Unaprjeđenje cestovnog prometa
Cestovna mreža u Republici Hrvatskoj je dobro razvijena, posebice mreža autocesta koja je dobila značajna ulaganja u nekoliko prijašnjih godina. Ipak, tu su identificirane praznine u mreži, gdje državne, regionalne i lokalne ceste nisu adekvatno povezane s glavnim mrežama, a time i lokalna područja ne primaju dovoljno gospodarskih pogodnosti ili mogućnosti od strane razvijenih strateških prometnih veza.
Sekundarna povezanost – omogućuje pristupačnost manjih regionalnih središta i ruralnih područja kao i sekundarnih i tercijarnih čvorišta na TEN-T cestovnu mrežu, kroz uklanjanje uskih grla, a i ključni je izazov u ovom vidu prometa.
Glavne prioritetne potrebe cestovnog sektora su:
- poboljšanje regionalne pristupačnosti i mobilnosti kroz povezivanje sekundarnih i tercijarnih čvorišta s TEN-T cestovnom mrežom;
- poboljšanje povezivanja između cestovne mreže i ostale prometne infrastrukture i stoga buduće potencijalne intermodalnosti;
- osigurati da su uska grla identificirana i adresirana u cilju poboljšanja aspekta sigurnosti i smanjenja negativnog utjecaja na okoliš i hrvatsku baštinu i krajolik;
- izgraditi obilaznice oko glavnih gradskih središta i poboljšati protok prometa te smanjiti vrijeme putovanja ljudi i robe na cestovnoj mreži, kao i smanjiti zagušenost;
- poboljšati povezanost između otoka i kopna.
Dodatno, povezivanja između ostalih prometnih čvorišta te između otoka i kopna su nedovoljna i stoga se (re)konstrukcija cestovnih veza i ostale prometne infrastrukture te između kopna i otoka treba fokusirati na svaku investiciju u ovom prometnom sektoru.
Jasna je potreba za obilaznicama oko glavnih središta u Hrvatskoj da bi se izbjeglo zagušenje i negativni utjecaj na okoliš koji je povezan s tim.
Izazovi za sektor su povećati kvalitetu, učinkovitost i sigurnost cestovne mreže, povećati sudjelovanje sektora u multi-modalnom prometu roba i putnika i osigurati integraciju niže razine cesta u glavnim mrežama i stoga unutar okvira Europe.