Projekti

Glavni projekti u provedbi prema Specifičnim ciljevima Prioritetne osi 7. Povezanost i mobilnost Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.:

Problemi

Teritorij Republike Hrvatske nije povezan u svom južnom dijelu, već je za pristup Dubrovačko-neretvanskoj županiji potrebno prijeći preko teritorija Bosne i Hercegovine u dužini od 9,25 km što dovodi do obveze dvostrukog prelaska državne i EU granice. Uspostava potpunog Schengenskog režima koja će uslijediti u narednim godinama obvezat će Hrvatsku na provedbu strogih pravila prilikom prelaska granice na graničnom prijelazu s BIH, zbog čega će svi putnici morati proći dvostruku schengensku kontrolu na maloj udaljenosti, što će dovesti do dodatnog smanjenja dostupnosti i povezanosti teritorija Hrvatske, zagušenja i uskih grla na graničnim prijelazima koji nisu infrastrukturno opremljeni za prihvat većeg broja teretnih i ostalih vozila. Posljedice uključuju izolaciju regionalnog centra Metkovića u gospodarskom, socio-ekonomskom i turističkom smislu, povećanje štetnih emisija i dužine trajanja putovanja, a to će dodatno doprinijeti izolaciji regionalnih centara Metkovića i Dubrovnika.

Cilj

Projektom će se smanjiti negativne posljedice ulaska Hrvatske u Schengenski prostor te pružiti trajna prometna povezanost između razdvojenih teritorija Hrvatske prilagođena budućim prometnim potražnjama. Planira se izgraditi ukupno 32.5 km novih cesta. Osnovu projekta čini izgradnja mosta kao izravne cestovne veze između većeg dijela Hrvatske i južne Dalmacije, koja je neumskim koridorom (širine približno 10 km) odvojena od ostatka Hrvatske. Projekt uključuje izgradnju mosta koji povezuje Magistralnu cestu (D8) s obalnom linijom poluotoka Pelješca, pristupne ceste do glavne ceste na Pelješcu, nadogradnju postojeće ceste na Pelješcu i izgradnju nove obilaznica oko Stona, kao poveznicu s magistralnom cestom prema Dubrovniku i Crnoj Gori.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 13.06.2017. Pelješki most s pristupnim cestama otvoren je za promet 22. srpnja 2022. Stonska obilaznica otvorena je za promet 19. travnja 2023.

Koristi

Provedbom projekta povećati će se razina usluge i poboljšati sigurnost prometnog sustava. Također smanjiti će se vrijeme putovanja duž glavnih relevantnih prometnica (između Splita i Dubrovnika, između Splita i Pelješca/Korčule, između Dubrovnika i Pelješca/Korčule) kao i osigurati bolja prometna povezanost u regiji. Skraćenjem putovanja smanjiti će se i utjecaj na okoliš i kulturnu baštinu.

Rokovi

Ugovor za izgradnju mosta Pelješac s pristupnim cestama (I. faza projekta) sklopljen je 21 svibnja 2018, a radovi su započeli 31. srpnja iste godine. Ugovor za izgradnju pristupnih cesta mostu Pelješac, izgradnja dionice: Duboka – Sparagovići/Zaradeže“, sklopljen je 09. listopada 2019. godine, a radovi su započeli 13. studenog iste godine. Ugovor za izgradnju stonske obilaznice (DC414), poddionice: Sparagovići/Zaradeže – Prapratno i Prapratno – Doli, sklopljen je 09. listopada 2019. godine, a Izvođač radova je uveden u posao 5. prosinca 2019. godine, kada mu je omogućen početak izvođenja radova. Svi radovi su završeni 2023. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 534.073.786,98 EUR

Prihvatljivi troškovi: 426.778.108,62 EUR

Bespovratna sredstva: 426.778.108,62 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 362.761.392,33 EUR

Državni proračun: 64.016.716,29 EUR

Problemi

Potpisivanjem koncesijskog ugovora za Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal i realizacijom lučkih investicijskih projekata raste potreba za bržim dopremanjem i otpremanjem tereta u riječku luku i otvaranjem potpuno novog ulaza u središte Rijeke. Izgradnjom nedostajuće veze osnovne luke Rijeka s TEN-T mrežom izbjegava se miješanje lokalnog i tranzitnog prometa, što smanjuje prometno zagušenje i povećava sigurnost prometa.

Cilj

Cilj projekta je izgraditi spojnu cestu DC403 od čvora Škurinje na autocesti A7 koja predstavlja dio TEN-T do luke Rijeka koja je definirana kao osnovna (core) luka, u svrhu poboljšanja međunarodne i regionalne dostupnosti, rasterećenja gradske mreže, doprinosa poboljšanju dostupnosti i povezanosti s otocima te povećanja prometne sigurnosti.
Specifični cilj projekta je integracija novog cestovnog pravca luka Rijeka (Zagrebačko pristanište) – autocesta A7 u Mediteranski koridor (Rijeka-Zagreb-Budimpešta) transeuropske prometne mreže (TEN-T) koja je od temeljne važnosti za osiguranje jedinstvenog tržišta za slobodno kretanje putnika i roba, kao i za jačanje ekonomske i socijalne kohezije i promicanje gospodarske konkurentnosti i održivog razvoja.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 18.12.2018. Uporabna dozvola izdana je 17.10.2023. Cesta je puštena u promet 18.10.2023.

Koristi

Očekivane koristi od projekta su sljedeće:
– Smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, usmjeravanjem tranzitnog prometa s postojećih gradskih pravaca na buduću trasu (smanjenjem buke, vibracija i zagađenja zraka),
– Uštede u troškovima, posljedica prometnih nesreća, povećanjem razine prometne sigurnosti (posebice za pješake i bicikliste) uslijed usmjeravanja tranzitnog prometa s postojećih gradskih prometnica na buduću trasu
– Poboljšanje razine usluge javnog prijevoza izmještanjem tranzitnog teretnog prometa izvan gradskih pravaca,
– Uštede u vremenu transporta robe između luke Rijeka (Zagrebačko pristanište) i autoceste A7 u odnosu na postojeće gradske pravce,
– Ušteda na troškovima održavanja i rekonstrukcije cesta i zgrada u zoni postojećih gradskih pravaca za transport (smanjenjem prometnog opterećenja, vibracija),
– Utjecaj na povećanje konkurentnosti lokalnih ekonomija putem bolje pristupačnosti drugim tržištima korištenjem novog prometnog pravca.

Rokovi

Radovi su započeli u rujnu 2020. godine, a završeni su 2023. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 85.759.597,58 EUR

Prihvatljivi troškovi: 69.017.187,60 EUR

Bespovratna sredstva: 69.017.187,60 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 58.664.609,46 EUR

Državni proračun: 10.352.578,14 EUR

Problemi

Na temelju podataka o prometnim nezgodama i posljedicama, podataka o prometu, te podataka o cesti i okolišu za sve evidentirane lokacije opasnih mjesta na državnim cestama Republike Hrvatske izrađena je studija „Plan provedbe za sanaciju opasnih mjesta na državnim cestama Republike Hrvatske“. Korištenjem različitih kriterija utvrđeno je koja su od mjesta „opasnija“, tj.
koja mjesta je potrebno dublje razraditi i sanirati, te je na temelju procjene ustanovljen redoslijed prvenstva za saniranje. Rizičnost prometa na identificiranim opasnim mjestima uzrokuje gubitke za društvo u vidu prometnih nezgoda s lakšim posljedicama, nezgoda s teškim posljedicama, nezgoda s tragičnim posljedicama i troškova prometne nezgode tj. ekonomskog troška.

Cilj

Projektom Sanacija opasnih mjesta (Uklanjanje crnih točaka) na državnim cestama želi se poboljšati sigurnost prometa na opasnim mjestima identificiranim u studiji „Plan provedbe sanacije opasnih mjesta na državnim cestama Republike Hrvatske“. Kako bi se smanjio broj nesreća, te s time posredno i broj ozlijeđenih i smrtno stradalih osoba na državnim cestama, nužno je uložiti sredstva u poboljšanje cestovne infrastrukture kako bi ista bila tolerantnija na pogreške vozača.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 30.01.2019. Dovršeni su radovi na provedbi sanacije sva 23 opasna mjesta. Završna konferencija projekta održana je u ponedjeljak, 18. ožujka u Rijeci.

Koristi

Svrha ovog projekta je poboljšanje cestovne sigurnosti, te s time i smanjenje broja nesreća s materijalnom štetom, smanjenje broja ozlijeđenih i poginulih na državnim cestama.

Rokovi

Dinamika sanacije prati izradu projektne dokumentacije za pojedina opasna mjesta. Radovi na sanaciji posljednjih opasnih mjesta završeni su tijekom 2023. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 9.104.271,39 EUR

Prihvatljivi troškovi: 7.357.353,88 EUR

Bespovratna sredstva: 7.357.353,88 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 6.253.750,80 EUR

Državni proračun: 1.103.603,08 EUR

Problemi

Ministarstvo unutarnjih poslova izvršilo je analizu prometa odnosno prometnih nesreća i njihovih posljedica u razdoblju od 2014. – 2018. godine na dionici državne ceste D57 od raskrižja s lokalnom cestom L46051 (sjeverno od Apševaca) do čvora „Lipovac“ autoceste A-3 u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema kojima navedena dionica predstavlja „opasno mjesto“ (opasnu dionicu ceste) na kojoj u interakciji s greškom vozača, dolazi do prometnih nesreća.

Kolnički zastor navedene dionice ceste nije adekvatno rekonstruiran dugi niz godina, točnije od Domovinskog rata, izuzev cestovnog mosta u Lipovcu, koji je višekratno saniran manjim zahvatima na kolničkom zastoru što upućuje na negativan aspekt za sigurno prometovanje navedenom cestom. Analizom stanja postojeće ceste u studiji za sanaciju opasnih mjesta utvrđen je niz nedostataka iste: povećani broj prometnih nesreća, težina prometnih nesreća, neprimjereno vođenje trase ceste (dugi pravci završavaju oštrim zavojima), veći broj oštrih zavoja bez ograničenja brzine, odvodni jarci i betonski stupovi javne rasvjete neposredno uz kolnik, betonski propusti kolnih ulaza koji se vežu na cestu, djelomično nevidljive rubne crte, istrošena površina kolnika, segmentarna oštećenja kolnika sanirana djelomičnim krpanjem i prolazak trase ceste kroz naseljena mjesta.
Dodatnu problematiku čine teretna vozila koja gravitiraju navedenoj prometnici prema/od obližnjim međunarodnim cestovnim graničnim prijelazima Bajakovo, Tovarnik i Ilok. Navedeni granični prijelazi bilježe više kilometarske kolone, posebice u vrijeme ljetnih godišnjih odmora i blagdana, što svakako utječe na kvalitetu same prometnice ali i sigurnost prometa općenito.
Posebno se ističe podatak da se većim dijelom radi o teretnim vozilima nosivosti do 24 tone, koja utječu na prometno-tehničke karakteristike prometnice i koja prometovanjem na navedenoj dionici, povećavaju vjerojatnost broja prometnih nesreća i smrtnosti.

Cilj

Projekt se odnosi na izgradnju prometnice kojom će se zaobići dionica državne ceste kroz naselja Apševci i Lipovac koja je identificirana kao crna točka. Kako je postojeća prometnica svojim elementima i stanjem kroz ta naselja neprimjerena za tu strukturu prometa, izgradnjom obilaznice bi se izbjegnule kolizije i povećala sigurnost prometa. Stoga je analizom zaključeno kako bi za dovođenje navedene ceste u stanje koje bi garantiralo veću sigurnost sudionika u prometu, zahtijevalo značajne radove i troškove uz zaključak kako se i uz navedene radove ne bi postigla tražena razina sigurnosti te je stoga u studiji za sanaciju opasnih mjesta za ovu crnu točku predviđeno rješenje putem izgradnje nove ceste (obilaznice) u dužini 4.2 km.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 30. ožujka 2021. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Svrha ovog projekta je poboljšanje cestovne sigurnosti, te sa time i smanjenje broja nesreća s materijalnom štetom, smanjenje broja ozlijeđenih i poginulih na državnim cestama.

Rokovi

Ugovor s izvođačem radova potpisan je 27. rujna 2021 godine. Završetak projekta očekuje se tijekom 2024. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 17.132.229,61 EUR

Prihvatljivi troškovi: 14.077.864,12 EUR

Bespovratna sredstva: 14.077.864,12 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 11.966.184,50 EUR

Državni proračun: 2.111.679,62 EUR

Problemi

Lučka uprava Osijek koristila je terminal za rasute terete sagrađen 1974. godine koji se nalazio u središtu Osijeka (poznat kao “stara luka”), u neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra Osijek. Stara luka je stavljena izvan uporabe tijekom 2015. godine, zbog početka projekta “Unapređenje vodno-komunalne infrastrukture za Grad Osijek” sufinanciranog iz EU fondova. Nakon završetka izgradnje vodno komunalne infrastrukture, na prostoru bivše “stare luke” planira se izgraditi šetnica koja će se povezati s postojećom šetnicom od centra grada.

Cilj

Izgradnjom novog terminala za pretovar rasutih tereta sve lučke djelatnosti preseliti će se na novu lokaciju u neurbaniziranom dijelu grada („nova luka“). Također podići će se razina zaštite okoliša pri prekrcaju tereta, povećati će se sigurnost brodova u luci, poboljšati će se dostupnost lučke infrastrukture kroz visoko kvalitetne prometne veze s novom lukom, razviti će se efikasni intermodalni transporta tereta te smanjiti operativni troškovi uslijed korištenja nove opreme i tehnologije. Projekt obuhvaća izgradnju obalne građevine dužine 240 m s dva veza, pristupnu cestu, željezničke kolosijeke i kransku stazu, usipni koš i uređaje za pretovar i lučku infrastrukturu (opskrba vodom, energijom i sl.).

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 10. svibnja 2017. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Izgradnjom terminala za rasute terete povećati će se udio riječnog prometa u odnosu na željeznički i cestovni promet u Republici Hrvatskoj, revitalizirati će se gospodarstvo u Osječko-baranjskoj županiji, što će pridonijeti ravnomjernom razvoju regija u Hrvatskoj. Također preseljenje terminala doprinijeti će kvaliteti života građana Osijeka i zaštiti okoliša s obzirom da će se smanjiti prometno zagušenje u centru Osijeka. Nadalje poboljšati će se prometna produktivnost i intermodalni kapaciteti te osigurati integrirani prekrcaj tereta na jednoj lokaciji. Time će luka Osijek postati prva hrvatska luka unutarnjih voda bazenskog tipa i prva koja će imati usvojene europske standarde poslovanja te tako postati snažna logistička podrška ekonomiji Istočne Hrvatske.

Rokovi

Radovi su službeno počeli 16.01.2023., s predviđenim rokom završetka od 28 mjeseci.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 34.413.522,60 EUR

Prihvatljivi troškovi: 32.428.291,86 EUR

Bespovratna sredstva: 29.930.459,29 EUR

Kohezijski fond: 25.440.890,40 EUR

Državni proračun: 4.489.568,89 EUR

Problemi

Iako se trendovi kreću na način da se učestalost pojave leda smanjuje (događaji se prorjeđuju), trajanje lednog događaja jednom kad se led pojavi se kontinuirano kreće u granicama od oko 20 dana – primjer zadnjeg događaja iz 2017.g. gdje je zabilježeno 24 dana zabrane plovidbe. Na zajedničkom hrvatskom/srpskom dijelu Dunava, na teritoriju Republike Hrvatske trenutno nema zimovnika, već se za prihvat plovila tokom ledostaja/ledohoda koriste postojeće riječne luke: – BAJA, rkm 1479.00 na lijevoj obali – 165 km od naselja Opatovac; – BARAČKA, rkm 1426.15 na lijevoj obali – 112 km od naselja Opatovac; – APATIN, rkm: 1401.00 na lijevoj obali – 87 km od naselja Opatovac; – BEOČIN-LAFARGE – rkm: 1268.50 na desnoj obali – 46 km od naselja Opatovac (kapaciteta do 20-30 plovila); – NOVI SAD, rkm: 1254.00 na lijevoj obali – 60 km od naselja Opatovac (kapaciteta do 70 plovila). Sve navedene luke u osnovi služe kao riječne luke, a ne isključivo kao zimovnici.

Cilj

Cilj projekta je povećanje stupnja sigurnosti plovidbe na predmetnoj dionici rijeke Dunav kroz omogućavanje plovilima sklanjanje za vrijeme pojave ledostaja/ledohoda na plovnim putovima ili neke druge izvanredne situacije uslijed koje dolazi do prekida plovidbe.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 1. listopada 2017. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Izvedbom zimovnika u Opatovcu, u kombinaciji s postojećim riječnim lukama koje trenutno služe i za privez brodova tokom ledostaja/ledohoda, postići će se premreženost Dunava na široj dionici Budimpešta-Beograd na način da će postojati luka ili zimovnik svakih cca. 50 rkm Dunava. Navedena udaljenost između luka/zimovnika od 50 rkm se s tehničke strane (uvjeti plovidbe) smatra svrsishodnom jer okvirno predstavlja dnevni doseg (domet) za prosječno teretno plovilo na unutarnjim vodnim putovima. Stoga, kompletiranjem navedene mreže luka i zimovnika na rijeci kroz izgradnju zimovnika u Opatovcu uspostavlja se mogućnost pravovremene reakcije plovila (uplovljavanje u zimovnik/luku) u slučaju nailaska ledohoda/ledostaja ili za vrijeme drugih akcidentnih situacija. Zaključno, provedbom će se postići povećanje sigurnosti plovidbe rijekom Dunav u zimskim mjesecima na predmetnom potezu (omogućavanje plovilima siguran vez tokom ledostaja/ledohoda), a pridonijet će se i unaprjeđenju poslovanja postojećih riječnih luka na ovom potezu Dunava kroz povećanje sigurnosti plovidbe.

Navedenim zimovnikom osigurao bi se smještaj 23 plovila, odnosno osigurao potreban kapacitet za prosječan broj plovila na predmetnoj dionici tokom referentnog razdoblja od 7 dana (rok izvan sustava ranog upozorenja nailaska leda za korisnike plovnog puta).

Rokovi

Radovi su započeli u rujnu 2021. godine, a završetak se očekuje u 2024. godini.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 6.399.524,48 EUR

Prihvatljivi troškovi: 6.399.524,48 EUR

Bespovratna sredstva: 6.399.524,48 EUR

Kohezijski fond: 5.439.595,81 EUR

Državni proračun: 959.928,67 EUR

Problemi

Konstrukcija postojećeg trajektnog pristaništa, tzv. “igle”, je u izrazito lošem stanju, doživjela je udare brodova većih dimenzija od onih predviđenih proračunom te je došlo do otvaranja pukotina u rasponskoj konstrukciji. Problemi postojećeg trajektnog pristaništa su manjak kopnene površine za parkiranje, nepostojanje nogostupa za pješake i skučeni izlaz na državnu cestu D118 Vela Luka-Korčula, što rezultira velikim prometnim gužvama tijekom turističke sezone. Postojeća infrastruktura, svojim stanjem i kapacitetom, slabo udovoljava potrebama kvalitetnog odvijanja pomorskog prometa putnika i roba, a proširenje postojećeg pristaništa je nemoguće izvesti.

Cilj

U sklopu ovog projekta će se izgraditi 3 veza za javni promet s potrebnim pratećim parkirališnim prostorom. Lokalna trajektna linija 604 Lastovo- Vela Luka- (Hvar)- Split i obratno, nakon izgradnje novih vezova promijeniti će se u lokalnu trajektnu liniju Vela Luka – Ubli i obrnuto i u lokalnu trajektnu liniju Split – Vela Luka i obrnuto. Ujedno vezovi će se korisiti i za brzobrodsku liniju Ubli (Lastovo) – Vela Luka – Hvar – Split.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 29.07.2019. Izvođač je uveden u posao 27.05.2021. Uporabna dozvola za pomorsko-putnički terminal izdana je 14.12.2023. Terminal je svečano otvoren 12.01.2024.

Koristi

Provedba projekta izgradnje pomorsko-putničkog terminala Vela Luka omogućit će:
• Redovito prometovanje trajekata i po lošem vremenu jer novo pristanište ima duljinu obale, širinu rampe te dubinu gaza prilagođene većim i bržim trajektima, koji bolje podnose različite vremenske uvjete, pa će moći pristati i tijekom lošeg vremena
• Smanjenje trajanja putovanja Vela Luka-Split s obzirom na to da će se omogućiti pristanak većih trajekata koji brže plove (19,5 čvorova)
• Postoji mogućnost češćih linija prema Splitu i Ublima
• Za pristup do terminala neće se koristiti postojeća neprimjerena ulična mreža koja predstavlja u turističkoj sezoni izrazito usko grlo do spoja na cestu D118, već će se prometni tokovi do i od trajektne luke izvesti izvan naseljene zone Vele Luke za što je već napravljena pristupna cesta
• Prihvat većeg broja vozila koja se očekuju u budućnosti
• Moguća je etapna izgradnja vezova i u konačnici veći broj vezova u odnosu na postojeće trajektno pristanište
• Akvatorij u neposrednoj blizini terminala je prostran i dubok što omogućuje sigurno izvođenje manevra okreta broda u svim vremenskim uvjetima, a i orijentacija veza je povoljna.
• Kod eventualnog orkanskog vjetra iz NW i W smjera brod može izvršiti manevar isplovljivanja okretom u uvali Plitine koja je u neposrednoj blizini, a ista je dovoljno široka i duboka
• Na novo pristanište će moći pristati noviji trajekti koji su manje štetni za okoliš i manje emitiraju co2 zbog moderne tehnologije.

Rokovi

Početak radova obilježen je 27. svibnja 2021. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 14.763.145,21 EUR

Prihvatljivi troškovi: 12.053.059,26 EUR

Bespovratna sredstva: 12.053.059,26 EUR

Kohezijski fond: 10.245.100,37 EUR

Državni proračun: 1.807.958,89 EUR

Cilj

Projektom dogradnje luke Baška postojeći pristan će se dograditi i osigurati nužnu zaštitu akvatorija unutar lučkog područja luke Baška, te omogućiti odgovarajući privez i sigurnost na vezu za linijske brodove u cjelogodišnjoj linijskoj plovidbi, osigurati preduvjete za razvoj linijskog prometa, te podignuti razinu usluge za korisnike javnih brodskih linija, u i oko luke, prvenstveno u smislu uređenja prilaza za osobe s invaliditetom, ali i dostupnost putničkog terminala vozilima dostave i hitnih službi te doprinijeti smanjenosti zakrčenosti luke. Projektom je predviđena dogradnja primarnog lukobrana Vela riva (faza 1) za 50,55 m mjereno s vanjske strane, te produženje sekundarnog lukobrana Mala riva (faza 2) za 105,00 m mjereno s vanjske strane. Oba lukobrana će služiti za prihvat putničkih brodova u obalnom linijskom prometu ovisno o stanju vjetra.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 09.09.2019. Radovi na projektu završeni su 22.02.2023., tehnički pregled je izvršen 20.04., a 09.05.2023. izdana je uporabna dozvola.

Koristi

Projektom dogradnje luke Baška želi se zadovoljiti sve sigurnosne zahtjeve za poboljšanje usluge prijevoza putnika tijekom cijele godine bez obzira na pritisak turizma što će povoljno utjecati na dostupnost zapošljavanja, obrazovanja i drugih usluga otočnim zajednicama te poboljšanje integriranosti hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu. Utvrđeno je da je potrebno postojeće lukobrane, primarni lukobran Vela riva i sekundarni lukobran Mala riva, dograditi i time osigurati nužnu zaštitu akvatorija unutar lučkog područja luke Baška, omogućiti odgovarajući privez i sigurnost na vezu za linijske brodove, osigurati preduvjete za razvoj linijskog prometa, omogućiti kvalitetnije povezivanje stanovništva otoka Raba s kopnom preko luke Baška te podignuti razinu usluge za korisnike javnih brodskih linija, u i oko luke, prvenstveno u smislu uređenja prilaza za osobe s invaliditetom. Nova infrastruktura je osnovni preduvjet uspostave cjelogodišnje linije s ciljem jednostavnije komunikacije i putovanja sa Raba prema administrativnom središtu – gradu Rijeci.

Rokovi

Izvođač je započeo s radovima u travnju 2021. godine. Radovi na projektu završeni su 22.02.2023.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 5.463.706,76 EUR

Prihvatljivi troškovi: 5.270.419,53 EUR

Bespovratna sredstva: 5.270.419,53 EUR

Kohezijski fond: 4.479.856,60 EUR

Državni proračun: 790.562,93 EUR

Problemi

Projekt će uvelike doprinijeti smanjivanju zakrčenosti luke Šibenik s obzirom da će unutar terminala biti odvojeni koridori putnika na međunarodnom putovanju koji podliježu policijskoj i carinskoj kontroli što usporava protok putnika. Nadalje, na prometnicama, parkiralištima i čekališnim prostorima u pristupu zgradi bit će odvojen namjenski prostor za autobuse i taksi službe namijenjene kruzerima koji trenutno kada nisu odvojeni od prostora za trajektni promet stvaraju veliku prometnu zakrčenost.

Cilj

Projekt se odnosi na aktivnosti vezane uz poboljšanje funkcija morskih luka za koje su izravno odgovorne lučke uprave, primarno na izgradnju pomorsko-putničkog terminala koji je nužan u funkcioniranju luke i u skladu s djelatnostima koje se obavljaju u lukama: ukrcaj i iskrcaj putnika te ostale gospodarske djelatnosti koje su s djelatnostima luke u neposrednoj gospodarskoj, prometnoj i tehnološkoj vezi (pružanje usluga putnicima, lučko agencijski poslovi, poslovi zastupanja u carinskom postupku i dr.).
Tlocrt zgrade pomorsko-putničkog terminala formiran je od dva zatvorena volumena i centralnog prostora koji čini otvoreni, natkriveni javni prostor. Svojom postavom i geometrijom zgrada na lokaciji jasno se odvaja domaći od međunarodnog prometa odnosno trajektni promet od prometa brodova na kružnim putovanjima.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 1. srpnja 2020. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Projektom dogradnje gata Vrulje u sklopu pomorsko-putničkog terminala u luci Šibenik (III. faza zahvata) želi se zadovoljiti zahtjeve za poboljšanje usluge prijevoza putnika tijekom cijele godine bez obzira na pritisak turizma što će povoljno utjecati na dostupnost zapošljavanja, obrazovanja, medicinske skrbi i drugih javnih usluga otočnim zajednicama te poboljšanje integriranosti hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu.

Rokovi

Ugovor s odabranim izvođačem radova MINIGRADNJA d.o.o. potpisan je 29.08.2022. Rok izvođenja radova je 22 mjeseca.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 8.210.384,52 EUR

Prihvatljivi troškovi: 4.274.351,06 EUR

Bespovratna sredstva: 4.274.351,06 EUR

Kohezijski fond: 3.633.198,40 EUR

Državni proračun: 641.152,66 EUR

Problemi

Nedostatna integracija istočnog dijela otoka Brača, posebno općina Postira, Pučišće i Selca, i grada Omiša predstavlja ključnu prepreku za lokalni gospodarski rast i poboljšanje kvalitete života i mobilnosti lokalnog stanovništva. Potreba za efikasnijom prometnom povezanosti otoka je neophodna za održivi razvoj kako otoka Brača tako i grada Omiša. Lokalno stanovništvo je glavni pokretač gospodarskog razvoja na otoku. Da bi se poboljšala njegova demografska slika, potrebno je osigurati lokalnom stanovništvu kvalitetne uvjete za život i napredak. Otežana dostupnost radnom mjestu, obrazovanju te medicinskoj skrbi ne smije biti razlog za raseljavanje i posljedično gospodarstvo stagniranje otoka.

Cilj

Projektom “Uređenje luke Omiš – II. faza izgradnje” rekonstruirat će se i dogradit pomorska luka u gradu Omišu. Lokacija zahvata II. faze izgradnje, što je predmet ovog projekta, proteže se od postojećeg gata (istočni kraj Fošala) prema jugoistoku uz DC8 do Puta Skalica. Na predmetnoj lokaciji, projektom je planirano proširenje postojeće luke koja će se sastojati od kopnenog dijela i morskog akvatorija, čvrstih građevina na kopnu i pomorskih građevina kojima će se osigurati prostor luke za siguran privez plovila. Kopnena površina luke se povećava s postojeće oko 1.250 m2 na gotovo 10.000 m2.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 1. srpnja 2020. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Opći cilj projekta “Uređenje luke Omiš – II. faza izgradnje” je osiguravanje optimalnih uvjeta za obavljanje obalnog linijskog putničkog prometa u luci tijekom cijele godine te uspostava redovite brodske linije Omiš – Postira. Iz navedenog općeg cilja projekta proizilaze i sljedeći specifični ciljevi: povećanje broja linija koje povezuju otoke izvan turističke sezone, poboljšanje usluge prijevoza tokom cijele godine, kraća pomorska veza u slučaju potrebe dolaska interventnih službi na otok, poboljšanje prometne povezanosti sa susjednim lukama na Braču (Supetar, Sumartin) kao i na kopnu (Split, Makarska), poboljšanje pristupa radnom mjestu, obrazovanju, zdravstvenim uslugama, društvenim, kulturnim i drugim sadržajima te povećanje sigurnosti infrastrukture u luci Omiš.

Rokovi

Radovi su započeli u rujnu 2021. godine, a završetak radova očekuje se do kraja 2024. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 10.766.080,93 EUR

Prihvatljivi troškovi: 6.747.145,92 EUR

Bespovratna sredstva: 6.747.145,92 EUR

Kohezijski fond: 5.735.074,03 EUR

Državni proračun: 1.012.071,89 EUR

Problemi

Postojeći kapaciteti i infrastruktura trajektne luke Dominče i luke Korčula, koje su u nadležnosti Županijske lučke uprave Korčula, ne zadovoljavaju zahtjeve i potrebe postojećeg prometa te uzrokuju smanjeni protok i zagušenje prometa na otoku Korčuli, a posljedično dolazi do povećanja emisije štetnih plinova, razine buke i vibracija te do smanjenja stupnja sigurnosti za najranjivije sudionike u prometu (pješaci, biciklisti, djeca, osobe sa slabijom pokretljivošću). Cjelogodišnji promet na tom području, posebice tijekom turističke sezone, je zagušen, a posljedica toga je loša protočnost prometa. Zbog znatnog povećanja svih vrsta vozila na liniji 634 (Orebić – Dominče) od 2013. godine do danas, dolazi do sve većeg pritiska na centar grada, a što uzrokuje velike gužve i zastoje prilikom iskrcaja i ukrcaja putnika i vozila, posebice pod pritiskom turističke sezone. Navedeno otežava cestovnu povezanost otočnom stanovništvu i svim privremenim posjetiteljima otoka. Zbog nemogućnosti daljnjeg širenja luke (prostorno se nalazi u naseljenom dijelu grada) i zbog postojećeg stanja ukazala se potreba za izmještanjem postojeće trajektne luke na novu lokaciju.

Cilj

Izgradnjom četiri trajektne rampe, operativnog gata i dviju priveznih obala povećati će se kapacitet odvijanja pomorskog prometa, a nova luka Polačišta omogućit će pristanak plovila na njenom području u svim vremenskim uvjetima. Uz navedeno, projekt će doprinijeti lakšem i bržem manevriranju što će ubrzati vrijeme pristanka i odlaska broda prema kopnu i susjednim otocima, a što je detaljno opisano u maritimnoj studiji. Izgradnjom luke Polačišta osigurat će se integracija otoka Korčule u širu prometnu mrežu, posebice zbog kraćeg vremena putovanja (izgradnjom luke Perna na Pelješcu smanjit će se trajanje putovanja za 40%) na otok Korčulu, što će potaknuti lokalni gospodarski rast i pozitivno utjecati na demografsku sliku te urbani razvitak otoka, kao i olakšati obavljanje svakodnevnih poslova lokalnog stanovništva (odlazak liječniku, obrazovanje).

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 2. srpnja 2020. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Izgradnjom luke Polačišta, odnosno izgradnjom novog operativnog gata, dviju priveznih obala i četiri trajektne rampe, zgradom putničkog terminala stvorit će se uvjeti za prihvat trajektnih, brzobrodskih i brodskih plovila koje trenutno pristaju u trajektnoj luci Dominče i Korčula što će smanjiti zagušenost u navedenim lukama, a uređivanjem okretišta autobusa javnog prijevoza i taksi stajališta stvorit će se uvjeti za prijevoz putnika iz luke Polačišta u centar grada Korčule. Realizacijom predmetnog projekta i projekta izgradnje luke Perna na Pelješcu smanjit će se vrijeme putovanja na otok Korčulu pomorskim putem za oko 40%.

Rokovi

Dana 11.5.2022. sklopljen je Sporazum br. JN-POL-1/2021 između Županijske lučke uprave Korčula i ZP Aqua mont service d.o.o. (Beograd, Srbija) i Aqua mont service service d.o.o. (Split, Hrvatska). Dana 25.5.2022. Izvođač je uveden u radove.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 25.177.667,66 EUR

Prihvatljivi troškovi: 24.238.317,03 EUR

Bespovratna sredstva: 24.238.317,03 EUR

Kohezijski fond: 20.602.569,47 EUR

Državni proračun: 3.635.747,55 EUR

Problemi

Na gatu i duž Obale kralja Petra Krešimira IV. se nalazi mnogo pukotina zbog djelovanja morskih valova te su oštećeni kameni temelji. Budući da se rekonstruiranom dijelu gata može pristupiti isključivo preko, nakon savezničkog bombardiranja u II. svjetskom ratu, sačuvanog dijela gata, istog je neophodno sanirati kako bi zajedno s predmetnom obalom funkcionirao kao jedinstvena cjelina s koeficijentima sigurnosti u skladu s propisima. Projektom je predviđena i rekonstrukcija zaobalnog dijela Liburnske obale, duljine 600 m, širine 5 m. Na istočnom dijelu Liburnske obale oborinska odvodnja nije riješena pošto vodu prikupljaju samo točkasti slivnik dimenzija 40×20 cm i tipska kanalica 100×10 cm, a nagib šetnice je usmjeren prema kolniku. Tijekom vremena su nastale pukotine koje pospješuju koncentraciju oborinske vode i nemogućnost njenog odvoda. Nakon kiše formiraju se velike lokve na gotovo cijelom betonskom dijelu šetnice, posebice u blizini spoja šetnice s asfaltom.

Cilj

Projekt „Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar – Poluotok“ predlaže rekonstrukciju Obale kralja Petra Krešimira IV., predmetnog gata te zaobalnog dijela Liburnske obale (cca 600 m), što zajedno čini jedinstveno lučko područje. Projekt će direktno utjecati na pristupačnost luke brodovima, prijevoz putnika, smanjenje prometnog zagušenja u luci te poboljšanje usluge prijevoza tijekom cijele godine, bez obzira na pritisak turizma.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 03.07.2020. Posljednja uporabna dozvola u sklopu projekta ishodovana je 19.09.2023. Završna konferencija projekta održana je 23.11.2023. u atriju zadarske Providurove palače.

Koristi

Rekonstrukcijom Obale kralja Petra Krešimira IV., kao i rekonstrukcijom te dogradnjom predmetnog gata stvorit će se uvjeti za izmještanje brodske linije 409 Zadar – Preko, kao najprometnije državne brodske linije, s Liburnske obale na predmetni gat na Obali kralja Petra Krešimira IV. Navedeno izmještanje linije 409 će pozitivno utjecati na smanjenje prometnog zagušenja Liburnske obale, na kojoj se bilježi preklapanje određenih vezova pa u nekim slučajevima jedan vez služi za opsluživanje više linija. Također, smanjit će se potrebno vrijeme plovidbe između otoka Ugljana (Preko) i luke Zadar – Poluotok.

Rokovi

Radovi su započeli u lipnju 2021. godine, a završeni su tijekom 2023. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 8.957.381,13 EUR

Prihvatljivi troškovi: 8.840.419,15 EUR

Bespovratna sredstva: 8.840.419,15 EUR

Kohezijski fond: 7.514.356,28 EUR

Državni proračun: 1.326.062,87 EUR

Problemi

Trajektna rampa u luci Ubli je ravna prometna površina obalnog zida koja ima funkciju improvizirane rampe. Postojeća trajektna rampa s kosinom nije prilagođena naslanjanju brodske rampe, a takva manjkava infrastruktura stvara probleme u prihvatu trajekata u luci Ubli i ugrožava sigurnost pomorskog prometa. Postojeća obilježja i tehničke karakteristike luke uzrok su čestog stvaranja gužvi što dovodi do zakrčenosti luke, a posebice u razdoblju ljetne sezone, u slučaju vremenskih nepogoda, kvara trajekta ili preklapanja rasporeda plovidbe trajektne linije 604 s rasporedom plovidbe brzobrodskih linija (9604 i 9807).

Cilj

Projekt „Rekonstrukcija luke otvorene za javni promet Ubli, otok Lastovo“ uključuje izgradnju novog trajektnog pristana s priveznom obalom u duljini 110 m i rampom za ukrcaj i iskrcaj vozila, produljenje postojeće obale za trajekte od 54,48 m, uređenje kopnenih i operativnih prometnih površina, kao i cestovni spoj luke sa županijskom cestom Ž6230 (koja će biti u općoj uporabi i otvorena za sve korisnike bez naplate), a sve u svrhu povećanja sigurnosti i kapaciteta pomorskog prometa u luci Ubli, osiguranja usluge pomorskog prijevoza tijekom cijele godine te bolje povezanosti otoka Lastova s kopnom.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 15. siječnja 2021. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Izgradnjom novog trajektnog pristana s priveznom obalom u duljini 110 m i rampom za ukrcaj i iskrcaj vozila u širini 20 m, osigurat će se će se uvjeti za sigurniji prihvat trajektnih i brzobrodskih plovila u luci što će pozitivno utjecati na povećanje sigurnosti prometovanja u luci Ubli te na redovito održavanje pomorskog prometa. Uz izgradnju novog trajektnog pristana, produljenjem postojeće operativne obale povećat će se kapaciteti luke što će pozitivno utjecati na smanjenje zakrčenosti u luci Ubli.

Rokovi

Izvođač je uveden u posao dana 05.06.2023. Sukladno dinamičkom planu Izvođača radova, završetak radova (uključujući vrijeme potrebno za primopredaju, tehnički pregled, ishođenje uporabne dozvole) predviđa se krajem rujna 2025. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 7.862.601,32 EUR

Prihvatljivi troškovi: 7.838.727,80 EUR

Bespovratna sredstva: 7.838.727,80 EUR

Kohezijski fond: 6.662.918,63 EUR

Državni proračun: 1.175.809,17 EUR

Problemi

Postojeća lučka infrastruktura luke Sali, u kojoj se odvija cjelogodišnji linijski prijevoz i to linije 9406 i 406, svojim tehničkim karakteristikama ne zadovoljava trenutne niti buduće sigurnosne potrebe. Nesigurno pristajanje brodova u luci Sali i neredovito odvijanje pomorskog prometa negativno utječu na kvalitetu života lokalnog stanovništva kojem je nužno potrebna kvalitetna povezanost s kopnom, iz administrativnih, gospodarskih, obrazovnih i ostalih razloga.

Cilj

Projekt uključuje proširenje luke izgradnjom obale u dužini od 149,5 m, odnosno 141,5 m neto dužine na priveznoj crti, uređenje zaobalne površine uz novoizgrađene obale te izradu lukobrana za zaštitu valovanja u dužini od 116 m kako bi se povećala sigurnost pomorskog prometa u luci Sali, osigurala usluga prijevoza tijekom cijele godine te bolja povezanost Dugog otoka s kopnom. Planirana je izgradnja 9 parkirališnih mjesta (jedno za osobe smanjene pokretljivosti) koji se neće naplaćivati i koji će biti svima jednako dostupni.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 30. srpnja 2021. godine. Radovi su završeni 21.12.2023.

Koristi

Postojeći lukobran štiti luku od djelovanja iz smjera istoka i jugoistoka, a novi će lukobran zaštititi luku od djelovanja iz ostalih smjerova nakon čega će luka biti u potpunosti zaštićena, a što će omogućiti kvalitetnu i sigurnu uslugu prijevoza. Realizacijom projekta omogućit će se bolja kvaliteta javnog pomorskog prijevoza, veća sigurnost putnika, dugoročna održivost, poboljšanje opće kvalitete života, bolja prometna povezanost otoka s kopnom, veća mobilnost te pozitivni efekt na razvoj gospodarstva. Projekt doprinosi smanjenju zakrčenosti luke na način da se realizacijom projekta osigurava veći broj vezova, čime se olakšava uplovljavanje brodova te pristup luci.

Rokovi

Radovi su započeli u listopadu 2021. godine, a završeni 21.12.2023.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 12.018.642,20 EUR

Prihvatljivi troškovi: 11.993.507,82 EUR

Bespovratna sredstva: 11.993.507,82 EUR

Kohezijski fond: 10.194.481,64 EUR

Državni proračun: 1.799.026,17 EUR

Problemi

Zbog utjecaja vremenskih neprilika, promet luke je često u prekidu što negativno utječe na prometnu povezanost otoka i stvara prepreke razvoju otoka. Dodatan problem predstavljaju plavljenja rive koja je ujedno i pješačka veza između mjesta pristajanja broda i središta grada Raba.

Cilj

Projektom je predviđena izgradnja gata 3 ukupne dužine oko 44 metra, širine oko 8 metara te površine zahvata 351,60 m2 koji će služiti za prihvat linijskih putničkih brodova i zaštitu akvatorija luke i predstavlja dio operativne obale te rekonstrukcija Obale P. Krešimira IV od gata 1 do gata 3 dužine oko 365 metara što čini uski obalni pojas u cilju priveza brodova na siguran način i osiguravanja odgovarajuće visine obale kako više ne bi dolazilo do njenog plavljenja.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 02.09.2021. Riva je otvorena u travnju 2024. godine, a završetak radova na južnom lukobranu očekuje se do 15. svibnja 2024. godine.

Koristi

Projektni zahvat omogućit će sigurno pristajanje broda u svim uvjetima i rješavanje plavljenja rive te, posljedično, bolju održivost linije što će povoljno utjecati na životni standard otočana.

Rokovi

Riva je otvorena u travnju 2024. godine, a završetak radova na južnom lukobranu očekuje se do 15. svibnja 2024. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 4.961.171,97 EUR

Prihvatljivi troškovi: 4.848.233,16 EUR

Bespovratna sredstva: 4.848.233,16 EUR

Kohezijski fond: 4.120.998,18 EUR

Državni proračun: 727.234,97 EUR

Problemi

S obzirom na činjenicu da se od 2009. godine nije značajno ulagalo u infrastrukturu (mrežu tramvajskih linija, Remizu s opremom koja je poprilično zastarjela), zatim u vozni park (tramvaji i autobusi su 2009. dijelom obnovljeni), nužno je izvršiti modernizaciju postojećeg stanja imovine tvrtke s perspektivom održivog razvoja kako bi se zadržala usluga javnog gradskog prijevoza Grada Osijeka na nivou koji zahtijevaju EU standardi po pitanju: sigurnosti, pouzdanosti, dostupnosti osoba s invaliditetom te značajnom smanjenju negativnih CO2 emisija što u konačnici ima napredak u dijelu troškovno prihvatljivog ali efikasnijeg i rentabilnijeg poslovanja tvrtke na dulji niz godina.

Cilj

Cilj projekta je povećanje broja korisnika gradskog prijevoza što će doprinijeti daljnjem razvoju grada te poboljšanju standarda života građana Osijeka. Planira se modernizirati 9,5 km pruge i 9,5 km kontaktnog voda, modernizacija dvije i izgradnja jedne ispravljačke stanice, izgradnja podzemne kablovske mreže i modernizacija 23 tramvajska stajališta.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 1. prosinca 2017. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Osnovna svrha projekta je obnova infrastrukture kao prethodne faze pripreme za nabavku niskopodnih vozila – tramvaja čime će se podići razina usluge javnog gradskog prijevoza u Gradu Osijeku na viši standard u odnosu na sadašnju situaciju što bi trebalo imati za krajnju posljedicu veći broj korisnika i smanjenje emisije CO2. Za očekivati je da će se podizanjem vrijednosti tramvajskog prometa u gradu, u određenom broju, smanjiti udio automobila što će svakako doprinjeti smanjenju svih vrsta ispušnih plinova u atmosferu.

Rokovi

Radovi su započeli u studenom 2021. godine, a završetak radova očekuje se tijekom 2024. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 35.462.094,37 EUR

Prihvatljivi troškovi: 28.410.479,79 EUR

Bespovratna sredstva: 26.513.856,62 EUR

Kohezijski fond: 22.536.778,13 EUR

Državni proračun: 3.977.078,49 EUR

Problemi

Konfiguracija strujnih dionica kontaktne mreže prilikom projektiranja prilagođena je frekvenciji prometa i tipu tramvajskih vozila koja davno više nisu u prometu. Kod redovitog prometa tramvajska vozila nove generacije, zbog znatno veće snage instalirane opreme i dinamike porasta struje na tako konfiguriranim strujnim dionicama, uzrokuju učestala preopterećenja u vršnim slučajevima (dodavanje punog gasa) zbog čega nastaje prekid napajanja pripadajuće dionice. Loše stanje infrastrukture uzrokuje zastoje i prometne nesreće povezane s tramvajskim vozilima, pritužbe građana i radnika te onemogućuje uvođenje novih tramvaja.

Cilj

Ovim projektom planira se modernizacija: 11 dionica tramvajske pruge ukupne dužine 8,1935 km (16,387 km kolosijeka) te 3 ispravljačke stanice, s ciljem povećanja operativne učinkovitosti sustava javnog gradskog prijevoza koji će utjecati na povećanje broja putnika u javnom gradskom prijevozu i povećanje modalne podjele u korist javnog prijevoza.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 10. lipnja 2019. godine. U tijeku su radovi na modernizaciji ispravljačkih stanica.

Koristi

Svrha projekta je unaprijediti javni prijevoz na području grada Zagreba, a ulaganjem u infrastrukturu povećat će se broj i udio putnika te sigurnost prometnog sustava, smanjiti utjecaj prometa na okoliš, uz to dolazi do povećanja kvalitete i konkurentnosti tramvajske mreže te smanjenja broj prometnih nesreća povezanih s javnim prijevozom. Sa stajališta putnika, investicija se opravdava povećanjem pouzdanosti, sigurnosti, točnosti i komfora usluge što rezultira povećanjem broja korisnika, dok se sa stajališta tvrtke i poslovnih partnera, investicija se opravdava efikasnijim, racionalnijim i rentabilnijim poslovanjem tvrtke. Poboljšanjem kvalitete tramvajske infrastrukture povećat će se udio putnika u javnom prijevozu, a smanjiti udio automobila.

Rokovi

Radovi na modernizaciji tramvajskih pruga su završeni. U tijeku su radovi na modernizaciji ispravljačkih stanica.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 34.459.197,88 EUR

Prihvatljivi troškovi: 27.542.410,81 EUR

Bespovratna sredstva: 27.542.410,81 EUR

Kohezijski fond: 23.411.049,19 EUR

Državni proračun: 4.131.361,62 EUR

Problemi

Postojeća infrastruktura Lapadske obale svojim tehničkim karakteristikama ne zadovoljava prometne potrebe lokalnog stanovništva, a koje su povećane izgradnjom nautičke luke koja je uzrokovala povećanje prometa u tom dijelu Grada Dubrovnika i time ga dodatno prometno opteretila. Analizom postojećeg stanja Lapadske obale utvrđeno je kako Lapadska obala predstavlja sigurnosni problem u odvijanju prometa na tom području. Djelovanje mora i valova uzrokuje puknuća obale, što predstavlja opasnost za vozila i pješake koji se kreću Lapadskom obalom. Također, nedostatak rasvjete na predmetnoj prometnici smanjuje vidljivost što negativno utječe na sigurnost ranjivih skupina sudionika u prometu, a to su biciklisti i pješaci.

Cilj

Projekt Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale predviđa rekonstrukciju i proširenje cjelokupne Lapadske obale, uz uređenje parkirališnih i pješačkih površina te uređenje stajališta javnog gradskog prijevoza. Ovim projektom izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne ulice u dvosmjernu, izgradit će se nova obalna konstrukcija i šetnica sa zelenilom i biciklističkom trakom, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći prometni pravci i uska grla.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 26.05.2020. Rekonstruirana i proširena Lapadska obala, koja će nositi ime Obala generala Nojka Marinovića otvorena je za sav promet 19. siječnja 2024.

Koristi

Nova obalna konstrukcija, proširenje postojeće prometnice te opremanje predmetne prometnice povećat će razinu sigurnosti odvijanja prometa na predmetnoj prometnici. Uz proširenje prometnice dodatno su projektirana autobusna ugibališta na predviđenim lokacijama stajališta koja će se urediti tipskim nadstrešnicama i ostalom potrebnom opremom. Navedeno će pozitivno utjecati na sigurnost i protočnost prometa u području obuhvata projekta te značajno utjecati na povećanje korištenja i kvalitete javnog gradskog prijevoza kao i kvalitete života lokalnog stanovništva. Navedenom prometnicom trenutno prometuju sljedeće linije javnog gradskog prijevoza: linija 6 (Babin Kuk – Pile) i linija 9 (Opća Bolnica – Pile).

Rokovi

Radovi su započeli u travnju 2021. godine, a završeni su tijekom 2023. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 9.271.697,28 EUR

Prihvatljivi troškovi: 9.271.697,28 EUR

Bespovratna sredstva: 9.271.697,28 EUR

Kohezijski fond: 7.880.942,69 EUR

Državni proračun: 1.390.754,59 EUR

Problemi

Uslijed urbanog rasta grada, razvoj prometne infrastrukture na području grada Splita je specifičan i prometna se komunikacija između središnjih i vanjskih dijelova grada odvija u uskim koridorima nedovoljne propusnosti. Analiza postojećeg stanja prometa u Splitu utvrdila je ključne nedostatnosti prometne mreže, od prekomjerne opterećenosti infrastrukture u odnosu na njenu propusnu moć te izolirano upravljanje semaforiziranim raskrižjima s fiksnim režimom rada. Navedeno dovodi do učestalih zagušenja u prometnom toku, duljim vremenima putovanja i povećanim vremenom provedenim u prometu na uobičajenim relacijama (npr. kuća-posao). Povećano korištenje osobnih motornih vozila kao sredstava prijevoza u dnevnom transportu ima negativan utjecaj i na javni prijevoz autobusa u vidu učestalog kašnjenja, kao i neusklađenosti vremena dolaska na autobusne stanice, pri čemu istovremeno na stanicu dolazi više autobusa, što stvara dodatne gužve a nekad i potpuno zaustavlja promet na nekoliko minuta. Negativni efekti zagušenja u cestovnom prometu reflektiraju se i na druge oblike prometa, pri čemu je najizraženiji problem prometne propusnosti trajektne luke Split u kojoj je na jednom užem području povezan cestovni, željeznički i pomorski promet, što je posebno izraženo u vrijeme višestruko povećanog opterećenja tijekom turističke sezone.

Cilj

Uvođenje ITS-a na funkcionalnom prometnom području grada Splita, što obuhvaća administrativno područje grada Splita i grada Solina, usmjereno je na cjelovitu skupinu mjera i rješenja u području usluga informiranja putnika gdje su obuhvaćene statičke i dinamičke informacije o prometnoj mreži, usluge pred-putnog i putnog informiranja te podrška službama koje obavljaju prikupljanje, pohranjivanje i upravljanje informacijama za planiranje transportnih aktivnosti. Projektom će se implementirati konkretni sustavi, aplikacije i usluge na način da isti budu djelotvorni i učinkoviti, kompatibilni, proširivi, interoperabilni, integrativni i normirani. Infrastruktura izrađena/poboljšana projektom biti će usklađena s postojećim prometnim sustavima.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 27. travnja 2021. godine.

Koristi

Cilj ITS-a je poboljšanje performansi prometnog sustava koji se ogledaju kroz kvalitetu transportnih usluga, pri čemu se ocjena performansi očituje kroz mjerenje kapaciteta, vrijeme odaziva i učinkovitost regulacije prometa. Općenito, projektom se doprinosi učinkovitom korištenju resursa. Specifično, projektom se djeluje na probleme zagušenja prometa, onečišćenja okoliša, snižene razine sigurnosti i kontrole prometa i to kroz interoperabilnost podsustava ITS-a, pružanje cjelovitih informacija o prometu, nadzor vremenskih uvjeta i okoliša te druga praćenja vezana uz promet.

Rokovi

Korisniku je odobreno faziranje kako bi se projekt mogao nastaviti financirati iz financijske perspektive 2021.-2027.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 12.757.241,01 EUR

Prihvatljivi troškovi: 12.757.241,01 EUR

Bespovratna sredstva: 10.843.654,85 EUR

Kohezijski fond: 10.843.654,85 EUR

Državni proračun: 0,00 EUR

Problemi

Pružna dionica Dugo Selo – Križevci je jednokolosiječna, elektrificirana sustavom 25kV/50Hz, osposobljena za promet vlakova mase 22,5 t/o i najveću dopuštenu brzinu od 140 km/h. Sastavni je dio željezničke pruge M201 Državna granica – Koprivnica – Dugo Selo i ogranka Mediteranskog koridora na teritoriju Republike Hrvatske. Zbog jednokolosiječnosti i velike udaljenosti između kolodvora, prometni kapacitet je ograničen, pa nije moguće udovoljiti zahtjevima za povećanje broja putničkih i teretnih vlakova.

Cilj 

Obnova pruge Dugo Selo – Križevci i dogradnja drugog kolosijeka, a obuhvaća obnovu postojećih 35,75 km jednokolosiječne elektrificirane pruge Dugo Selo – Križevci uz manje izmjene trase i izgradnju drugog kolosijeka, te obnovu kolodvora. Uključivanjem kolodvora Dugo Selo u projekt, ukupna duljina dionice iznosi 38,23 km. Rekonstrukcijom pruge omogućit će se postizanje brzine od 160 km/h na cijeloj dužini pružne dionice, kolodvori će se rekonstruirati za prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 m odnosno prijam interoperabilnih vlakova za prijevoz putnika duljine 400 m najveće dopuštene mase 25 t/o.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za II fazu projekta sklopljen je 31. svibnja 2017. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Rekonstrukcijom postojećeg i izgradnjom drugog kolosijeka dionice pruge Dugo Selo _ Križevci uspostavit će se dvokosiječna željeznička pruga visoke učinkovitosti za mješoviti promet na ogranku Mediteranskog koridora. Postići će se brzina vlakova od 160 km/h i povećati će se sigurnost prometa zbog ukidanja željezničko-cestovnih prijelaza u razini. Povećanje kapaciteta pruge i smanjenje vremena putovanja omogućiti će uključivanje Bjelovara, Križevaca i Koprivnice u prigradski željeznički promet Grada Zagreba. Ulaganjem u zaštitu od buke značajno će se povećati kvaliteta života ljudi koji žive uz prugu.

Rokovi

Radovi su započeli u svibnju 2016. godine, a završetak se očekuje 2025. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz 2 programska razdoblja (I faza je financirana kroz Operativni program Promet, a II faza se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“).

Ukupna vrijednost II faze projekta: 210.257.624,17 EUR

Prihvatljivi troškovi II faze: 169.873.897,96 EUR

Bespovratna sredstva II faze: 169.873.897,96 EUR

Kohezijski fond: 144.392.813,27 EUR

Državni proračun: 25.481.084,69 EUR

Problemi

Pružna dionica Zaprešić – Zabok stvarne duljine 23,86 km najprometniji je dio željezničke pruge R201 Zaprešić – Čakovec. Na toj dionici najveći je broj putnika (do Zaboka kao krajnjega odredišta, ali i dalje prema Krapini i Gornjoj Stubici željezničkim prugama koje se odvajaju u Zaboku), te nešto veći prijevoz robe nego na ostalom dijelu pruge (osim dionice Varaždin – Čakovec). Tehničko stanje pruge Zaprešić-Zabok nije u zadovoljavajućem stanju, odnosno na pojedinim dionicama uvedeno je ograničenje brzine od 20 km/h. Odvodnja pruge je slaba, oborinski kanali su zatrpani, a i dobar dio propusta ne funkcionira, što zbog dotrajalosti, što zbog neadekvatnog održavanja. Oprema pripadajućih kolodvora i stajališta je zastarjela.

Cilj

Rekonstrukcija cijele pružne dionice za brzinu od 120 km/h, elektrifikacija sustavom AC 25kV/50Hz, ojačanje za promet vlakova mase 22,5 t/o, opremanje odgovarajućim signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima, rekonstrukcija kolodvora i stajališta (posebno opsežna u kolodvoru Zabok, gdje će se razdvojiti dijelovi kolodvora namijenjeni putničkom i teretnom kolodvoru), te rješavanje željezničko-cestovnih prijelaza osiguravanjem i svođenjem.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 09.11.2017. Tehnički pregled željeznice obavljen je 18.07.2022. Uporabna dozvola izdana je 10.08.2022.

Koristi

Modernizacijom i elektrifikacijom dionica pruge Zaprešić – Zabok omogućiti će se njezino uključivanje u prigradski željeznički prometni sustav grada Zagreba. Povećanjem dopuštene infrastrukturne brzine skratit će se vrijeme ukupnog voznog vremena na relaciji Zagreb – Zabok. Projekt će također doprinijeti poboljšanju interoperabilnosti željezničkog prometa što će olakšati pružanje željezničkih usluga EU operaterima i povećati konkurentnost željezničke mreže RH.

Rokovi

Radovi su započeli u ljeto 2018. godine, a završeni su u studenom 2021. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 102.630.948,40 EUR

Prihvatljivi troškovi: 81.540.414,73 EUR

Bespovratna sredstva: 81.540.414,73 EUR

Kohezijski fond: 69.309.352,53 EUR

Državni proračun: 12.231.062,20 EUR

Problemi

Trenutno stanje željezničke pruge M601 Vinkovci – Vukovar u pogledu kolosiječne geometrije, signalno-sigurnosnih uređaja, kao i činjenice da nije elektrificirana, uzrokuje nedovoljnu iskorištenost pruge.

Cilj

Glavni cilj projekta je nadogradnja, elektrifikacija, rekonstrukcija i obnova postojeće jednokolosiječne željezničke pruge Vinkovci – Vukovar, rekonstrukcija željezničkih kolodvora Vukovar/Borovo Naselje i Vukovar, stajališta Nuštar i Bršadin-Lipovača te obavljanje svih potrebnih radova na željezničkim infrastrukturnim podsustavima (građevinski podsustav, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, elektroenergetski podsustav).

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 21. svibnja 2018. godine. Završni radovi su u tijeku.

Koristi

Konačni ciljevi koji će se postići ovim projektom su:
• poboljšati dostupnost
• poboljšati pristup luci Vukovar
• poboljšati interoperabilnost (projekt je projektiran sa uvažavanjem TEN-T i interoperabilnih standarda)
• povećati kapacitet pruge
• poboljšati energetsku učinkovitost
• poboljšati utjecaj na okoliš
• poboljšati razinu putničkih usluga
• poboljšati intermodalnost (uz svaki kolodvor i stajalište predviđeno je parkiralište za osobne automobile i bicikle, te se u blizini nalaze autobusne stanice (u prosjeku na udaljenosti 500m))
• poboljšati operativnu pouzdanost
• poboljšati sigurnost (projekt uključuje sigurnosne elemente u skladu sa EU direktivom o sigurnosti željezničkog prometa).

Rokovi

Radovi su započeli u travnju 2020. godine. Radovi su praktički dovršeni te su u tijeku preostali završni radovi i usklađenja u svrhu ishođenja potvrda o sukladnosti, provedba tehničkih pregleda i izdavanje uporabnih dozvola.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 89.946.504,64 EUR

Prihvatljivi troškovi: 68.528.865,40 EUR

Bespovratna sredstva: 64.410.280,58 EUR

Kohezijski fond: 54.748.738,49 EUR

Državni proračun: 9.661.542,09 EUR

Problemi

Budući da se radi o projektu na dijelu TEN-T koridora i uzimajući u obzir da je riječ o značajnom pothvatu, moraju biti zadovoljeni zahtjevi utvrđeni Uredbom Komisije (EU) br. 1299/2014 od 18. studenog 2014. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava „infrastrukture” željezničkog sustava u Europskoj uniji. Trenutačno postojeća pruga je jednokolosiječna, elektrificirana na 25 kV AC 50 Hz. Pruga se nalazi na gotovo ravnom terenu, a postojeće brzine kreću se između 75 i 140 km/h, iako postoje ograničenja brzine u nekim područjima zbog lošeg stanja infrastrukture.
Ova dionica prepoznata je kao jedno od uskih grla u TEN-T osnovnoj mreži zbog kapaciteta, korisne duljine kolosijeka u kolodvorima (između 500 i 630 m). Postojeći sustav osiguranja željezničke pruge je APB (automatski pružni blok) u elektro-relejnoj izvedbi, a što nije u skladu sa uvjetima interoperabilnosti. Također, kolodvorima i stajalištima izvedene su uređene površine, umjesto perona, što ne zadovolja uvjete za pristup osoba smanjene pokretljivosti.

Cilj

Projekt se odnosi na rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac duljine 44,02 km.
Uz navedeno uključuje:
•rekonstrukciju 3 kolodvora i 4 postojeća stajališta,prenamjenu 3 kolodvora u stajališta
•ugradnju novog elektroničkog SS uređaja, ETCS razine 1 te novog prometno–upravljačkog infrastrukturnog podsustava sa daljinskog kontrolom vanjskih elemenata
•elektrifikaciju sustavom 25 kV/50 Hz
•rekonstrukciju elektrovučne podstanice
•izgradnju 3 podvožnjaka i 4 nadvožnjaka sa pripadajućim cestama
•izgradnju svodnih cesta radi ukidanja ŽCP
•rekonstrukciju pojedinih ŽCP u razini
•izgradnju zidova zašite od buke
•izgradnju zatvorenog sustava odvodnje
•rekonstrukciju objekata na trasi.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 27. prosinca 2019. godine.

Koristi

Konačni ciljevi koji će se postići ovim projektom su:
•poboljšati dostupnost
•poboljšati pristup luci Rijeka
•poboljšati interoperabilnost (projekt je projektiran sa uvažavanjem TEN-T i interoperabilnih standarda)
•povećati kapacitet pruge
•poboljšati energetsku učinkovitost
•poboljšati utjecaj na okoliš
•poboljšati razinu putničkih usluga
•poboljšati intermodalnost (uz svaki kolodvor i stajalište predviđeno je parkiralište za osobne automobile i bicikle, te se u blizini nalaze autobusne stanice (u prosjeku na udaljenosti 500m))
•poboljšati operativnu pouzdanost
•poboljšati sigurnost (projekt uključuje sigurnosne elemente u skladu sa EU direktivom o sigurnosti željezničkog prometa).

Rokovi

Korisnik je predvidio 31.12.2026. kao rok za završetak projektnih aktivnosti.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 458.492.569,27 EUR

Prihvatljivi troškovi: 361.137.877,76 EUR

Bespovratna sredstva: 361.137.877,76 EUR

Kohezijski fond: 306.967.196,10 EUR

Državni proračun: 54.170.681,66 EUR

Problemi

Proces modernizacije putničkih željezničkih usluga u tijeku je u Hrvatskoj zbog tehničkih svojstva i neudobnosti starog voznog parka koji ne zadovoljava očekivanja putnika. Većina vozila je stara, prosječna starost za većinu tipova vozila je preko 30 godina, a neki tipovi vozila su blizu kraja njihovog ekonomskog vijeka. S obzirom da je većina voznog parka pred istekom ekonomskog vijeka, zastarjelost voznog parka, česti kvarovi i kašnjenja smanjuju razinu pouzdanosti usluge željezničkoga putničkog prijevoza. Zadržavanje dostupnosti i pouzdanosti postojećeg voznog parka na prihvatljivoj razini zahtijeva poboljšanu razinu održavanja vozila, povezanu s povećanim operativnim troškovima i troškovima održavanja. Alternativa produljenju ekonomskog vijeka vozila je njihovo isključivanje iz prometa i obnova voznog parka novim vlakovima.

Cilj

HŽPP namjerava modernizirati svoj vozni park sa 21 novim elektromotornim vlakom (EMV) kako bi poboljšao konkurentnost pruženih putničkih usluga. Ovaj projekt predstavlja nastavak rada HŽPP-a na rješavanju problema visoke starosti voznog parka i uz to vezanih posljedica (smanjene pouzdanosti i kvalitete usluge, većih operativnih troškova i slično). Projekt će se provesti u skladu s relevantnom EU i nacionalnom regulativom. Posebna pozornost će se obratiti da novi vlakovi budu usklađeni sa TEN-T i ERTMS standardima te da se poštuje EU direktivu 2004/49/EZ o sigurnosti željeznica (kao i sve njezine primjenjive izmjene koje budu na snazi). Također, voditi će se računa da vlakovi budu prilagođeni za službena mjesta na linijama na kojima će prometovati, uzevši u obzir i planirana unaprjeđenja infrastrukture.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 21. rujna 2020. godine. Posljednji, 21. vlak (10. vlak za regionalni promet) pušten je u promet 25.03.2024.

Koristi

Novi EMV-ovi putnicima će pružiti veću udobnost, smanjiti vrijeme putovanja, osigurati veći kapacitet i pouzdaniji prijevoz u cilju motivacije korisnika na korištenje željezničkoga putničkog prijevoza.

Novi EMV-ovi vozit će uglavnom na dionicama osuvremenjene infrastrukture i dionicama koje se planiraju rekonstruirati uz više tehničke parametre i poboljšanu maksimalnu brzinu vlaka. Na tim dionicama bit će moguće postići najveće koristi od pozitivnih voznih karakteristika novih EMV-ova. Uz to, EMV-ovi za gradsko-prigradski prijevoz rasporedit će se na područje gradsko-prigradskog prijevoza Grada Zagreba, zbog činjenice da se radi o području s najvećim brojem putnika u željezničkom prometu.

Rokovi

Ugovor s odabranim ponuditeljem za isporuku vlakova Končar – Električna vozila d.d. potpisan je 17. studenoga 2020. godine. Rok isporuke prvoga elektromotornog vlaka za gradsko-prigradski prijevoz je 24 mjeseca po potpisivanju Ugovora nakon čega će biti isporučeno još 10 vlakova za gradsko-prigradski prijevoz te će uslijediti isporuka 10 vlakova za regionalni prijevoz. Krajnji rok isporuke svih vlakova je travanj 2024. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 117.998.380,95 EUR

Prihvatljivi troškovi: 94.467.519,29 EUR

Bespovratna sredstva: 94.467.519,29 EUR

Kohezijski fond: 80.297.391,39 EUR

Državni proračun: 14.170.127,89 EUR

Problemi

Željezničko-cestovni prijelazi (ŽCP) i pješački prijelazi (PP) preko pruge predstavljaju točku visokog rizika za sve sudionike u prometu. U slučaju izostanka odgovarajuće razine osiguranja ŽCP-a i PP-a opasnost se značajno uvećava, što potvrđuje broj prometnih nezgoda na prijelazima. 60% ukupnog broja nesreća na ŽCP-ima i PP-ima se dogodio na prijelazima osiguranima samo cestovnim prometnim znakom. Zato su takvi prijelazi definirani kao tzv. “crne točke“ na željezničkoj mreži. Nesreće sa smrtnim posljedicama česte su na nedovoljno osiguranim prijelazima kao i na lokalnim i nerazvrstanim cestama na kojima vozači ne poštuju prometne propise. Prisutne su i nesreće uzrokovane lošom vidljivošću (ne postoji minimalan kut preglednosti) i to najviše na prijelazima na lokalnim i nerazvrstanim cestama (šumskim i poljskim) te na prijelazima koji se nalaze na nerazvrstanim cestama unutar gradskih područja. Od 1511 željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza, čak 62,4% nema uređaje za osiguranje, već samo cestovno-prometne znakove upozorenja i osiguran trokut preglednosti

Cilj

Predmet Projekta je osiguranje i modernizacija 95 željezničko-cestovnih prijelaza automatskim elektroničkim signalno-sigurnosnim uređajima koji za osiguranje sigurnog odvijanja prometa koriste moderne uređaje sa svjetlosnim signalima u LED tehnologiji i jakozvučna zvona, dok je na 79 željezničko-cestovnih prijelaza, uz navedeno predviđena i ugradnja polubranika.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 26. siječnja 2021. godine.

Koristi

Ciljevi projekta su smanjenje opasnosti koje proizlaze iz sjecišta dvaju zasebnih prometnih sustava (pruga i cesta), povećanje razine osiguranja ŽCP-a, smanjenje broja prometnih nezgoda te smanjenje broja ljudskih žrtava te smanjenje troškova uzrokovanih prometnim nezgodama.

Rokovi

U tijeku je izvođenje radova čiji završetak se očekuje tijekom 2025. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 27.698.475,64 EUR

Prihvatljivi troškovi: 22.259.267,41 EUR

Bespovratna sredstva: 22.259.267,41 EUR

Kohezijski fond: 18.920.377,30 EUR

Državni proračun: 3.338.890,11 EUR