Promet eufondovi

ŠTO MI RADIMO

Projekti

Glavni projekti u provedbi prema Specifičnim ciljevima Prioritetne osi 7. Povezanost i mobilnost Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2017.:

 

1.Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom

Više

 

Problemi

Teritorij Republike Hrvatske nije povezan u svom južnom dijelu, već je za pristup Dubrovačko-neretvanskoj županiji potrebno prijeći preko teritorija Bosne i Hercegovine u dužini od 9,25 km što dovodi do obveze dvostrukog prelaska državne i EU granice. Uspostava potpunog Schengenskog režima koja će uslijediti u narednim godinama obvezat će Hrvatsku na provedbu strogih pravila prilikom prelaska granice na graničnom prijelazu s BIH, zbog čega će svi putnici morati proći dvostruku schengensku kontrolu na maloj udaljenosti, što će dovesti do dodatnog smanjenja dostupnosti i povezanosti teritorija Hrvatske, zagušenja i uskih grla na graničnim prijelazima koji nisu infrastrukturno opremljeni za prihvat većeg broja teretnih i ostalih vozila. Posljedice uključuju izolaciju regionalnog centra Metkovića u gospodarskom, socio-ekonomskom i turističkom smislu, povećanje štetnih emisija i dužine trajanja putovanja, a to će dodatno doprinijeti izolaciji regionalnih centara Metkovića i Dubrovnika.

Cilj

Projektom će se smanjiti negativne posljedice ulaska Hrvatske u Schengenski prostor te pružiti trajna prometna povezanost između razdvojenih teritorija Hrvatske prilagođena budućim prometnim potražnjama. Planira se izgraditi ukupno 32.5 km novih cesta. Osnovu projekta čini izgradnja mosta kao izravne cestovne veze između većeg dijela Hrvatske i južne Dalmacije, koja je neumskim koridorom (širine približno 10 km) odvojena od ostatka Hrvatske. Projekt uključuje izgradnju mosta koji povezuje Magistralnu cestu (D8) s obalnom linijom poluotoka Pelješca, pristupne ceste do glavne ceste na Pelješcu, nadogradnju postojeće ceste na Pelješcu i izgradnju nove obilaznica oko Stona, kao poveznicu s magistralnom cestom prema Dubrovniku i Crnoj Gori.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 13. lipnja 2017. godine.

Koristi

Provedbom projekta povećati će se razina usluge i poboljšati sigurnost prometnog sustava. Također smanjiti će se vrijeme putovanja duž glavnih relevantnih prometnica (između Splita i Dubrovnika, između Splita i Pelješca/Korčule, između Dubrovnika i Pelješca/Korčule) kao i osigurati bolja prometna povezanost u regiji. Skraćenjem putovanja smanjiti će se i utjecaj na okoliš i kulturnu baštinu.

Rokovi

Početak radova planiran je nakon potpisa ugovora sa odabranim izvođačem radova, a završetak se očekuje 2022. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 4.023.978.948,00 HRK

Prihvatljivi troškovi: 3.215.559.659,40 HRK

Bespovratna sredstva: 3.215.559.659,40 HRK

Europski fond za regionalni razvoj: 2.733.225.710,49 HRK

Državni proračun: 482.333.948,91 HRK

2. Izgradnja zaobilaznice grada Vodica – 2. faza

Više

Problemi

Državna cesta D8 prolazi samim središtem grada Vodica. Pored lokalnog prometa, D8 preuzima i većinu međugradskog prometa na relaciji Zadar – Šibenik kao njihova glavna cestovna poveznica, dok autocesta A1 na dionici Zadar – Šibenik nije preuzela svakodnevni međugradski promet s državne ceste D8. Zbog toga je postojeća mreža prometnica grada Vodica prometno preopterećena u ljetnim mjesecima, zbog čega se u gradu stvaraju prometni problemi. Također luka Vodice smještena je u samom centru Vodica te je zbog preklapanja tranzitnog s lokalnim i izvorišno-ciljnim prometom, u ljetnim mjesecima otežan pristup pristaništu brodske linije do Prvića.

Cilj

Izgradnja obilaznice Vodica (Državna cesta D8) u dužini 5,1 km, tj. njeno izmještanje izvan urbanog područja poboljšati će pristup zapadnog dijela Šibensko-kninske županije i istočnog dijela Zadarske županije državnoj cesti D33 (koja je dio sveobuhvatne TEN-T mreže) sa kojom se D8 spaja kod Šibenika, te time i autocesti A1 (koja je dio osnovne TEN-T mreže) sa kojom se spaja D33.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 29. lipnja 2017. godine. Radovi su završeni.

Koristi

Izgradnjom zaobilaznice grada Vodica skratiti će se vrijeme putovanja, u tranzitnom kao i u svakodnevnom gradskom prometu. Unaprijediti će se regionalna pristupačnost koja će povećati atraktivnost grada Vodica kao značajnog turističkog odredišta te poslovnog područja. Ukloniti će se uska grla u zoni naselja, povećati sigurnost prometa te smanjiti razina buke i emisija CO2.

Rokovi

Radovi su započeli u srpnju 2016. godine, a završili u svibnju 2017. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz 2 programska razdoblja (I faza je financirana kroz Operativni program Promet, a II faza se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“).

Ukupna vrijednost II faze projekta: 64.862.816,77 HRK

Prihvatljivi troškovi II faze: 52.964.460,52 HRK

Bespovratna sredstva II faze: 52.964.460,52 HRK

Europski fond za regionalni razvoj: 45.019.791,44 HRK

Državni proračun: 7.944.669,08 HRK

3. Most Čiovo sa spojnim cestama II faza

Više

Problemi

Promet prema Čiovo odvija se isključivo kroz centar Trogira, čija je gradska jezgra pod UNESCO zaštitom koji je time ugrožen gustim automobilskim i teretnim prometom. Također zbog nedostatnog prometnog kapaciteta postojećeg mosta i njegovog smještaja u gradskoj jezgri na mostu se javljaju gužve i kolone. Postojeći most je jedina veza između otoka Čiova i kopna.

Cilj

Izgradnja novog mosta s pristupnim cestama, spojnih cesta na postojeću cestovnu mrežu, te rekonstrukcija postojećih cesta koje će služiti kao gradilišne manipulativne ceste. Ukupna duljina mosta je 552,1 m, širina mosta je 12 m (kolnik 7,5 m+pješačke staze 2×2,25 m). Pristupne ceste su ukupne duljine cca 3,5 km. Radovi rekonstrukcije izvest će se na cca 10 km postojećih cesta.

Status

Postupak izravne dodjele za projekt je u pripremi.

Koristi

Izgradnjom mosta te pristupnih i spojnih cesta povećati će se sigurnost prometa, ukloniti usko grlo u Trogiru te time skratiti vrijeme putovanja. Također smanjiti će se negativni utjecaj na okoliš i kulturnu baštinu i povećati regionalna pristupačnost.

Rokovi

Radovi su započeli 2014. godine, a završetak se očekuje 2018. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz 2 programska razdoblja (I faza je financirana kroz Operativni program Promet, a II faza će se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“).

Prihvatljivi troškovi II faze: 117.750.000,00 HRK

Bespovratna sredstva II faze: 117.750.000,00 HRK

Europski fond za regionalni razvoj: 100.087.500,00 HRK

Državni proračun: 17.662.500,00 HRK

4. Izgradnja terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek

Više

Problemi

Lučka uprava Osijek koristila je terminal za rasute terete sagrađen 1974. godine koji se nalazio u središtu Osijeka (poznat kao “stara luka”), u neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra Osijek. Stara luka je stavljena izvan uporabe tijekom 2015. godine, zbog početka projekta “Unapređenje vodno-komunalne infrastrukture za Grad Osijek” sufinanciranog iz EU fondova. Nakon završetka izgradnje vodno komunalne infrastrukture, na prostoru bivše “stare luke” planira se izgraditi šetnica koja će se povezati s postojećom šetnicom od centra grada.

Cilj

Izgradnjom novog terminala za pretovar rasutih tereta sve lučke djelatnosti preseliti će se na novu lokaciju u neurbaniziranom dijelu grada („nova luka“). Također podići će se razina zaštite okoliša pri prekrcaju tereta, povećati će se sigurnost brodova u luci, poboljšati će se dostupnost lučke infrastrukture kroz visoko kvalitetne prometne veze s novom lukom, razviti će se efikasni intermodalni transporta tereta te smanjiti operativni troškovi uslijed korištenja nove opreme i tehnologije. Projekt obuhvaća izgradnju obalne građevine dužine 240 m s dva veza, pristupnu cestu, željezničke kolosijeke i kransku stazu, usipni koš i uređaje za pretovar i lučku infrastrukturu (opskrba vodom, energijom i sl.).

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 10. svibnja 2017. godine.

Koristi

Izgradnjom terminala za rasute terete povećati će se udio riječnog prometa u odnosu na željeznički i cestovni promet u Republici Hrvatskoj, revitalizirati će se gospodarstvo u Osječko-baranjskoj županiji, što će pridonijeti ravnomjernom razvoju regija u Hrvatskoj. Također preseljenje terminala doprinijeti će kvaliteti života građana Osijeka i zaštiti okoliša s obzirom da će se smanjiti prometno zagušenje u centru Osijeka. Nadalje poboljšati će se prometna produktivnost i intermodalni kapaciteti te osigurati integrirani prekrcaj tereta na jednoj lokaciji. Time će luka Osijek postati prva hrvatska luka unutarnjih voda bazenskog tipa i prva koja će imati usvojene europske standarde poslovanja te tako postati snažna logistička podrška ekonomiji Istočne Hrvatske.

Rokovi

Početak radova se očekuje 2018. godine, a završetak se očekuje 2021. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 145.533.786,00  HRK

Prihvatljivi troškovi: 130.576.065,00 HRK

Bespovratna sredstva: 117.567.474,53 HRK

Kohezijski fond: 99.932.353,35 HRK

Državni proračun: 17.635.121,18 HRK

5. Razvoj Zračne luke Dubrovnik

Više

Problemi

Zračna luka Dubrovnik nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja je teritorijalno razdvojena od ostatka Hrvatske, zbog čega je nepristupačna i prometno izolirana. Također nema dostatne kapacitete za postojeći i planirani promet, a postojeća infrastruktura ne zadovoljava sigurnosne, operativne i tehničke standarde te je nužna rekonstrukcija.

Cilj

Projektom Razvoj Zračne luke Dubrovnik poboljšat će se međunarodna i domaća dostupnost Dubrovačko-neretvanske županije, poboljšat će se razvoj na izoliranom području, te sloboda kretanja ljudi i roba što će donijeti izravne koristi hrvatskom gospodarstvu. Radovima koje sufinancira EU povećat će se kapaciteti zračne luke, koja trenutno radi na granici maksimalnog kapaciteta. Zračna luka moći će primiti više putnika, ubrzat će se protok i skratiti vrijeme čekanja, a zgrada novog terminala će biti usklađena sa Zakonom o Schengenskim granicama. Projektom će se rekonstruirati zapadni dio uzletno-sletne staze i dio staze za vožnju po ICAO,EASA standardima, izgraditi nova staza za vožnju “I”, izmjestiti skladište avio goriva koje se trenutno nalazi neposredno uz putničku zgradu, proširiti dio platforme W, riješiti pitanje odvodnje oborinskih voda sa manevarskih površina, izgraditi zgrada administracije i prostora za smještaj opreme za prihvat i otpremu putnika i zrakoplova.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za II fazu projekta sklopljen je 4. travnja 2017. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Rekonstrukcijom i dogradnjom Zračne luke Dubrovnik poboljšati će se povezanost s ostatkom Hrvatske i EU-om, osigurati dovoljni kapaciteti za domaći i međunarodni promet, modernizirati infrastruktura, skratiti vrijeme putovanja, poboljšati zaštita, sigurnost i pouzdanost te povećati razina udobnosti putnika.

Rokovi

Radovi su započeli 2014. godine, a završetak se očekuje 2020. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz 2 programska razdoblja (I faza je financirana kroz Operativni program Promet, a II faza se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“).

Ukupna vrijednost II faze projekta: 1.540.262.388,00 HRK

Prihvatljivi troškovi II faze: 1.165.671.327,00 HRK

Bespovratna sredstva II faze: 858.563.978,83 HRK

Kohezijski fond: 729.779.382,01 HRK

Državni proračun: 128.784.596,82 HRK

6. Izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec – Sveti Ivan Žabno

Više

Cilj

Izgradnja jednokolosiječne, neelektrificirane željezničke pruge predviđene za prigradski željeznički promet duljine 12,2 km. Pruga Gradec – Sveti Ivan Žabno projektirana je za brzinu od 120 km/h (s izuzetkom prvog luka iza željezničkog stajališta Gradec koji je projektiran za brzinu od 100 km/h) te za osovinsku masu od 22,5 t i 8 t/m.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za II fazu projekta sklopljen je 31. svibnja 2017. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Izgradnjom nova željezničke pruge Gradec – Sveti Ivan Žabno, koja je prvenstveno predviđena za lokalni prijevoz, Bjelovar i bjelovarska regija približit će se Gradu Zagrebu i bolje će se povezati Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka i Zagrebačka županija. Stanovnicima regije omogućiti će se brža i kvalitetnija dnevna migracija prigradskim vlakovima, a putovanje od Bjelovara do Zagreba smanjit će se i trajati će oko jedan sat.

Rokovi

Radovi su započeli u rujnu 2015. godine, a završetak se očekuje 2018. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz 2 programska razdoblja (I faza je financirana kroz Operativni program Promet, a II faza se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“).

Ukupna vrijednost II faze projekta: 191.415.599,98 HRK

Prihvatljivi troškovi II faze: 153.132.479,98 HRK

Bespovratna sredstva II faze: 153.132.479,98 HRK

Kohezijski fond: 130.162.607,98 HRK

Državni proračun: 22.969.872,00 HRK

7. Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo -Križevci

Više

Problemi

Pružna dionica Dugo Selo – Križevci je jednokolosiječna, elektrificirana sustavom 25kV/50Hz, osposobljena za promet vlakova mase 22,5 t/o i najveću dopuštenu brzinu od 140 km/h. Sastavni je dio željezničke pruge M201 Državna granica – Koprivnica – Dugo Selo i ogranka Mediteranskog koridora na teritoriju Republike Hrvatske. Zbog jednokolosiječnosti i velike udaljenosti između kolodvora, prometni kapacitet je ograničen, pa nije moguće udovoljiti zahtjevima za povećanje broja putničkih i teretnih vlakova.

Cilj                                              

Obnova pruge Dugo Selo – Križevci i dogradnja drugog kolosijeka, a obuhvaća obnovu postojećih 35,75 km jednokolosiječne elektrificirane pruge Dugo Selo – Križevci uz manje izmjene trase i izgradnju drugog kolosijeka, te obnovu kolodvora. Uključivanjem kolodvora Dugo Selo u projekt, ukupna duljina dionice iznosi 38,23 km. Rekonstrukcijom pruge omogućit će se postizanje brzine od 160 km/h na cijeloj dužini pružne dionice, kolodvori će se rekonstruirati za prijam interoperabilnih teretnih vlakova duljine 750 m odnosno prijam interoperabilnih vlakova za prijevoz putnika duljine 400 m najveće dopuštene mase 25 t/o.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za II fazu projekta sklopljen je 31. svibnja 2017. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Rekonstrukcijom postojećeg i izgradnjom drugog kolosijeka dionice pruge Dugo Selo _ Križevci uspostavit će se dvokosiječna željeznička pruga visoke učinkovitosti za mješoviti promet na ogranku Mediteranskog koridora. Postići će se brzina vlakova od 160 km/h i povećati će se sigurnost prometa zbog ukidanja željezničko-cestovnih prijelaza u razini. Povećanje kapaciteta pruge i smanjenje vremena putovanja omogućiti će uključivanje Bjelovara, Križevaca i Koprivnice u prigradski željeznički promet Grada Zagreba. Ulaganjem u zaštitu od buke značajno će se povećati kvaliteta života ljudi koji žive uz prugu.

Rokovi

Radovi su započeli u svibnju 2016. godine, a završetak se očekuje 2020. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz 2 programska razdoblja (I faza je financirana kroz Operativni program Promet, a II faza se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“).

Ukupna vrijednost II faze projekta: 1.584.186.069,34 HRK

Prihvatljivi troškovi II faze: 1.279.914.884,20  HRK

Bespovratna sredstva II faze: 1.279.914.884,20 HRK

Kohezijski fond: 1.087.927.651,57  HRK

Državni proračun: 191.987.232,63  HRK

8. Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić – Čakovec (R201) na dionici Zaprešić (isključivo) – Zabok (uključivo)

Više

Problemi

Pružna dionica Zaprešić – Zabok stvarne duljine 23,86 km najprometniji je dio željezničke pruge R201 Zaprešić – Čakovec. Na toj dionici najveći je broj putnika (do Zaboka kao krajnjega odredišta, ali i dalje prema Krapini i Gornjoj Stubici željezničkim prugama koje se odvajaju u Zaboku), te nešto veći prijevoz robe nego na ostalom dijelu pruge (osim dionice Varaždin – Čakovec). Tehničko stanje pruge Zaprešić-Zabok nije u zadovoljavajućem stanju, odnosno na pojedinim dionicama uvedeno je ograničenje brzine od 20 km/h. Odvodnja pruge je slaba, oborinski kanali su zatrpani, a i dobar dio propusta ne funkcionira, što zbog dotrajalosti, što zbog neadekvatnog održavanja. Oprema pripadajućih kolodvora i stajališta je zastarjela.

Cilj

Rekonstrukcija cijele pružne dionice za brzinu od 120 km/h, elektrifikacija sustavom AC 25kV/50Hz, ojačanje za promet vlakova mase 22,5 t/o, opremanje odgovarajućim signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim uređajima, rekonstrukcija kolodvora i stajališta (posebno opsežna u kolodvoru Zabok, gdje će se razdvojiti dijelovi kolodvora namijenjeni putničkom i teretnom kolodvoru), te rješavanje željezničko-cestovnih prijelaza osiguravanjem i svođenjem.

Status

Projektna dokumentacija je pripremljena i projekt je odabran od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za financiranje iz EU fondova. S obzirom da se radi o velikom projektu (vrijednosti veće od 75 milijuna EUR) pokrenuta je procedura za njegovo odobrenje od strane Europske komisije. Dana 14. srpnja 2017. zaprimljena je pozitivna odluka vezano za Prijavu velikog projekta od strane Neovisne kontrole kvalitete (IQR), a dana 17. srpnja 2017. obavijest o odabranom velikom projektu je dostavljena Europskoj komisiji. Odobrenje velikog projekta od strane Europske komisije očekuje se do 17. listopada 2017. godine. Po zaprimanju istog potpisati će se Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.

Koristi

Modernizacijom i elektrifikacijom dionica pruge Zaprešić – Zabok omogućiti će se njezino uključivanje u prigradski željeznički prometni sustav grada Zagreba. Povećanjem dopuštene infrastrukturne brzine skratit će se vrijeme ukupnog voznog vremena na relaciji Zagreb – Zabok. Projekt će također doprinijeti poboljšanju interoperabilnosti željezničkog prometa što će olakšati pružanje željezničkih usluga EU operaterima i povećati konkurentnost željezničke mreže RH.

Rokovi

Početak radova planiran je nakon potpisa ugovora sa odabranim izvođačem radova, a završetak se očekuje 2020. godine.

Iznosi

Projekt će se financirati kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 773.272.882,00 HRK

Prihvatljivi troškovi: 614.390.261,00 HRK

Bespovratna sredstva: 614.390.261,00 HRK

Kohezijski fond: 522.231.721,85 HRK

Državni proračun: 92.158.539,15 HRK

POZIVI ZA DODJELU BESPOVRATNIH SREDSTAVA:

 

  1. Poziv na dostavu projektnih prijedloga za nabavu autobusa za pružanje usluge javnog gradskog prijevoza

Više

Problemi

Nedostatak potrebnog broja autobusnih vozila te općenito zastarjeli vozni park prijevoznika koji obavljaju uslugu javnog gradskog prijevoza rezultira nedovoljnim brojem autobusnih vozila po pojedinim linijama, smanjenjem frekvencije prijevoza na tim područjima, a samim time i nižom kvalitetom usluge javnog gradskog prijevoza. Također postojeći vozni park zahtijeva visoke troškove održavanja vozila.

Cilj

Unaprjeđenije javnog gradskog prijevoz i povećanje korištenja javnog gradskog prijevoza i to kroz osuvremenjivanje voznog parka i nabavu odgovarajućih i sigurnih vozila za prijevoz na linijama utvrđenim ugovorom o javnim uslugama sklopljenim između jedinica lokalne (regionalne) samouprave i prijevoznika.

Status

Poziv na dostavu projektnih prijedloga za nabavu autobusa za pružanje usluge javnog gradskog prijevoza otvoren je 31. svibnja 2017. godine i traje do 31. listopada 2018. godine. Poziv je namijenjen operaterima koji obavljaju uslugu javnog gradskog i prigradskog prijevoza čiji su osnivači jedinice lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave i kojima je pružanje usluga javnog gradskog i prigradskog prijevoza povjereno kao unutarnjem operateru (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Pula, Dubrovnik, Sisak, Vinkovci)

Koristi

Financiranjem projekata u sklopu poziva unaprijediti će se javni gradski prijevoz što će dovesti do povećanja korištenja javnog gradskog prijevoza u odnosu na osobna vozila i to kroz osuvremenjivanje voznog parka i osiguravanje odgovarajućih i sigurnih vozila za prijevoz putnika. Time će se doprinijeti ostvarenju mobilnosti građana unutar gradova te poboljšanju dostupnosti grada kao gravitacijskog centra građanima koji putuju iz prigradskih područja i okolnih manjih mjesta. Nadalje, suvremeni vozni park doprinijet će poboljšanju kvalitete usluge javnog prijevoza jer se omogućava efikasnije planiranje javnog prijevoza te optimiziranje rasporeda vožnji. U konačnici, poboljšanje usluga javnog prijevoza doprinosi i povećanju broja putnika odnosno korisnika usluga javnog prijevoza, te će također doprinijeti i smanjenju emisije CO2 odnosno smanjenju negativnog utjecaja na okoliš. Kvalitetan sektor javnog prijevoza temelj je učinkovite socijalne, gospodarske i politike zaštite okoliša.

Iznosi

Projekti iz poziva će se financirati kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Bespovratna sredstva za poziv: 315.000.000,00 HRK

Kohezijski fond: 267.750.000,00  HRK

Državni proračun: 47.250.000,00 HRK

 

2. Poziv za sufinanciranje unaprjeđenja lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog pomorskog prometa

Više

Problemi

Luke u funkciji obalnog linijskog pomorskog prometa nemaju ujednačenu kvalitetu lučke infrastrukture. Postojeći lučki kapaciteti uglavnom zadovoljavaju minimalne potrebe korisnika, ali gotovo u svim lukama postoji veća ili manja potreba za povećanjem lučkih kapaciteta. U velikom broju luka mjesta za privez putničkih brodova i trajekata sa stajališta pomorske sigurnosti ne odgovaraju potrebnim standardima.

Cilj

Osuvremenjivanje i izgradnja nove lučke infrastrukture s ciljem razvoja otoka i poboljšanja komunikacije s otocima. Izgradnja novih luka, rekonstrukcija postojećih luka te premještanje postojećih luka za prihvat putnika u svrhu  smanjenja prometnog zagušenja. Podizanje stupnja sigurnosti pomorske plovidbe te zaštita lučkog akvatorija (lukobrani, valobrani i sl.) uz istodobno otklanjanje nedostataka na postojećoj infrastrukturi luka županijskog i lokalnog značaja.

Status

Poziv na dostavu projektnih prijedloga za sufinanciranje unaprjeđenja lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog pomorskog prometa je u pripremi.

Koristi

Financiranjem projekata u sklopu poziva poboljšati će se integriranost hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu i time savladati ključne prepreke za lokalni gospodarski rast, poboljšati usluga prijevoza tijekom cijele godine bez obzira na pritisak turizma i time poboljšati dostupnost zapošljavanja, obrazovanja i drugih usluga otočnim zajednicama.

Rokovi

Nije primjenjivo.

Iznosi

Projekt iz poziva će se financirati kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Bespovratna sredstva za poziv: 176.475.000,00 HRK

Kohezijski fond: 150.000.000,00  HRK

Državni proračun: 26.475.000,00 HRK

 

Instrument za povezivanje Europe (CEF)

 

Izvješće o 3. CEF pozivu (CEF 2016 Call)

Više

Instrument za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility – CEF) je instrument je osnovan za dodatna ulaganja u izgradnju nove te unapređenje postojeće prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture, pomoću kojeg države članice, osim iz postojećih Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda mogu financirati projekte na devet koridora Osnovne mreže Transeuropske prometne mreže (TEN-T). Cilj instrumenta je pomoći u stvaranju međusobno povezanih mreža visokih performansi širom Europe, koje će biti ekološki održive te pridonositi ekonomskom rastu, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji unutar Europske unije.

U sektoru prometa naglasak je stavljen na:

  • Otklanjanje uskih grla i povezivanje karika koje nedostaju;
  • Osiguravanje održivih i efikasnih prometnih sustava na duži rok;
  • Unapređenje integracije i povezivanja različitih prometnih grana i povećanje interoperabilnosti.

Republika Hrvatska, odnosno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture do sada je uspješno sudjelovalo na sva tri CEF poziva objavljena 2014., 2015. i 2016. godine. Republici Hrvatskoj je kao zemlji koja se nalazi na dva koridora Osnovne TEN-T mreže (Mediteranskom i Rajna – Dunav koridoru), kroz CEF instrument za promet  dodijeljeno ukupno 454,3 milijuna eura, od čega smo iskoristili 424,5 milijuna eura, odnosno 93,05 % ukupne alokacije.

Na 3. CEF poziv Republika Hrvatska je prijavila 23 projektna prijedloga iz područja prometa ukupne vrijednosti 187,8 milijuna eura, sa traženim CEF sufinanciranjem u iznosu od 149,1 milijuna eura. Odobreno nam je 15 projekata sa ukupnim sufinanciranjem u iznosu od 73,9 milijuna eura.

9 od 15 odobrenih projekata hrvatski će korisnici provoditi samostalno, dok će njih 6 provoditi u partnerstvu sa drugim zemljama članicama.

Agencija Europske komisije zadužena za raspisivanje poziva te ugovaranje i provedbu projekata je INEA – Agencija za inovacije i mreže. Trenutno je u tijeku usklađivanje završne verzije Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava između korisnika i INEA-e.

 

  • Najveći korisnik instrumenta CEF na 3. Pozivu je Lučka uprava Rijeka sa tri odobrena za sufinanciranje u iznosu od 35,2 milijuna eura. Dva projekta su projekti radova kojima će se nadograditi lučka infrastruktura, odnosno rekonstruirati željeznička mreže na području luke Rijeka – bazena Rijeka te rekonstruirati željeznička pruge unutar terminala Bakar („Nadogradnja infrastrukture luke Rijeka – bazen Rijeka (POR2CORE)“ i „Nadogradnja infrastrukture luke Rijeka – terminal za rasute terete Bakar (POR2CORE-BCTB)“). Treći projekt bit će usmjeren na razvoj IT rješenja za informatički sustav lučke zajednice. Riječ je o projektu naziva „Nadogradnja infrastrukture luke Rijeka – Port Community System (POR2CORE-PCS)“.

 

  • Drugi korisnik po uspješnosti na ovome pozivu je HŽ Infrastruktura sa dva odobrena projekta ukupnog sufinanciranja 15,5 milijuna eura. Riječ je o sljedećim projektima: „Priprema projektne dokumentacije za rekonstrukciju željezničke pruge Oštarije – Škrljevo“ i „Priprema projektne dokumentacije za rekonstrukciju željezničke pruge Okučani – Vinkovci“. Projekt „Priprema projektne dokumentacije za rekonstrukciju željezničke pruge Oštarije – Škrljevo“ uključuje izradu studija za rekonstrukciju željezničke dionice Oštarije – Škrljevo koja je dio željezničke linije Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka M202 smještene na liniji Rijeka – Zagreb – Budimpešta, te će doprinijeti prekograničnoj povezanosti Hrvatske i Mađarske.
  • Projekt „Priprema projektne dokumentacije za rekonstrukciju željezničke pruge Okučani – Vinkovci“ odnosi se na izradu studija za rekonstrukciju 131 km duge željezničke linije Okučani – Vinkovci, smještene na dijelu Zagreb – granica sa Srbijom.

 

  • Hrvatska kontrola zračne plovidbe uspješno je prijavila je tri projekta na 3. CEF poziv – „Primjena SESAR Programa razvoja 2016 – Klaster 1 Opći dio“, „Primjena SESAR Programa razvoja 2016 – Klaster 2 Kohezijski dio“ i „eGAFOR“, sa ukupnim odobrenim sufinanciranjem u iznosu od 5,1 milijuna eura. Projekti primjene SESAR-a doprinose razvoju SESAR-a (Single European Sky ATM Research) te su usmjereni na olakšanje koordinirane i sinkronizirane provedbe klastera kako bi se poboljšalo upravljanje zračnim prometom. Projekt „eGAFOR“ zasniva se na suradnji pružatelja usluga meteoroloških potpora za letove na niskim razinama kako bi se na jednom mjestu dobila konsolidirana i harmonizirana prognoza za planirani let preko područja više država.

 

  • Iz sektora unutarnjih vodnih putova Republici Hrvatskoj odobrena su dva projekta sa ukupnim sufinanciranjem od 7,1 milijuna eura. Riječ je o projektu Lučke uprave Slavonski Brod „Nadogradnja infrastrukture i razvoj terminala i pratećih objekata u luci Slavonski Brod“ koji ima za cilj unaprjeđenje obalne infrastrukture luke, njezino povezivanje sa osnovnom cestovnom mrežom te nabavu opreme potrebne za olakšanje upravljačkih operacija, te studiji naziva „Uređenje kritičnog dijela vodnog puta rijeke Save na dionici Jaruge – Novi Grad“ korisnika Agencije za vodne putove kojim će se izraditi dokumentacija kao priprema za provedbu projekta za uklanjanje uskih grla koja ograničavaju kapacitet teretnog prijevoza na rijeci Savi.

 

  • Obzirom na spori razvoj tržišta električnih vozila, potrebno je poduzeti dodatne mjere i zauzeti drugačiji pristup kako bi se popularizirala ova vrsta prijevoza. Iz toga razloga, Hrvatska je uspješno prijavila tri projekta s ciljem stvaranja tržišta električnih vozila u urbanim čvorovima, sa ukupnim sufinanciranjem u iznosu od 6,1 milijun eura. Riječ je o projektima naziva „NEXT-E“ korisnika Hrvatske Elektroprivrede, „URBAN-E: e-mobilnost, infrastrukturne i inovativne intermodalne usluge u Ljubljani, Bratislavi i Zagrebu“ korisnika Grada Zagreba i Petrol te „Sveobuhvatna mreža koridora s brzim punjenjem u jugoistočnoj Europi“ korisnika Hrvatski Telekom.

 

  • „Crocodile III“ je nastavak na prethodno EU sufinanciranje projekata Crocodile i Crocodile II u kojima su države članice zajedno radile na poboljšanju prekograničnog prijevoza putem provedbe ITS aplikacija. Odobreno je 4,1 milijun eura sufinanciranja, a korisnici su Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka Zagreb, Autocesta Zagreb Macelj, Bina Istra i Hrvatske ceste.

 

  • Posljednji odobreni projekt na 3. CEF pozivu je projekt Croatia Airlines naziva „Pridruživanje Croatia Airlines obitelji EGNOS“. Ukupna vrijednost projekta je 740.000 eura, dok je postotak sufinanciranja iz instrumenta CEF 85%. Projekt pruža podršku instalaciji avionske opreme, koji bi omogućili tvrtki da se prijavi za korištenje trenutnih i planiranih LPV pristupa koja na svojim mrežnim odredištima koriste EGNOS (European Geostationary Navigation Overlay Service – Europski geostacionarni navigacijski sustav).

Odobrenjem ovih 15 projekata, Hrvatska ima ukupno 32 prometna projekta koji se sufinanciraju iz instrumenta CEF, odnosno odobreno su nam projekti ukupne vrijednosti 424,5 milijuna eura.