od 18. studenog 2014. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava „infrastrukture” željezničkog sustava u Europskoj uniji. Trenutačno postojeća pruga je jednokolosiječna, elektrificirana na 25 kV AC 50 Hz. Pruga se nalazi na gotovo ravnom terenu, a postojeće brzine kreću se između 75 i 140 km/h, iako postoje ograničenja brzine u nekim područjima zbog lošeg stanja infrastrukture.
Ova dionica prepoznata je kao jedno od uskih grla u TEN-T osnovnoj mreži zbog kapaciteta, korisne duljine kolosijeka u kolodvorima (između 500 i 630 m). Postojeći sustav osiguranja željezničke pruge je APB (automatski pružni blok) u elektro-relejnoj izvedbi, a što nije u skladu sa uvjetima interoperabilnosti. Također, kolodvorima i stajalištima izvedene su uređene površine, umjesto perona, što ne zadovolja uvjete za pristup osoba smanjene pokretljivosti.

Cilj

Projekt se odnosi na rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac duljine 44,02 km.
Uz navedeno uključuje:
•rekonstrukciju 3 kolodvora i 4 postojeća stajališta,prenamjenu 3 kolodvora u stajališta
•ugradnju novog elektroničkog SS uređaja, ETCS razine 1 te novog prometno–upravljačkog infrastrukturnog podsustava sa daljinskog kontrolom vanjskih elemenata
•elektrifikaciju sustavom 25 kV/50 Hz
•rekonstrukciju elektrovučne podstanice
•izgradnju 3 podvožnjaka i 4 nadvožnjaka sa pripadajućim cestama
•izgradnju svodnih cesta radi ukidanja ŽCP
•rekonstrukciju pojedinih ŽCP u razini
•izgradnju zidova zašite od buke
•izgradnju zatvorenog sustava odvodnje
•rekonstrukciju objekata na trasi.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 27. prosinca 2019. godine.

Koristi

Konačni ciljevi koji će se postići ovim projektom su:
•poboljšati dostupnost
•poboljšati pristup luci Rijeka
•poboljšati interoperabilnost (projekt je projektiran sa uvažavanjem TEN-T i interoperabilnih standarda)
•povećati kapacitet pruge
•poboljšati energetsku učinkovitost
•poboljšati utjecaj na okoliš
•poboljšati razinu putničkih usluga
•poboljšati intermodalnost (uz svaki kolodvor i stajalište predviđeno je parkiralište za osobne automobile i bicikle, te se u blizini nalaze autobusne stanice (u prosjeku na udaljenosti 500m))
•poboljšati operativnu pouzdanost
•poboljšati sigurnost (projekt uključuje sigurnosne elemente u skladu sa EU direktivom o sigurnosti željezničkog prometa).

Rokovi

Početak radova očekuje se u 2021. godini.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 3.454.512.263,16 HRK

Prihvatljivi troškovi: 2.720.993.339,99 HRK

Bespovratna sredstva: 2.720.993.339,99 HRK

Kohezijski fond: 2.312.844.338,99 HRK

Državni proračun: 408.149.001,00 HRK

Problemi

Proces modernizacije putničkih željezničkih usluga u tijeku je u Hrvatskoj zbog tehničkih svojstva i neudobnosti starog voznog parka koji ne zadovoljava očekivanja putnika. Većina vozila je stara, prosječna starost za većinu tipova vozila je preko 30 godina, a neki tipovi vozila su blizu kraja njihovog ekonomskog vijeka. S obzirom da je većina voznog parka pred istekom ekonomskog vijeka, zastarjelost voznog parka, česti kvarovi i kašnjenja smanjuju razinu pouzdanosti usluge željezničkoga putničkog prijevoza. Zadržavanje dostupnosti i pouzdanosti postojećeg voznog parka na prihvatljivoj razini zahtijeva poboljšanu razinu održavanja vozila, povezanu s povećanim operativnim troškovima i troškovima održavanja. Alternativa produljenju ekonomskog vijeka vozila je njihovo isključivanje iz prometa i obnova voznog parka novim vlakovima.

Cilj

HŽPP namjerava modernizirati svoj vozni park sa 21 novim elektromotornim vlakom (EMV) kako bi poboljšao konkurentnost pruženih putničkih usluga. Ovaj projekt predstavlja nastavak rada HŽPP-a na rješavanju problema visoke starosti voznog parka i uz to vezanih posljedica (smanjene pouzdanosti i kvalitete usluge, većih operativnih troškova i slično). Projekt će se provesti u skladu s relevantnom EU i nacionalnom regulativom. Posebna pozornost će se obratiti da novi vlakovi budu usklađeni sa TEN-T i ERTMS standardima te da se poštuje EU direktivu 2004/49/EZ o sigurnosti željeznica (kao i sve njezine primjenjive izmjene koje budu na snazi). Također, voditi će se računa da vlakovi budu prilagođeni za službena mjesta na linijama na kojima će prometovati, uzevši u obzir i planirana unaprjeđenja infrastrukture.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 21. rujna 2020. godine.

Koristi

Novi EMV-ovi putnicima će pružiti veću udobnost, smanjiti vrijeme putovanja, osigurati veći kapacitet i pouzdaniji prijevoz u cilju motivacije korisnika na korištenje željezničkoga putničkog prijevoza.

Novi EMV-ovi vozit će uglavnom na dionicama osuvremenjene infrastrukture i dionicama koje se planiraju rekonstruirati uz više tehničke parametre i poboljšanu maksimalnu brzinu vlaka. Na tim dionicama bit će moguće postići najveće koristi od pozitivnih voznih karakteristika novih EMV-ova. Uz to, EMV-ovi za gradsko-prigradski prijevoz rasporedit će se na područje gradsko-prigradskog prijevoza Grada Zagreba, zbog činjenice da se radi o području s najvećim brojem putnika u željezničkom prometu.

Rokovi

Ugovor s odabranim ponuditeljem za isporuku vlakova Končar – Električna vozila d.d. potpisan je 17. studenoga 2020. godine. Rok isporuke prvoga elektromotornog vlaka za gradsko-prigradski prijevoz je 24 mjeseca po potpisivanju Ugovora nakon čega će biti isporučeno još 10 vlakova za gradsko-prigradski prijevoz te će uslijediti isporuka 10 vlakova za regionalni prijevoz. Krajnji rok isporuke svih vlakova je prosinac 2023. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 1.293.862.793,99 HRK

Prihvatljivi troškovi: 1.035.687.620,00 HRK

Bespovratna sredstva: 1.035.687.620,00 HRK

Kohezijski fond: 880.334.477,00 HRK

Državni proračun: 155.353.143,00 HRK

Problemi

Željezničko-cestovni prijelazi (ŽCP) i pješački prijelazi (PP) preko pruge predstavljaju točku visokog rizika za sve sudionike u prometu. U slučaju izostanka odgovarajuće razine osiguranja ŽCP-a i PP-a opasnost se značajno uvećava, što potvrđuje broj prometnih nezgoda na prijelazima. 60% ukupnog broja nesreća na ŽCP-ima i PP-ima se dogodio na prijelazima osiguranima samo cestovnim prometnim znakom. Zato su takvi prijelazi definirani kao tzv. “crne točke“ na željezničkoj mreži. Nesreće sa smrtnim posljedicama česte su na nedovoljno osiguranim prijelazima kao i na lokalnim i nerazvrstanim cestama na kojima vozači ne poštuju prometne propise. Prisutne su i nesreće uzrokovane lošom vidljivošću (ne postoji minimalan kut preglednosti) i to najviše na prijelazima na lokalnim i nerazvrstanim cestama (šumskim i poljskim) te na prijelazima koji se nalaze na nerazvrstanim cestama unutar gradskih područja. Od 1511 željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza, čak 62,4% nema uređaje za osiguranje, već samo cestovno-prometne znakove upozorenja i osiguran trokut preglednosti

Cilj

Predmet Projekta je osiguranje i modernizacija 95 željezničko-cestovnih prijelaza automatskim elektroničkim signalno-sigurnosnim uređajima koji za osiguranje sigurnog odvijanja prometa koriste moderne uređaje sa svjetlosnim signalima u LED tehnologiji i jakozvučna zvona, dok je na 79 željezničko-cestovnih prijelaza, uz navedeno predviđena i ugradnja polubranika.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 26. siječnja 2021. godine.

Koristi

Ciljevi projekta su smanjenje opasnosti koje proizlaze iz sjecišta dvaju zasebnih prometnih sustava (pruga i cesta), povećanje razine osiguranja ŽCP-a, smanjenje broja prometnih nezgoda te smanjenje broja ljudskih žrtava te smanjenje troškova uzrokovanih prometnim nezgodama.

Rokovi

Početak izvođenja radova na modernizaciji ispravljačkih stanica očekuje se tijekom 2021. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 208.694.164,64 HRK

Prihvatljivi troškovi: 167.712.450,29 HRK

Bespovratna sredstva: 167.712.450,29 HRK

Kohezijski fond: 142.555.582,74 HRK

Državni proračun: 25.156.867,55 HRK

POZIVI ZA DODJELU BESPOVRATNIH SREDSTAVA:

Problemi

Prijevoznici na linijama koje su predmet ugovora o javnim uslugama sklopljenim s tijelima javne vlasti suočavaju se s poteškoćama u osiguravanju odgovarajuće razine usluge uslijed zastarjelog voznog parka. Neodgovarajuća razina usluge potiče korisnike i potencijalne korisnike na odustajanje od javnog autobusnog prijevoza u korist manje održivih načina prijevoza, prvenstveno osobnih automobila.

Cilj

Poziv je nastavak aktivnosti prethodnog poziva (KK.07.4.2.03, „Poziv na dostavu projektnih prijedloga za nabavu autobusa za pružanje usluge javnog gradskog prijevoza“) kojim se želi završiti pokrenuti ciklus modernizacije autobusnih voznih parkova korisnika prethodnog poziva i time koncentracijom ulaganja postići gore opisanu svrhu u najvećoj mogućoj mjeri s obzirom na raspoloživa sredstva.

Opći cilj Poziva je razvoj i unapređenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš (uključujući one s niskom razinom buke), i prometni sustavi sa niskim emisijama CO2, uključujući unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti.

Status

Drugi poziv za sufinanciranje nabave autobusa za pružanje usluga javnog gradskog prijevoza otvoren je 12. ožujka 2021. godine i traje do 30. rujna 2021. godine.

Koristi

Ovakvim Pozivom osigurava se da ulaganja u javni prijevoz putnika imaju najveći mogući učinak na korištenje javnog prijevoza, smanjenje korištenja osobnih automobila te veći pozitivan utjecaj na okoliš (u svrhu što većeg doprinosa ostvarenju pokazatelja OPKK).

Iznosi

Projekti iz poziva će se financirati kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Bespovratna sredstva za poziv: 364.800.000,00 HRK

Kohezijski fond: 364.800.000,00 HRK

Državni proračun: 0,00 HRK

Problemi

Luke u funkciji obalnog linijskog pomorskog prometa nemaju ujednačenu kvalitetu lučke infrastrukture. Postojeći lučki kapaciteti uglavnom zadovoljavaju minimalne potrebe korisnika, ali gotovo u svim lukama postoji veća ili manja potreba za povećanjem lučkih kapaciteta. U velikom broju luka mjesta za privez putničkih brodova i trajekata sa stajališta pomorske sigurnosti ne odgovaraju potrebnim standardima.

Cilj

Osuvremenjivanje i izgradnja nove lučke infrastrukture s ciljem razvoja otoka i poboljšanja komunikacije s otocima. Izgradnja novih luka, rekonstrukcija postojećih luka te premještanje postojećih luka za prihvat putnika u svrhu  smanjenja prometnog zagušenja. Podizanje stupnja sigurnosti pomorske plovidbe te zaštita lučkog akvatorija (lukobrani, valobrani i sl.) uz istodobno otklanjanje nedostataka na postojećoj infrastrukturi luka županijskog i lokalnog značaja.

Status

Drugi poziv za sufinanciranje unaprjeđenja lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog pomorskog prometa otvoren je 12. srpnja 2019. godine i traje do 1. ožujka 2021. godine.

Koristi

Financiranjem projekata u sklopu poziva poboljšati će se integriranost hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu i time savladati ključne prepreke za lokalni gospodarski rast, poboljšati usluga prijevoza tijekom cijele godine bez obzira na pritisak turizma i time poboljšati dostupnost zapošljavanja, obrazovanja i drugih usluga otočnim zajednicama.

Iznosi

Projekti iz poziva će se financirati kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Bespovratna sredstva za poziv: 1.134.139.600,00 HRK

Kohezijski fond: 964.018.660,00 HRK

Državni proračun: 170.120.940,00 HRK