Projekti

Problemi

Lučka uprava Osijek koristila je terminal za rasute terete sagrađen 1974. godine koji se nalazio u središtu Osijeka (poznat kao “stara luka”), u neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra Osijek. Stara luka je stavljena izvan uporabe tijekom 2015. godine, zbog početka projekta “Unapređenje vodno-komunalne infrastrukture za Grad Osijek” sufinanciranog iz EU fondova. Nakon završetka izgradnje vodno komunalne infrastrukture, na prostoru bivše “stare luke” planira se izgraditi šetnica koja će se povezati s postojećom šetnicom od centra grada.

Cilj

Izgradnjom novog terminala za pretovar rasutih tereta sve lučke djelatnosti preseliti će se na novu lokaciju u neurbaniziranom dijelu grada („nova luka“). Također podići će se razina zaštite okoliša pri prekrcaju tereta, povećati će se sigurnost brodova u luci, poboljšati će se dostupnost lučke infrastrukture kroz visoko kvalitetne prometne veze s novom lukom, razviti će se efikasni intermodalni transporta tereta te smanjiti operativni troškovi uslijed korištenja nove opreme i tehnologije. Projekt obuhvaća izgradnju obalne građevine dužine 240 m s dva veza, pristupnu cestu, željezničke kolosijeke i kransku stazu, usipni koš i uređaje za pretovar i lučku infrastrukturu (opskrba vodom, energijom i sl.).

Koristi

Izgradnjom terminala za rasute terete povećati će se udio riječnog prometa u odnosu na željeznički i cestovni promet u Republici Hrvatskoj, revitalizirati će se gospodarstvo u Osječko-baranjskoj županiji, što će pridonijeti ravnomjernom razvoju regija u Hrvatskoj. Također preseljenje terminala doprinijeti će kvaliteti života građana Osijeka i zaštiti okoliša s obzirom da će se smanjiti prometno zagušenje u centru Osijeka. Nadalje poboljšati će se prometna produktivnost i intermodalni kapaciteti te osigurati integrirani prekrcaj tereta na jednoj lokaciji. Time će luka Osijek postati prva hrvatska luka unutarnjih voda bazenskog tipa i prva koja će imati usvojene europske standarde poslovanja te tako postati snažna logistička podrška ekonomiji Istočne Hrvatske.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 34.413.522,60 EUR

Prihvatljivi troškovi: 32.428.291,86 EUR

Bespovratna sredstva: 29.930.459,29 EUR

Kohezijski fond: 25.440.890,40 EUR

Državni proračun: 4.489.568,89 EUR

Problemi

Projekt će uvelike doprinijeti smanjivanju zakrčenosti luke Šibenik s obzirom da će unutar terminala biti odvojeni koridori putnika na međunarodnom putovanju koji podliježu policijskoj i carinskoj kontroli što usporava protok putnika. Nadalje, na prometnicama, parkiralištima i čekališnim prostorima u pristupu zgradi bit će odvojen namjenski prostor za autobuse i taksi službe namijenjene kruzerima koji trenutno kada nisu odvojeni od prostora za trajektni promet stvaraju veliku prometnu zakrčenost.

Cilj

Projekt se odnosi na aktivnosti vezane uz poboljšanje funkcija morskih luka za koje su izravno odgovorne lučke uprave, primarno na izgradnju pomorsko-putničkog terminala koji je nužan u funkcioniranju luke i u skladu s djelatnostima koje se obavljaju u lukama: ukrcaj i iskrcaj putnika te ostale gospodarske djelatnosti koje su s djelatnostima luke u neposrednoj gospodarskoj, prometnoj i tehnološkoj vezi (pružanje usluga putnicima, lučko agencijski poslovi, poslovi zastupanja u carinskom postupku i dr.).
Tlocrt zgrade pomorsko-putničkog terminala formiran je od dva zatvorena volumena i centralnog prostora koji čini otvoreni, natkriveni javni prostor. Svojom postavom i geometrijom zgrada na lokaciji jasno se odvaja domaći od međunarodnog prometa odnosno trajektni promet od prometa brodova na kružnim putovanjima.

Koristi

Projektom dogradnje gata Vrulje u sklopu pomorsko-putničkog terminala u luci Šibenik (III. faza zahvata) želi se zadovoljiti zahtjeve za poboljšanje usluge prijevoza putnika tijekom cijele godine bez obzira na pritisak turizma što će povoljno utjecati na dostupnost zapošljavanja, obrazovanja, medicinske skrbi i drugih javnih usluga otočnim zajednicama te poboljšanje integriranosti hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 8.210.384,52 EUR

Prihvatljivi troškovi: 4.274.351,06 EUR

Bespovratna sredstva: 4.274.351,06 EUR

Kohezijski fond: 3.633.198,40 EUR

Državni proračun: 641.152,66 EUR

Problemi

Postojeći kapaciteti i infrastruktura trajektne luke Dominče i luke Korčula, koje su u nadležnosti Županijske lučke uprave Korčula, ne zadovoljavaju zahtjeve i potrebe postojećeg prometa te uzrokuju smanjeni protok i zagušenje prometa na otoku Korčuli, a posljedično dolazi do povećanja emisije štetnih plinova, razine buke i vibracija te do smanjenja stupnja sigurnosti za najranjivije sudionike u prometu (pješaci, biciklisti, djeca, osobe sa slabijom pokretljivošću). Cjelogodišnji promet na tom području, posebice tijekom turističke sezone, je zagušen, a posljedica toga je loša protočnost prometa. Zbog znatnog povećanja svih vrsta vozila na liniji 634 (Orebić – Dominče) od 2013. godine do danas, dolazi do sve većeg pritiska na centar grada, a što uzrokuje velike gužve i zastoje prilikom iskrcaja i ukrcaja putnika i vozila, posebice pod pritiskom turističke sezone. Navedeno otežava cestovnu povezanost otočnom stanovništvu i svim privremenim posjetiteljima otoka. Zbog nemogućnosti daljnjeg širenja luke (prostorno se nalazi u naseljenom dijelu grada) i zbog postojećeg stanja ukazala se potreba za izmještanjem postojeće trajektne luke na novu lokaciju.

Cilj

Izgradnjom četiri trajektne rampe, operativnog gata i dviju priveznih obala povećati će se kapacitet odvijanja pomorskog prometa, a nova luka Polačišta omogućit će pristanak plovila na njenom području u svim vremenskim uvjetima. Uz navedeno, projekt će doprinijeti lakšem i bržem manevriranju što će ubrzati vrijeme pristanka i odlaska broda prema kopnu i susjednim otocima, a što je detaljno opisano u maritimnoj studiji. Izgradnjom luke Polačišta osigurat će se integracija otoka Korčule u širu prometnu mrežu, posebice zbog kraćeg vremena putovanja (izgradnjom luke Perna na Pelješcu smanjit će se trajanje putovanja za 40%) na otok Korčulu, što će potaknuti lokalni gospodarski rast i pozitivno utjecati na demografsku sliku te urbani razvitak otoka, kao i olakšati obavljanje svakodnevnih poslova lokalnog stanovništva (odlazak liječniku, obrazovanje).

Koristi

Izgradnjom luke Polačišta, odnosno izgradnjom novog operativnog gata, dviju priveznih obala i četiri trajektne rampe, zgradom putničkog terminala stvorit će se uvjeti za prihvat trajektnih, brzobrodskih i brodskih plovila koje trenutno pristaju u trajektnoj luci Dominče i Korčula što će smanjiti zagušenost u navedenim lukama, a uređivanjem okretišta autobusa javnog prijevoza i taksi stajališta stvorit će se uvjeti za prijevoz putnika iz luke Polačišta u centar grada Korčule. Realizacijom predmetnog projekta i projekta izgradnje luke Perna na Pelješcu smanjit će se vrijeme putovanja na otok Korčulu pomorskim putem za oko 40%.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 25.177.667,66 EUR

Prihvatljivi troškovi: 24.238.317,03 EUR

Bespovratna sredstva: 24.238.317,03 EUR

Kohezijski fond: 20.602.569,47 EUR

Državni proračun: 3.635.747,55 EUR

Problemi

Trajektna rampa u luci Ubli je ravna prometna površina obalnog zida koja ima funkciju improvizirane rampe. Postojeća trajektna rampa s kosinom nije prilagođena naslanjanju brodske rampe, a takva manjkava infrastruktura stvara probleme u prihvatu trajekata u luci Ubli i ugrožava sigurnost pomorskog prometa. Postojeća obilježja i tehničke karakteristike luke uzrok su čestog stvaranja gužvi što dovodi do zakrčenosti luke, a posebice u razdoblju ljetne sezone, u slučaju vremenskih nepogoda, kvara trajekta ili preklapanja rasporeda plovidbe trajektne linije 604 s rasporedom plovidbe brzobrodskih linija (9604 i 9807).

Cilj

Projekt „Rekonstrukcija luke otvorene za javni promet Ubli, otok Lastovo“ uključuje izgradnju novog trajektnog pristana s priveznom obalom u duljini 110 m i rampom za ukrcaj i iskrcaj vozila, produljenje postojeće obale za trajekte od 54,48 m, uređenje kopnenih i operativnih prometnih površina, kao i cestovni spoj luke sa županijskom cestom Ž6230 (koja će biti u općoj uporabi i otvorena za sve korisnike bez naplate), a sve u svrhu povećanja sigurnosti i kapaciteta pomorskog prometa u luci Ubli, osiguranja usluge pomorskog prijevoza tijekom cijele godine te bolje povezanosti otoka Lastova s kopnom.

Koristi

Izgradnjom novog trajektnog pristana s priveznom obalom u duljini 110 m i rampom za ukrcaj i iskrcaj vozila u širini 20 m, osigurat će se će se uvjeti za sigurniji prihvat trajektnih i brzobrodskih plovila u luci što će pozitivno utjecati na povećanje sigurnosti prometovanja u luci Ubli te na redovito održavanje pomorskog prometa. Uz izgradnju novog trajektnog pristana, produljenjem postojeće operativne obale povećat će se kapaciteti luke što će pozitivno utjecati na smanjenje zakrčenosti u luci Ubli.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 7.862.601,32 EUR

Prihvatljivi troškovi: 7.838.727,80 EUR

Bespovratna sredstva: 7.838.727,80 EUR

Kohezijski fond: 6.662.918,63 EUR

Državni proračun: 1.175.809,17 EUR

Problemi

S obzirom na činjenicu da se od 2009. godine nije značajno ulagalo u infrastrukturu (mrežu tramvajskih linija, Remizu s opremom koja je poprilično zastarjela), zatim u vozni park (tramvaji i autobusi su 2009. dijelom obnovljeni), nužno je izvršiti modernizaciju postojećeg stanja imovine tvrtke s perspektivom održivog razvoja kako bi se zadržala usluga javnog gradskog prijevoza Grada Osijeka na nivou koji zahtijevaju EU standardi po pitanju: sigurnosti, pouzdanosti, dostupnosti osoba s invaliditetom te značajnom smanjenju negativnih CO2 emisija što u konačnici ima napredak u dijelu troškovno prihvatljivog ali efikasnijeg i rentabilnijeg poslovanja tvrtke na dulji niz godina.

Cilj

Cilj projekta je povećanje broja korisnika gradskog prijevoza što će doprinijeti daljnjem razvoju grada te poboljšanju standarda života građana Osijeka. Planira se modernizirati 9,5 km pruge i 9,5 km kontaktnog voda, modernizacija dvije i izgradnja jedne ispravljačke stanice, izgradnja podzemne kablovske mreže i modernizacija 23 tramvajska stajališta.

Koristi

Osnovna svrha projekta je obnova infrastrukture kao prethodne faze pripreme za nabavku niskopodnih vozila – tramvaja čime će se podići razina usluge javnog gradskog prijevoza u Gradu Osijeku na viši standard u odnosu na sadašnju situaciju što bi trebalo imati za krajnju posljedicu veći broj korisnika i smanjenje emisije CO2. Za očekivati je da će se podizanjem vrijednosti tramvajskog prometa u gradu, u određenom broju, smanjiti udio automobila što će svakako doprinjeti smanjenju svih vrsta ispušnih plinova u atmosferu.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 35.462.094,37 EUR

Prihvatljivi troškovi: 28.410.479,79 EUR

Bespovratna sredstva: 26.513.856,62 EUR

Kohezijski fond: 22.536.778,13 EUR

Državni proračun: 3.977.078,49 EUR

Problemi

Konfiguracija strujnih dionica kontaktne mreže prilikom projektiranja prilagođena je frekvenciji prometa i tipu tramvajskih vozila koja davno više nisu u prometu. Kod redovitog prometa tramvajska vozila nove generacije, zbog znatno veće snage instalirane opreme i dinamike porasta struje na tako konfiguriranim strujnim dionicama, uzrokuju učestala preopterećenja u vršnim slučajevima (dodavanje punog gasa) zbog čega nastaje prekid napajanja pripadajuće dionice. Loše stanje infrastrukture uzrokuje zastoje i prometne nesreće povezane s tramvajskim vozilima, pritužbe građana i radnika te onemogućuje uvođenje novih tramvaja.

Cilj

Ovim projektom planira se modernizacija: 11 dionica tramvajske pruge ukupne dužine 8,1935 km (16,387 km kolosijeka) te 3 ispravljačke stanice, s ciljem povećanja operativne učinkovitosti sustava javnog gradskog prijevoza koji će utjecati na povećanje broja putnika u javnom gradskom prijevozu i povećanje modalne podjele u korist javnog prijevoza.

Koristi

Svrha projekta je unaprijediti javni prijevoz na području grada Zagreba, a ulaganjem u infrastrukturu povećat će se broj i udio putnika te sigurnost prometnog sustava, smanjiti utjecaj prometa na okoliš, uz to dolazi do povećanja kvalitete i konkurentnosti tramvajske mreže te smanjenja broj prometnih nesreća povezanih s javnim prijevozom. Sa stajališta putnika, investicija se opravdava povećanjem pouzdanosti, sigurnosti, točnosti i komfora usluge što rezultira povećanjem broja korisnika, dok se sa stajališta tvrtke i poslovnih partnera, investicija se opravdava efikasnijim, racionalnijim i rentabilnijim poslovanjem tvrtke. Poboljšanjem kvalitete tramvajske infrastrukture povećat će se udio putnika u javnom prijevozu, a smanjiti udio automobila.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 34.459.197,88 EUR

Prihvatljivi troškovi: 27.542.410,81 EUR

Bespovratna sredstva: 27.542.410,81 EUR

Kohezijski fond: 23.411.049,19 EUR

Državni proračun: 4.131.361,62 EUR

Problemi

Uslijed urbanog rasta grada, razvoj prometne infrastrukture na području grada Splita je specifičan i prometna se komunikacija između središnjih i vanjskih dijelova grada odvija u uskim koridorima nedovoljne propusnosti. Analiza postojećeg stanja prometa u Splitu utvrdila je ključne nedostatnosti prometne mreže, od prekomjerne opterećenosti infrastrukture u odnosu na njenu propusnu moć te izolirano upravljanje semaforiziranim raskrižjima s fiksnim režimom rada. Navedeno dovodi do učestalih zagušenja u prometnom toku, duljim vremenima putovanja i povećanim vremenom provedenim u prometu na uobičajenim relacijama (npr. kuća-posao). Povećano korištenje osobnih motornih vozila kao sredstava prijevoza u dnevnom transportu ima negativan utjecaj i na javni prijevoz autobusa u vidu učestalog kašnjenja, kao i neusklađenosti vremena dolaska na autobusne stanice, pri čemu istovremeno na stanicu dolazi više autobusa, što stvara dodatne gužve a nekad i potpuno zaustavlja promet na nekoliko minuta. Negativni efekti zagušenja u cestovnom prometu reflektiraju se i na druge oblike prometa, pri čemu je najizraženiji problem prometne propusnosti trajektne luke Split u kojoj je na jednom užem području povezan cestovni, željeznički i pomorski promet, što je posebno izraženo u vrijeme višestruko povećanog opterećenja tijekom turističke sezone.

Cilj

Uvođenje ITS-a na funkcionalnom prometnom području grada Splita, što obuhvaća administrativno područje grada Splita i grada Solina, usmjereno je na cjelovitu skupinu mjera i rješenja u području usluga informiranja putnika gdje su obuhvaćene statičke i dinamičke informacije o prometnoj mreži, usluge pred-putnog i putnog informiranja te podrška službama koje obavljaju prikupljanje, pohranjivanje i upravljanje informacijama za planiranje transportnih aktivnosti. Projektom će se implementirati konkretni sustavi, aplikacije i usluge na način da isti budu djelotvorni i učinkoviti, kompatibilni, proširivi, interoperabilni, integrativni i normirani. Infrastruktura izrađena/poboljšana projektom biti će usklađena s postojećim prometnim sustavima.

Koristi

Cilj ITS-a je poboljšanje performansi prometnog sustava koji se ogledaju kroz kvalitetu transportnih usluga, pri čemu se ocjena performansi očituje kroz mjerenje kapaciteta, vrijeme odaziva i učinkovitost regulacije prometa. Općenito, projektom se doprinosi učinkovitom korištenju resursa. Specifično, projektom se djeluje na probleme zagušenja prometa, onečišćenja okoliša, snižene razine sigurnosti i kontrole prometa i to kroz interoperabilnost podsustava ITS-a, pružanje cjelovitih informacija o prometu, nadzor vremenskih uvjeta i okoliša te druga praćenja vezana uz promet.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 12.757.241,01 EUR

Prihvatljivi troškovi: 12.757.241,01 EUR

Bespovratna sredstva: 10.843.654,85 EUR

Kohezijski fond: 10.843.654,85 EUR

Državni proračun: 0,00 EUR

Problemi

Budući da se radi o projektu na dijelu TEN-T koridora i uzimajući u obzir da je riječ o značajnom pothvatu, moraju biti zadovoljeni zahtjevi utvrđeni Uredbom Komisije (EU) br. 1299/2014 od 18. studenog 2014. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava „infrastrukture” željezničkog sustava u Europskoj uniji. Trenutačno postojeća pruga je jednokolosiječna, elektrificirana na 25 kV AC 50 Hz. Pruga se nalazi na gotovo ravnom terenu, a postojeće brzine kreću se između 75 i 140 km/h, iako postoje ograničenja brzine u nekim područjima zbog lošeg stanja infrastrukture.
Ova dionica prepoznata je kao jedno od uskih grla u TEN-T osnovnoj mreži zbog kapaciteta, korisne duljine kolosijeka u kolodvorima (između 500 i 630 m). Postojeći sustav osiguranja željezničke pruge je APB (automatski pružni blok) u elektro-relejnoj izvedbi, a što nije u skladu sa uvjetima interoperabilnosti. Također, kolodvorima i stajalištima izvedene su uređene površine, umjesto perona, što ne zadovolja uvjete za pristup osoba smanjene pokretljivosti.

Cilj

Projekt se odnosi na rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac duljine 44,02 km.
Uz navedeno uključuje:
•rekonstrukciju 3 kolodvora i 4 postojeća stajališta,prenamjenu 3 kolodvora u stajališta
•ugradnju novog elektroničkog SS uređaja, ETCS razine 1 te novog prometno–upravljačkog infrastrukturnog podsustava sa daljinskog kontrolom vanjskih elemenata
•elektrifikaciju sustavom 25 kV/50 Hz
•rekonstrukciju elektrovučne podstanice
•izgradnju 3 podvožnjaka i 4 nadvožnjaka sa pripadajućim cestama
•izgradnju svodnih cesta radi ukidanja ŽCP
•rekonstrukciju pojedinih ŽCP u razini
•izgradnju zidova zašite od buke
•izgradnju zatvorenog sustava odvodnje
•rekonstrukciju objekata na trasi.

Koristi

Konačni ciljevi koji će se postići ovim projektom su:
•poboljšati dostupnost
•poboljšati pristup luci Rijeka
•poboljšati interoperabilnost (projekt je projektiran sa uvažavanjem TEN-T i interoperabilnih standarda)
•povećati kapacitet pruge
•poboljšati energetsku učinkovitost
•poboljšati utjecaj na okoliš
•poboljšati razinu putničkih usluga
•poboljšati intermodalnost (uz svaki kolodvor i stajalište predviđeno je parkiralište za osobne automobile i bicikle, te se u blizini nalaze autobusne stanice (u prosjeku na udaljenosti 500m))
•poboljšati operativnu pouzdanost
•poboljšati sigurnost (projekt uključuje sigurnosne elemente u skladu sa EU direktivom o sigurnosti željezničkog prometa).

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 458.492.569,27 EUR

Prihvatljivi troškovi: 361.137.877,76 EUR

Bespovratna sredstva: 361.137.877,76 EUR

Kohezijski fond: 306.967.196,10 EUR

Državni proračun: 54.170.681,66 EUR

Problemi

Željezničko-cestovni prijelazi (ŽCP) i pješački prijelazi (PP) preko pruge predstavljaju točku visokog rizika za sve sudionike u prometu. U slučaju izostanka odgovarajuće razine osiguranja ŽCP-a i PP-a opasnost se značajno uvećava, što potvrđuje broj prometnih nezgoda na prijelazima. 60% ukupnog broja nesreća na ŽCP-ima i PP-ima se dogodio na prijelazima osiguranima samo cestovnim prometnim znakom. Zato su takvi prijelazi definirani kao tzv. “crne točke“ na željezničkoj mreži. Nesreće sa smrtnim posljedicama česte su na nedovoljno osiguranim prijelazima kao i na lokalnim i nerazvrstanim cestama na kojima vozači ne poštuju prometne propise. Prisutne su i nesreće uzrokovane lošom vidljivošću (ne postoji minimalan kut preglednosti) i to najviše na prijelazima na lokalnim i nerazvrstanim cestama (šumskim i poljskim) te na prijelazima koji se nalaze na nerazvrstanim cestama unutar gradskih područja. Od 1511 željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza, čak 62,4% nema uređaje za osiguranje, već samo cestovno-prometne znakove upozorenja i osiguran trokut preglednosti

Cilj

Predmet Projekta je osiguranje i modernizacija 95 željezničko-cestovnih prijelaza automatskim elektroničkim signalno-sigurnosnim uređajima koji za osiguranje sigurnog odvijanja prometa koriste moderne uređaje sa svjetlosnim signalima u LED tehnologiji i jakozvučna zvona, dok je na 79 željezničko-cestovnih prijelaza, uz navedeno predviđena i ugradnja polubranika.

Koristi

Ciljevi projekta su smanjenje opasnosti koje proizlaze iz sjecišta dvaju zasebnih prometnih sustava (pruga i cesta), povećanje razine osiguranja ŽCP-a, smanjenje broja prometnih nezgoda te smanjenje broja ljudskih žrtava te smanjenje troškova uzrokovanih prometnim nezgodama.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 27.698.475,64 EUR

Prihvatljivi troškovi: 22.259.267,41 EUR

Bespovratna sredstva: 22.259.267,41 EUR

Kohezijski fond: 18.920.377,30 EUR

Državni proračun: 3.338.890,11 EUR

Problemi

Grad Dubrovnik, kao najveća urbana cjelina Dubrovačko-neretvanske županije, kontinuirano se suočava s izazovima u prometnom sustavu, a osobito u segmentu cestovne i javne prijevozne infrastrukture. Jedan od ključnih izazova odnosi se na prometnu izoliranost i infrastrukturna ograničenja gradskog naselja Nova Mokošica – najvećeg stambenog naselja Grada Dubrovnika, s više od 10.000 stanovnika. Postojeća prometna povezanost Nove Mokošice sa širim gradskim područjem ostvaruje se gotovo isključivo preko jednog izlaza na bivšu županijsku cestu Ž6254, što stvara značajna prometna zagušenja, poglavito u jutarnjim i popodnevnim satima, uz negativne posljedice na sigurnost i protočnost prometa.

Cilj

Predmet projekta je izgradnja spojne cesta od OŠ Mokošica do nerazvrstane ceste Lozica – Mokošica – Komolac – Sustjepan (bivše županijske ceste Ž6254). U sklopu projekta izgradit će se nova autobusna stanice ispred osnovne škole, čime se omogućuje prometovanje autobusa do škole te izlazak iz naselja novoizgrađenom cestom.

Koristi

Projektom se izravno rješavaju nagomilani prometni problemi u jednom od najgušće naseljenih i prometno najopterećenijih područja Grada Dubrovnika – naselju Nova Mokošica. Nova spojna cesta omogućava brži i protočniji javni prijevoz, povezuje OŠ Mokošica i vrtić Pčelica autobusnom linijom, povećava sigurnost svih sudionika u prometu, osobito djece koja svakodnevno pohađaju OŠ Mokošica i vrtić Pčelica, te značajno doprinosi smanjenju emisija štetnih ispušnih plinova i buke zahvaljujući smanjenju zastoja i gužvi. Na taj način projekt osigurava održivo prometno rješenje koje odgovara na trenutačne i buduće potrebe brzo rastuće urbane cjeline.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 4.693.090,96 EUR

Prihvatljivi troškovi: 4.660.090,96 EUR

Bespovratna sredstva: 4.300.000,00 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 3.655.000,00 EUR

Državni proračun: 645.000,00 EUR

Problemi

Postojeća cesta D8 opterećena je brojnim križanjima, s nedovoljnom preglednošću, s jakim međugradskim i prigradskim javnim autobusnim prometom bez autobusnih ugibališta i pješačkih staza. Posebice tijekom ljetne sezone, promet karakteriziraju veliki zastoji. Trenutno stanje prometa karakteriziraju niska propusna moć, ugrožavanje prometne sigurnosti te onemogućavanje urbanog i turističkog razvoja naselja uz cestu.

Cilj

Projekt se sastoji od izgradnje prometnice od čvora Dugi Rat do mosta Cetina, te izgradnje spojne ceste od čvora Dugi Rat do državne ceste DC8 gdje se projekt uklapa u postojeću cestovnu mrežu. Duljina glavne trase koja uključuje i izgradnju rampi na čvoru Dugi rat je cca. 3,5 km, a duljina spojne ceste koja uključuje i prilaze rotoru „Dugi Rat“ na DC8 cca. 1,6 km. Projekt uključuje građevinske radove na izgradnji glavne trase i rampi, tunela, objekata, prelaganje i zaštitu instalacija, te spojne ceste s uklapanjem na državnu cestu DC8.

Koristi

Navedenim projektom ostvaruje se poboljšanje veze na TEN-T mrežu, poboljšanje pristupačnosti i veze regionalnom centru – Split, smanjuje se prometno zagušenje, te preusmjerava tranzitni promet iz središta naselja, povećava sigurnost prometa, te povećava konkurentnosti lokalnih ekonomija putem bolje pristupačnosti drugim tržištima korištenjem novog prometnog pravca odnosno poboljšava se pristupačnost manjih regionalnih središta i ruralnih područja izvan TEN-T mreže. Projektom će se osigurati elementi sigurnosti prometa koji nedostaju, i to oni koji se tiču javnog prijevoza i pješaka.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 112.195.798,21 EUR

Prihvatljivi troškovi: 90.749.802,00 EUR

Bespovratna sredstva: 84.708.868,35 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 71.994.067,21 EUR

Državni proračun: 12.714.801,14 EUR

Problemi

Postojeće stanje luke Novi Vinodolski obilježava razmjerno skroman privezni kapacitet, posebice u dijelu komunalnih vezova koji ne zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva. Navedeno je posljedica ograničenog prostora u luci te korištenja luke za gradnju nautičkih vezova.

Uzimajući u obzir zauzetost kapaciteta, u razdoblju od 2000. do 2023. g., Lučka uprava Novi Vinodolski zaprimila je ukupno 428 dodatnih zahtjeva za komunalne vezove. Ovi podaci ukazuju na snažnu korelaciju između broja podnesenih zahtjeva za komunalni vez i dostupnih kapaciteta, ali i na rastuću potražnju koja je usko povezana s povećanjem broja registriranih brodica na području Grada.

Cilj

Projektom je obuhvaćena rekonstrukcija i dogradnja primarnog lukobrana u luci Novi Vinodolski te parterno uređenje obale „Podbaran“. Projekt je planiran na području luke Novi Vinodolski koja je smještena u samom centru grada. Parterno uređenje obale „Podbaran“ obuhvaća: podizanje obalnog ruba, ugradnju nove privezne opreme za komunalna plovila, ugradnju mornarskih stepenica zbog povećanja sigurnosti i uređenje partera šireg obalnog područja.

Koristi

Ovim zahvatima/aktivnostima značajno će se poboljšati zaštita akvatorija luke Novi Vinodolski od dominantnih vjetrova, osiguravajući siguran vez u svim vremenskim uvjetima. Istovremeno, povećat će se kapacitet luke komunalnih vezova za 15 jedinica te će se dodatno rekonstruirati 50 komunalnih vezova.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 16.855.810,73 EUR

Prihvatljivi troškovi: 15.521.415,42 EUR

Bespovratna sredstva: 14.798.080,71 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 12.578.368,60 EUR

Državni proračun: 2.219.712,11 EUR

Problemi

Postojeće stanje luke Rovinj ne zadovoljava zahtjeve i potrebe postojećeg prometa i potreba lokalnog stanovništva, optimalne sigurnosne potrebe pomorskog prometa te je ranjiva zbog naleta snažnih vjetrova i valova. Posljedice utjecaja vjetra i valova na lučku infrastrukturu te plovila i promet u lučkom području se očituju u odstupanja u odnosu na redovito odvijanje prometa te u značajnim oštećenjima te materijalnim štetama, a što sve značajno smanjuje stupanj sigurnosti, učinkovitosti i pouzdanosti pomorskog prometa.

Cilj

Projekt ”Sjeverni lukobran na otoku Sveta Katarina unutar luke otvorene za javni promet županijskog značaja – luke Rovinj” uključuje izgradnju sjevernog lukobrana na otočiću Sveta Katarina unutar luke otvorene za javni promet županijskog značaja – luke Rovinj. Predmet obuhvata projekta su građevinski radovi izgradnje sjevernog lukobrana približne nadmorske dužine oko 152 m (mjereno s unutrašnje strane) i hidrantske mreže, te radovi na električnoj instalaciji rasvjete.

Koristi

Realizacijom projekta luka Rovinj će zadovoljiti sigurnosne uvjete za prihvat brodova i u lošijim vremenskim uvjetima te omogućiti nesmetano funkcioniranje plovidbe. Izgradnjom lukobrana i povećanjem stupnja sigurnosti lučkog područja, omogućiti će se preduvjeti za povećanje broja plovila koja koriste uslugu komunalnog veza. Projekt će se zajedno sa svim navedenim pozitivnim utjecajima pozitivno odraziti na sigurnosni, demografski, gospodarski i urbani razvitak grada Rovinja i Istarske županije.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 8.038.304,19 EUR

Prihvatljivi troškovi: 7.909.817,14 EUR

Bespovratna sredstva: 7.909.817,14 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 6.723.344,56 EUR

Državni proračun: 1.186.472,58 EUR

Problemi

Sadašnja lučka infrastruktura, s obzirom na nedostatnost kapaciteta i dotrajalost, ne udovoljava poraslim i budućim potrebama gospodarstva i samih stanovnika Murtera te je postala ograničavajući čimbenik razvoja otoka. Najstariji dio gata luke izgrađen je još u vrijeme Austrougarske monarhije, dok je u drugoj polovini 20. stoljeća izvedeno proširenje gata s istočne strane, a što se može uočiti vizualnim pregledom gata te se jasno vide oštećenja uzrokovana velikim protokom vremena

Cilj

Projekt „Rekonstrukcija luke Murter“ obuhvaća rekonstrukciju/dogradnju postojećeg gata na južnom (središnjem) dijelu operativne obale luke lokalnog značaja otvorene za javni promet – Murter Butina, u uvali Hramina u samom središtu otoka Murtera radi osiguranja nužnih infrastrukturnih preduvjeta za daljnji razvoj otočnog gospodarstva i zapošljavanje.

Koristi

Projektom, odnosno rekonstrukcijom i dogradnjom postojeće lučke infrastrukture, značajno se mijenjaju uvjeti prihvata brodova u samoj luci Murter Butina koja do sada nije imala gat odgovarajuće veličine koji se može koristiti za prihvat relativno većih brodova. Također, izgled i mogućnosti luke se značajno mijenjaju, pa se stoga mogu očekivati i dolasci većeg broja gostiju, što će imati utjecaj na povećanje prihoda od turizma, u prvom redu u ugostiteljskoj i trgovačkoj djelatnosti u samom mjestu Murter, te i u ostalim mjestima na otoku. Može se zaključiti da će unaprjeđenje prometne infrastrukture, a pristanište za brodove je na otoku daleko najznačajnija prometna infrastruktura, imati utjecaj na gospodarski razvoj otoka te će potaknuti pozitivne demografske trendove.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 4.290.535,79 EUR

Prihvatljivi troškovi: 3.967.091,50 EUR

Bespovratna sredstva: 3.956.160,70 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 3.362.736,59 EUR

Državni proračun: 593.424,11 EUR

Problemi

Luka je izrazito izložena utjecaju vjetra i valova iz smjera jugozapada, juga i jugoistoka i to ometa sigurno pristajanje i korištenje obale za brzobrodsku liniju, izletničke i ribarske brodove te brodice domicilnog stanovništva na komunalnim vezovima.

Cilj

Izgradnjom i rekonstrukcijom luke Martinšćica predviđeno je uređenje dijela obale luke u dužini 330 m, rekonstrukcija manipulativnog platoa, izvedba betonskog gata uz reorganizaciju akvatorija, rekonstrukcija i produljenje Fratarskog mula te rekonstrukcija i znatno produljenje južnog lukobrana u dužini od 98 metara. Pri tome se prirodni žal koji se nalazi s obje strane Fratarskog mula čuva neizmijenjen i obnavlja, iz prostorno – oblikovnih razloga očuvanja specifičnog ambijenta luke u plitkoj uvali. S južne strane se akvatorij luke zatvara dograđenim lukobranom dužine 20,0 + 40,0 m i širine 4,0 m. Ulaz u luku se time svodi na širinu od oko 43,0 m, a veći dio luke je na taj način u cijelosti zaštićen.

Koristi

Osnovni cilj projekta je unaprijediti infrastrukturu luke Martinšćica izgradnjom zaštitnog lukobrana te dva gata i obalnog pojasa koji će služiti za komunalne vezove, čime se omogućuje sigurnije i kvalitetnije povezivanje otočnog stanovništva, podiže kapacitet i komunalni standard i omogućuje gospodarski razvoj prostora. Projektom se želi zadovoljiti sve sigurnosne zahtjeve za poboljšanje usluge prijevoza putnika, pristajanje izletničkih i lokalnih ribarskih brodova koji su korisnici komunalnih vezova te brodica domicilnog stanovništva tijekom cijele godine bez obzira na vremenske uvijete što će povoljno utjecati na dostupnost zapošljavanja, obrazovanja i drugih usluga otočnim zajednicama te poboljšanje integriranosti hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 11.603.496,00 EUR

Prihvatljivi troškovi: 11.572.246,00 EUR

Bespovratna sredstva: 11.572.246,00 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 9.836.409,10 EUR

Državni proračun: 1.735.836,90 EUR

Problemi

Luka je izrazito izložena utjecaju vjetra i valova iz južnih smjerova i to ometa sigurno pristajanje i korištenje obale za sva plovila u luci. Olujna juga u luci godinama stvaraju veliku štetu na imovinu luke i njenih korisnika.

Cilj

Projekt uključuje ulaganja u tri uporabne cjeline:
– rekonstrukciju primarnog lukobrana – uporabna cjelina 1 (UC1) – ukupna dužina novog gata iznosit će 195,70 m, tlocrtno nije u pravcu već je razlomljen pod kutom od 118° i time podijeljen na dva dijela. Širina gata u prvom dijelu (na spoju s postojećim lukobranom) je 22,0 m, a ostali dio je širine 12,0 m. Za gat je definirana projektna dubina od -5,00 m, a kota vrha zida, odnosno partera iznosi +1,50 m n.m.
– rekonstrukciju sekundarnog lukobrana – uporabna cjelina 2 (UC2) – ukupna dužina novog sekundarnog lukobrana iznosit će cca 83,0 m s vanjske strane i 77,50 m s unutarnje strane. Sekundarni lukobran nastavlja se na postojeći gat u uvali Portapižana te tlocrtno nije u pravcu već je razlomljen pod kutevima od 153°i 134° te time je sekundarni lukobran podijeljen na dva dijela. Širina gata u prvom dijelu (na spoju s postojećim gatom) je cca 5,60 m, a ostali dio je širine 8,0 m. Za sekundarni lukobran definirana je projektna dubina od -5,00 m, a kota vrha zida, odnosno hodne površine iznosi +1,50 m n.m.
– rekonstrukciju uvale Portapižana – uporabna cjelina 3 (UC3) – predviđa se izgradnja novog obalnog zida ukupne razvijene dužine od oko 145,74 m (84,43 + 61,31 m), uređenje zaobalnog platoa te postavljanje dva plutajuća gata pojedinačne dužine od oko 120,0 i 96,0 m.

Koristi

Osnovni cilj projekta je unaprijediti infrastrukturu luke Krk izgradnjom primarnog i sekundarnog lukobrana te time omogućiti zaštitu lučkog akvatorija i osigurati dio komunalnih vezova i potrebnih operativnih obala i površina. Nadalje, rekonstrukcijom uvale Portapižana kao sastavnog dijela projekta, osigurati će se značajan broj nužnih komunalnih vezova za lokalno stanovništvo i gospodarstvo. Navedenim se na taj način osigurava sigurnost i zaštita lučkog akvatorija, podiže kapacitet i komunalni standard te omogućuje gospodarski razvoj prostora.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 19.373.001,39 EUR

Prihvatljivi troškovi: 18.965.572,64 EUR

Bespovratna sredstva: 18.965.572,64 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 16.120.736,74 EUR

Državni proračun: 2.844.835,90 EUR

Problemi

Razvoj ribarstva i izletničkog pomorskog turizma lokalnog stanovništva je onemogućen nepostojanjem odgovarajuće lučke infrastrukture. U gravitacijskom području postoji samo jedan gat i to u mjestu Karigador koji omogućava prihvat ribarskih i izletničkih brodova no nije odgovarajućeg kapaciteta, lošeg je stanja zbog starosti i otvoren je na vjetrove i valove iz smjera sjeverozapada, zapada i jugozapada. Dodatni problem je mala dubina na operativnoj obali i prilazu luci. U cijeloj uvali ne postoji niti jedan siguran komunalni vez koji ima pristup kopnu. Lokalno stanovništvo koristi vezove na vanjskim plutačama koji su vrlo nesigurni i teški za pristup. Zbog nepostojanja odgovarajuće lučke infrastrukture je onemogućen nautički turizam i njegovo korištenje kao ekonomska prilika lokalnog stanovništva.

Cilj

U sklopu luke Dajla-Belveder planira se izgradnja lukobrana, obalnog zida i istezališta za plovila, uređenje zaobalnog platoa te postavljanje dva plutajuća gata. Predviđena je izgradnja lukobrana koji je planiran u pravcu, ukupne dužine oko 65,45 m i širine oko 6,0 m. Obalni rub lukobrana planira se na visini od oko +1,40 m, a dodatno se na lukobranu, radi sprječavanja prelijevanja valova, planira izvesti i valobrani zid, s apsolutnom visinom krune na koti od oko +2,60 m. Ukupna razvijena dužina obalnog zida iznosi oko 215 m. Postavit će se dva paralelna plutajuća gata okomita na novoplanirani obalni zid luke ukupnih dužina plutajućih elemenata oko 45 m i širine oko 2,20 m. Na zapadnom rubu obalnog platoa predviđa se izvesti istezalište za plovila širine od oko 7,0 m, ukupne dužine oko 22,67 m, u nagibu od oko 15%. Osiguran je kolni prilaz luci za interventna vozila.

Koristi

Projektom se želi zadovoljiti sve sigurnosne zahtjeve za pristajanje izletničkih i lokalnih ribarskih brodova koji su korisnici komunalnih vezova te brodica domicilnog stanovništva tijekom cijele godine bez obzira na vremenske uvijete a što će povoljno utjecati na dostupnost zapošljavanja, obrazovanja i drugih usluga lokalne zajednice.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 7.554.350,00 EUR

Prihvatljivi troškovi: 6.990.225,00 EUR

Bespovratna sredstva: 6.990.225,00 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 5.941.691,25 EUR

Državni proračun: 1.048.533,75 EUR

Problemi

Luka Šepurine u postojećim uvjetima najizloženija je utjecaju vjetrovnih valova juga i oštra te tramontane i maestrala, koji znaju prouzročiti znatne probleme na dijelu luke u zaleđu postojećeg lukobranskog objekta, uslijed čega je obala luke na samom ulazu djelomično razrušena kao posljedica lomova velikih valova. Također, postojeća lučka infrastruktura u Prvić Šepurini ne zadovoljava uvjete smještaja povećanog broja plovila te je potrebna sanacija postojećih i izgradnja novih komunalnih luka i vezova.

Cilj

Projekt se sastoji od infrastrukturnih radova izgradnje:
1. Unutarnje pristanišne trase
Povezuje pristanišnu obalu uz vanjsku stranu postojećeg lukobrana s glavnim lukobranskim objektom. Opremiti će se INOX bitvicama nosivosti 50 kN na razmaku 2,50 m. Ovaj dio omogućuje pristup glavnom lukobranu te nasipnoj površini.
2. Glavnog lukobranskog objekta
Glavni lukobranski objekt, zajedno s valobranskim objektom, štiti akvatorij luke od djelovanja valova. Čini ga nasuta konstrukcija s obrambenom školjerom s vanjske strane te uređena obalna trasa za pristajanje plovila s unutarnje strane. Opremiti će se INOX bitvicama na razmaku od 2,50 m. Na glavi glavnog lukobranskog objekta planirano je postavljenje lučkog svjetla.
Nasipna (plažna) površina za amortizaciju valne energije smještena je na južnom dijelu predmetnog zahvata te se nastavlja na glavni lukobranski objekt i unutarnju pristanišnu obalnu trasu. Obrubljuju je obalni zidovi sa istočne i sjeverne strane te plato sa zapadne strane.
3. Valobranskog objekta
Valobranski objekt zamišljen je kao nasuta konstrukcija s obrambenom školjerom s vanjske strane te uređenom unutarnjom obalnom trasom uz koju nije predviđeno pristajanje plovilima, a samim time nije predviđen ni pristup pješacima. Na južnom rubu valobranskog objekta planirano je postavljanje lučkog svjetla.

Koristi

Realizacijom projekta, valove koji dolaze iz smjera juga i oštra dočekuje novi lukobranski objekt, koji je s vanjske strane zaštićen kamenom školjerom postavljenom na način da u najvećoj mogućoj mjeri umanji valnu refleksiju i smanji negativne utjecaje na luku. U korijenu lukobrana, postavljena je šljunčana površina za amortizaciju valova, a time će se poboljšati i sam javni pomorski promet. Luka će biti dodatno zaštićena izgradnjom novog valobrana sa zapadne strane lukobrana.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 7.123.621,04 EUR

Prihvatljivi troškovi: 6.789.351,68 EUR

Bespovratna sredstva: 6.781.008,32 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 5.763.857,07 EUR

Državni proračun: 1.017.151,25 EUR

Problemi

Zastarjela i nedostatna lučka infrastruktura ne odgovara potrebama pomorskog sektora stoga se implementacijom projekta želi unaprijediti lučka infrastrukturu za prihvat brodova, ali i za posebne namjene kako bi se povećala sigurnost i kapaciteti pomorskog prijevoza te unaprijedio gospodarski potencijal poluotoka Pelješca.

Cilj

Projekt obuhvaća radove na izgradnji nove operativne obale trajektnog pristaništa i uređenja prateće zaobalne površine u funkciji obavljanja trajektnog prometa ljudi i vozila. Predviđena je gradnja centralnog pristanišnog gata trajektnog pristaništa dužine 90,18 m, širine gornjeg ruba konstrukcije 12,00 m s korisnim gazom u trasi od – 4,00 m postavljen okomito na os kanala u smjeru sjeveroistok – jugozapad s mogućnosti obostranog priveza i trajektnim rampama na koje je moguć prihvat plovila ovisno o vremenskim prilikama na lokaciji. Aktivnošću je obuhvaćena i izvedba malog gata na istoku predmetnog zahvata.

Koristi

Projekt donosi značajne sigurnosne koristi. Projekt će biti implementiran na ekološki prihvatljiv način i ne očekuju se nepovoljni utjecaji na okoliš tijekom implementacijske i operativne faze projekta. Osim povećane sigurnosti putovanja, projektom se postiže bolja kvaliteta prometovanja i mogućnost eliminacije pojave prometnih zagušenja i uskih grla u naseljenim mjestima.
Projekt će se zajedno sa svim navedenim pozitivnim utjecajima pozitivno odraziti na sigurnosni, demografski, gospodarski i urbani razvitak Pelješca i DNŽ.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 19.897.823,27 EUR

Prihvatljivi troškovi: 19.542.129,96 EUR

Bespovratna sredstva: 19.542.129,96 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 16.610.810,46 EUR

Državni proračun: 2.931.319,50 EUR

Problemi

Postojeće stanje luke Novalja ukazuje na zastarjelu, nedostatnu te okolišno neprihvatljivu lučku infrastruktura koja ne odgovara potrebama pomorskog sektora.

Cilj

Projekt se odnosi na ulaganje u rekonstrukciju postojećih sadržaja sa izgradnjom lukobranskih objekata te novih obalnih zidova i pontonskih gatova unutar zaštićenog akvatorija luke Novalja – jug, s osiguranjem 101 veza za prihvat plovila duljine od 8 do 70 metara te siguran privez plovila tijekom cijele godine.

Koristi

Putem predmetnog projekta unaprijediti će se lučka infrastruktura i opremljenost luke na otoku, prvenstveno za prihvat obalnih linijskih putničkih brodova, ali i za posebne namjene (omogućiti sigurne komunalne vezove za potrebe njihovih korisnika) kako bi se povećala sigurnost i kapaciteti pomorskog prijevoza. Prethodno navedeni zahvati nužni su kako bi se luka Novalja osigurala za nesmetano odvijanje brzobrodske linije br. 9309 Novalja – Rab – Rijeka, kao i riješili problemi nedostatka komunalnih vezova za potrebe njihovih korisnika.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 13.210.901,93 EUR

Prihvatljivi troškovi: 13.126.901,93 EUR

Bespovratna sredstva: 13.126.901,93 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 11.157.866,64 EUR

Državni proračun: 1.969.035,29 EUR

Problemi

Obale Šetalište Markantuna Dominisa, Sjeverna obala i Šetalište kapetana Ivana Dominisa su izgrađene od kamena i betona različitih struktura, neujednačenih nivelacija (propadanje uslijed neodgovarajućeg temeljenja i utjecaja seša-štige) te podložne obilnom plavljenju za vrijeme plime i južnih vjetrova. U tim situacijama plavljenje mora obuhvaća i pristupne prometnice što onemogućuje funkcionalno korištenje luke i stvara izrazitu štetu na imovini javnih površina i korisnika luke.
Današnje stanje tog dijela luke karakterizira dotrajalost građevina, mali kapacitet, slaba opremljenost te izloženost vjetrovima i valovima južnog i posebno izraženog jugo-zapadnog smjera. Valovi koji nastaju uslijed vjetrova iz tih kvadranata u kombinaciji s nepostojanjem valobranog elementa u tom dijelu luke i ravnim ekranima obale uzrokuju nastajanje štige (seša) koja kontinuirano negativno utječe na obalu i plovila.

Cilj

Projekt uključuje ulaganja u:
– valobranski pontonski Gat 1 tlocrtnih gabarita 73,95 x 4,00 m (van obale u dužini cca. 72,18 m) izvodi se kao raščlanjena rasponska konstrukcija na sedam utvrda na osnom rasponu 10,00 m i sa in-situ utvrdom U0, sa uronjenim ekranima prema zaključku numeričke analize deformacija valova,
– plutajuće gatove 1a i 1b locirane između Sjeverne obale i Gata 1 sastavljenih od plutajućih elemanata na pontonima,
– rekonstrukciju Sjeverne obale (u približnim dimenzijama duljine 168,40 m i širine 7,90 m) i Šetališta Markantuna Dominisa (u približnim dimenzijama duljine 144,82 m i širine 7,80 m),
– rekonstrukciju pristupne prometnice u dijelu luke od DM-a do Slavije u dužini od cca 450,00 m sa svom potrebnom komunalnom infrastrukturom,
– u nastavku rekonstruirane prilazne prometnice planirana je rekonstrukcija prometnice od Slavije do rta Sv. Ante približne dužine 650 m i širine 8 m koja uključuje sanaciju kolne površine.

Koristi

Osnovni cilj projekta je unaprijediti infrastrukturu luke Rab rekonstrukcijom obale (faza 1 – dio 2) što omogućava zaštitu lučkog akvatorija i osigurava dio komunalnih vezova i površina za lokalno stanovništvo i gospodarstvo te rekonstrukcijom prometnica osigurati funkcionalni pristup i korištenje luke. Navedenim se na taj način osigurava sigurnost i zaštita lučkog akvatorija, podiže kapacitet i komunalni standard te omogućuje gospodarski razvoj prostora. Projektom se želi zadovoljiti sve sigurnosne zahtjeve za pristajanje plovila koji su korisnici komunalnih vezova te brodica domicilnog stanovništva tijekom cijele godine bez obzira na vremenske uvjete a što će povoljno utjecati na dostupnost zapošljavanja, rada i drugih usluga lokalne zajednice.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 14.394.109,50 EUR

Prihvatljivi troškovi: 14.362.859,50 EUR

Bespovratna sredstva: 14.362.859,50 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 12.208.430,57 EUR

Državni proračun: 2.154.428,93 EUR

Problemi

Nedostatna povezanost otoka sa sjedištem funkcionalne regije Južna Dalmacija i međusobno zbog nedovoljnog broja linija (problem posebno izražen kod povezivanja Pelješca i Korčule), usklađenost voznih redova trajektnih, brzobrodskih i katamaranskih linija, loše održavanje lučke infrastrukture i nedovoljna ulaganja u sustav pomorskog prometa.

Cilj

Projekt obuhvaća radove na dogradnji i rekonstrukciji postojećeg glavnog lukobrana koji se izvodi kao produžetak postojećeg lukobranskog objekta. Konstruktivno je predviđena masivna betonska i armiranobetonska konstrukcija na temeljnom kamenom nasipu.

Koristi

Cilj projekta je dogradnja luke lokalnog značaja Prigradica, koja služi za linijski i turistički i promet, u svrhu poboljšanja prometne povezanosti otoka Korčule s kopnom, povećanja razine sigurnosti luke Prigradica i smanjenja prometnih gužvi, posebice u ljetnim mjesecima.
Projektom se pozitivno utječe na poboljšanje dostupnosti otoka i kopna, a provedbom ovog projekta i ispunjenjem cilja poboljšat će se kvaliteta života lokalnog stanovništva.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 11.548.821,12 EUR

Prihvatljivi troškovi: 11.371.473,79 EUR

Bespovratna sredstva: 11.371.473,79 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 9.665.752,72 EUR

Državni proračun: 1.705.721,07 EUR

Problemi

Na sjeverozapadnoj obali crikveničke rivijere u naselju Dramalj, na udaljenosti od približno 1,2 Nm sjeverozapadno od luke Crikvenica nalazi se luka Omorika. Današnje stanje karakterizira dotrajalost građevina, mali kapacitet, slaba opremljenost te izloženost vjetrovima i valovima južnih, zapadnih i izrazito utjecajnog sjeverno-zapadnog smjera. Luka trenutno omogućuje privez 24 plovila vezane u četverovez na privezne prstenove i privezne bitvice (čelični stupići) uzduž priveznih obala i krmeni vez na usidrene bove ili muringe. Svi vezovi su vrlo nesigurni i otvoreni na prethodno navedene vjetrove i valove. Zbog nepostojanja odgovarajuće lučke infrastrukture je onemogućen nautički turizam i njegovo korištenje kao ekonomska prilika lokalnog stanovništva.

Cilj

Projekt uključuje ulaganja u:
– primarni lukobran koji je planiran sa dva tlocrtna loma, ukupne razvijene dužine oko 134 m. Širina lukobrana je oko 5,0 m. Obalni rub lukobrana planira se na visini od oko +1,15 m (unutarnja strana) odnosno +1,30 m (vanjska strana lukobrana). Površina primarnog lukobrana iznosi cca 650 m2;
– sekundarni lukobran planiran u pravcu, dužine oko 43 m. Širina lukobrana je oko 3,5 m. Obalni rub lukobrana planira se na visini od oko +1,15 m.
– obalni zid u korijenu luke ukupne razvijene dužina od oko 66 m. Obalni rub planira se na visini od oko +1,00 m, dok se prema spoju sa sekundarnim lukobranom obalni rub nadvisuje do kote oko +1,15 m. Obalni rub zida u korijenu lučkog bazena te primarnog i sekundarnog lukobrana planira se urediti kamenim poklopnicama. Obalni zidovi južno od novoplaniranog gata izvode se u dužinama oko 6,0 i 11 m s obalnim rubom na visini oko +0,90 m dok se u rubnim dijelovima uklapaju na visinu izvedenih građevina. Novoplanirane površine obalnog platoa tako zauzimaju sveukupno cca 445 m2;
– gat u ukupnoj razvijenoj dužini od oko 83 m.

Koristi

Osnovni cilj projekta je unaprijediti infrastrukturu luke Omorika u Crikvenici izgradnjom primarnog i sekundarnog lukobrana te time omogućiti zaštitu lučkog akvatorija i osigurati dio komunalnih vezova i potrebnih operativnih obala i površina. Nadalje, izgradnjom priveznog gata i obalnog zida kao sastavnih dijelova projekta, osigurati će se značajan broj nužnih komunalnih vezova za lokalno stanovništvo i gospodarstvo. Navedenim se na taj način osigurava sigurnost i zaštita lučkog akvatorija, podiže kapacitet i komunalni standard te omogućuje gospodarski razvoj prostora. Projektom se želi zadovoljiti sve sigurnosne zahtjeve za pristajanje izletničkih i lokalnih ribarskih brodova koji su korisnici komunalnih vezova te brodica domicilnog stanovništva tijekom cijele godine bez obzira na vremenske uvijete a što će povoljno utjecati na dostupnost zapošljavanja, rada i drugih usluga lokalne zajednice.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 9.953.870,95 EUR

Prihvatljivi troškovi: 9.922.620,95 EUR

Bespovratna sredstva: 9.922.620,95 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 8.434.227,80 EUR

Državni proračun: 1.488.393,15 EUR

Problemi

Maksimalno su iskorišteni svi lučki kapaciteti luke Vrsi, potražnja je značajno veća od ponude, te je potrebno provesti novo ulaganje u proširenje kapaciteta. Evidentno je da postoji nesklad između ponude i potražnje za komunalnim vezovima na području Općine Vrsi.

Cilj

Projektni prijedlog obuhvaća rekonstrukciju lučkog bazena „Glavni gat-Mulo“ luke lokalnog značaja Vrsi, koja se nalazi na području naselja Vrsi, u Općini Vrsi koja administrativno pripada Zadarskoj županiji. Projektni prijedlog odnosi se isključivo na operativni i komunalni dio luke otvoren za javni promet od lokalnog značaja. Rekonstrukcijom jednog od tri lučka bazena luke Vrsi – „Glavni gat-Mulo“ dobit će se zaštićeni akvatorij za privez ukupno 89 plovila za cjelogodišnji komunalni vez. Izgradnjom vanjskih lukobrana, koji primarno služe za zaštitu akvatorija i osiguranje cjelogodišnjih komunalnih vezova, stvoriti će se prostor za dodatnih 11 mjesta za tranzitni vez (neprihvatljivi trošak opremanja) koji će se moći koristiti na vanjskom dijelu lukobrana isključivo u vrijeme turističke sezone kada to i povoljni vremenski uvjeti dopuštaju.

Koristi

Projektom „Dogradnja lučkog bazena Glavni gat – Mulo u naselju Vrsi“ izgradit će se potrebna infrastruktura koja će doprinijeti razvijanju i povećanju sigurnosti prometnog sustava na području naselja i općine Vrsi te šireg obalnog dijela Zadarske županije, prema načelu ekonomske održivosti. Realizacijom projektnih aktivnosti poboljšati će se prometni i sigurnosni uvjeti u Ninskom zaljevu te u širem dijelu sjeverne Dalmacije, te osigurati dostupnost većeg broja sigurnih kvalitetnih komunalnih vezova lokalnom stanovništvu i općoj populaciji. Projekt ima pozitivan utjecaj u doprinosu smanjenju ovisnosti prometnog sektora o klasičnom gorivu i smanjenju emisije CO2 s obzirom da se spajanjem plovila na elektroenergetsku mrežu lučkog bazena smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima. Cilj projekta je nadogradnja i unaprjeđenje infrastrukture u luci Vrsi čime se doprinosi integriranju u širu prometnu mrežu te potiče lokalni gospodarski rast te razvoj i jačanje održive, intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 3.912.534,74 EUR

Prihvatljivi troškovi: 3.634.501,58 EUR

Bespovratna sredstva: 3.634.501,58 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 3.089.326,34 EUR

Državni proračun: 545.175,24 EUR

Problemi

Trenutno se gat može koristiti za prihvat dvije manje brodice s vanjske strane no zbog svog oštećenja to je otežano. S unutarnje strane se koristi za stalni privez manjih plovila što je zbog slabe zaštite od vjetrova i valova vrlo nesigurno, a plovila se vezuju različito nestrukturirano na velikoj udaljenosti od obale kako bi se onemogućilo međusobno udaranje i udaranje u obalu. Kapacitet komunalnog dijela luke je 126 vezova koji se većim dijelom nalaze na zapadnom dijelu luke u zaklonu nasipa. Današnje stanje karakterizira dotrajalost građevina, mali kapacitet, slaba opremljenost te izloženost vjetrovima i valovima sjeverno-istočnog, istočnog i posebno izraženog jugo-istočnog smjera.

Cilj

Projekt uključuje ulaganja u:
– sekundarni lukobran (faza 4) koji će se dijelom izvesti na istoj poziciji kao postojeći gat i pod kutem produžiti za 60m. Ukupna dužina lukobrana je 106m vanjska strana i 109m unutarnja strana te širine 6m. Vrh lukobrana konstruiran je sa proširenjem od 11m za zaštitu akvatorija i za mogućnost pristajanja plovila za iskrcaj ili ukrcaj (ribarski, izletnički i sl.). Sekundarni lukobran primarno ima namjenu vezivanje 33 komunalna veza za brodove dužine 5-6,5m.
– Zapadna obala (faza 6) je izgradnja gata dužine 67,50 m i širine 3,0 m namijenjenog vezivanju 22 plovila korisnika komunalnih vezova. Konstrukcija gata sastoji se od obalnih utvrdica te armiranobetonskih nosača rasponske konstrukcije koje se povezuju hodnom kolničkom pločom u jedinstvenu cjelinu.

Koristi

Osnovni cilj projekta je unaprijediti infrastrukturu luke Ika izgradnjom Sekundarnog lukobrana (faza 4) i Zapadne obale (faza 6) te time omogućiti zaštitu lučkog akvatorija i osigurati dio komunalnih vezova i potrebnih operativnih obala i površina za lokalno stanovništvo i gospodarstvo. Navedenim se na taj način osigurava sigurnost i zaštita lučkog akvatorija, podiže kapacitet i komunalni standard te omogućuje gospodarski razvoj prostora. Projektom se želi zadovoljiti sve sigurnosne zahtjeve za pristajanje izletničkih i lokalnih ribarskih brodova koji su korisnici komunalnih vezova te brodica domicilnog stanovništva tijekom cijele godine bez obzira na vremenske uvjete a što će povoljno utjecati na dostupnost zapošljavanja, rada i drugih usluga lokalne zajednice.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 7.954.274,89 EUR

Prihvatljivi troškovi: 7.871.274,89 EUR

Bespovratna sredstva: 7.871.274,89 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 6.690.583,65 EUR

Državni proračun: 1.180.691,24 EUR

Problemi

Postojeće stanje prometnice karakterizira:
– Nedostatak minimalnih tehničkih uvjeta – prema Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01), cesta ŽC6224 ne ispunjava nužne kriterije u pogledu širine kolnika, zaštitnih ograda i pješačkih staza;
– Povećanje prometnog opterećenja – predviđeni rast prometa nakon izgradnje nove luke Polačište (primarna luka povezivanja otoka Korčule s kopnom) dodatno će opteretiti ovu prometnicu, koja nije u stanju podržati veći broj vozila, uključujući teretna vozila i autobuse;
– Niska sigurnost prometa – uski kolnik, nepregledne krivine i nepostojanje biciklističkih i pješačkih staza povećavaju rizik od prometnih nesreća;
– Negativni utjecaji na gospodarstvo i kvalitetu života – loša cestovna povezanost negativno utječe na pristup javnim i gospodarskim uslugama, što otežava razvoj lokalne zajednice i smanjuje atraktivnost otoka za investicije;
– Otežana prometna integracija – trenutna prometna povezanost onemogućava učinkovitu integraciju u regionalnu i nacionalnu prometnu mrežu, što ograničava razvoj turizma i poduzetništva.

Cilj

Projekt rekonstrukcije uključuje:
– Proširenje postojećeg kolnika i prilagodbu tehničkim standardima za sigurnost u prometu.
– Izgradnju biciklističkih i pješačkih staza duž cijele trase kako bi se potaknula održiva mobilnost.
– Formiranje autobusnih stajališta za bolju povezanost javnog prijevoza.
– Uređenje površina za promet u mirovanju, uključujući parkirališta na strateškim lokacijama. Parkirališne površine predviđene ovim projektom nisu u sustavu naplate te su dostupna svima pod jednakim uvjetima korištenja.
– Modernizaciju odvodnog sustava radi boljeg upravljanja oborinskim vodama.
– Postavljanje nove prometne signalizacije i rasvjete radi poboljšanja sigurnosti.
– Rekonstrukciju mostova, propusta i drugih objekata na trasi gdje je potrebno.

Koristi

Očekivani rezultati intervencije uključuju:
– Smanjenje broja prometnih nesreća za najmanje 30%;
– Smanjenje prosječnog vremena putovanja između Račišća i Korčule za 20%;
– Povećanje broja korisnika javnog prijevoza i biciklističke infrastrukture;
– Dugoročno poboljšanje ekonomske aktivnosti na otoku Korčuli;
– Smanjenje emisije CO2 zbog optimizacije prometnog toka i poticanja korištenja bicikala i javnog prijevoza.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 25.487.524,48 EUR

Prihvatljivi troškovi: 25.063.194,29 EUR

Bespovratna sredstva: 25.063.194,29 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 21.303.715,14 EUR

Državni proračun: 3.759.479,15 EUR

Problemi

Na području Solin – Stobreč – Split postoji niz kritičnih problema koji generiraju velike prometne gužve, smanjenu sigurnost i imaju negativne učinke na okoliš:
• Postojeća D8 na dionici Solin – Stobreč ima brojna T-raskrižja, neuređene prilaze i nedostatak odvojene pješačke i biciklističke infrastrukture.
• U Stobreču se kapacitet ceste dodatno smanjuje zbog semaforiziranog križanja i miješanja lokalnog, tranzitnog i turističkog prometa.
• Sav promet prema luci Split (uključujući teretni i trajektni) prisiljen je prolaziti kroz uži centar Stobreča i kroz Solin te dalje kroz opterećene gradske prometnice Splita (ulice Zbora narodne garde, Domovinskog rata i sl.).
• Tijekom ljetne sezone (srpanj–kolovoz) dolazi do ekstremnih kolona koje se protežu i do nekoliko kilometara, s vremenom putovanja od Stobreča do centra Splita većim od 60–90 minuta.
• Visoka koncentracija emisija štetnih plinova i buke u naseljenim zonama Solina i Stobreča, posebice uz škole, vrtiće i stambene objekte.
• Povećan rizik od prometnih nesreća zbog miješanja pješaka, biciklista, lokalnog i teškog teretnog prometa na istoj prometnici.

Cilj

Projekt se odnosi na izgradnju dionice: čvor Mravince – čvor TTTS. Ova dionica je dio generalnog projekta izgradnje planirane ceste Solin – Stobreč – Dugi Rat – Omiš. Navedenom dionicom nastavlja se izgradnja već započete izgradnje predmetne ceste. Ukupna duljina dionice čvor Mravince – čvor TTTS iznosi 2,4 km, a projektirana je kao četverotračna cesta s dva odvojena kolnika.

Koristi

Osnovna svrha projekta jest uklanjanje najvećih prometnih uskih grla na zapadnom dijelu postojeće državne ceste D8 između Solina, Stobreča i ulaza u Split, odnosno stvaranje nove brze cestovne veze koja će:
• izmjestiti tranzitni i teretni promet iz gusto naseljenih urbanih i prigradskih područja Solina i Stobreča,
• značajno rasteretiti postojeću D8 i gradske prometnice Splita,
• omogućiti brži i sigurniji pristup luci Split, zračnoj luci Split-Kaštela i autocesti A1,
• poboljšati ukupnu prometnu fluidnost splitske aglomeracije i istočnog dijela Splitsko-dalmatinske županije.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 95.693.245,56 EUR

Prihvatljivi troškovi: 78.216.732,22 EUR

Bespovratna sredstva: 78.216.732,22 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 78.216.732,22 EUR

Problemi

Postojeća cestovna mreža u području obuhvata su uzdužni i poprečni pravci, a nedostaje najkraći dijagonalni pravac koji bi povezao regionalna središta, Bjelovar, Viroviticu i Zagreb. Uz prometnice su se razvila naselja što ograničava mogućnost dogradnje postojećih prometnica. Veliki je broj bočnih priključaka na glavne prometnice. Glavne prometnice prolaze kroz naselja, i veliki broj stanovnika je pod stalnim utjecajem buke od cestovnog prometa. Područje karakterizira izmiješanost lokalnog i tranzitnog prometa, što se odražava na sigurnost – ugroženost sudionika u prometu. Trenutni glavni cestovni pravci DC 2 i DC 5 imaju nisku razinu sigurnosti i veliki broj prometnih nesreća. Nadalje loša prometna povezanost područja utječe i na loše demografske pokazatelja odnosno na depopulaciju ovog područja.

Cilj

Dionica čvor Bjelovar – čvor Bulinac – čvor Velika Pisanica sastoji se od Etapa 1A, 1B,1C i 2A . Etape 1 A i 1 B su duljine 9,38 km. Etapa 1C i 2A su duljine 11,37 km. Točni podatci o duljinama bit će u konačnom glavnom projektu na temelju kojeg će biti ishođene građevinske dozvole.
Projekt uključuje izgradnju trase, objekata, te opremanje. Od objekata su značajniji: most Ječmište, duljine 50 m, most Ciglenska, duljne 80 m, most Severinska 1, duljine 80m, most Severinska 2 duljine 80 m, most Severinska 3, duljine 80 m, Most Severinska 4, duljine 80 m, vijadukt Berek, duljine 80 m, vijadukt Bulinac, duljine 80 m, most Babimčica, duljine 88 m, most Grabenska 1, duljine 105 m, most Grabenska 2, duljine 88m.

Koristi

Poboljšana dostupnost će doprinijeti teritorijalnoj koheziji i smanjenju regionalnih nerazmjera, prometnicom će se poboljšati regionalna i lokalna mobilnost u vidu poboljšanja pristupačnosti manjih regionalnih središta i ruralnih područja, rasteretit će se postojeće prometnice te će se ukloniti usko grlo i povećat će se sigurnost prometa, a čime se regijama i privatnim gospodarskim subjektima u Hrvatskoj omogućava bolja konkurentnost u širem europskom okviru kao i povećano korištenje multimodalnih rješenja. Nadalje, predmetna dionica omogućit će gospodarski i demografski razvoj područja koja su od strateškog značaja za sveukupni razvitak Republike Hrvatske, a rasterećenje postojećih državnih cesta ujedno će dovesti do poboljšanja životnih i radnih uvjeta stanovnika u gradovima i naseljima koja su se razvila uz državne ceste.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 134.003.802,27 EUR

Prihvatljivi troškovi: 107.453.238,88 EUR

Bespovratna sredstva: 82.422.779,00 EUR

Kohezijski fond: 69.993.423,92 EUR

Državni proračun: 12.429.355,08 EUR

Problemi

Trenutno, pomorski promet u luci Split suočava se s velikim operativnim opterećenjem, što utječe na kvalitetu prijevoza i povećava vrijeme čekanja za putnike i brodarske operatere. Gužve stvaraju logističke izazove i usporavaju prometne tokove, dok su kapaciteti postojećih terminala ograničeni. Nedovoljna dostupnost veza i neprilagođenost postojećih objekata suvremenim pomorskim standardima dodatno pogoršavaju operativnu situaciju. Osim toga, postojeći terminali nemaju adekvatne ekološke standarde za smanjenje emisija CO₂ i zaštitu okoliša, što je posebno važno u kontekstu klimatskih promjena i novih europskih regulativa o održivom prometu.

Cilj

Projekt se odnosi na drugu fazu razvoja terminala u Kaštelanskom bazenu D – Resnik, te je ključan za unapređenje pomorske infrastrukture s međunarodnim značajem. Zahvati uključuju izgradnju nezaštićenog gata s vanjske strane nasutog lukobrana, lučki iskop do dubine -5,30 metara te produljenje postojećeg obalnog zida s unutarnje strane lukobrana. Projekt povezuje Zračnu luku Split, Luku Split (bazen D), Gradsku luku Split i otoke, omogućujući brzi transfer putnika između kopna i otoka. Gat je dizajniran kao nezaštićeni objekt s duljinom od 53 metra i širinom od 6 metara, te će omogućiti pristanište za dva plovila duljine do 40 metara, pružajući po jedno privezište sa svake strane gata. Na korijenu gata bit će izgrađen podmorski i nadmorski zid širine 1,5 metara, čime će se omogućiti prostor za okretanje vatrogasnih vozila. Produljenjem postojećeg obalnog zida za 52,27 metara, zadržat će se širina od 9 metara, što će omogućiti privez za dodatni katamaran.

Koristi

Proširenjem terminal dobiva kapacitet za prihvat većeg broja plovila, čime se optimizira operativna obala. Pomorsko-građevinski radovi obuhvaćaju iskope, stabilizaciju tla te temeljenje gata i operativne obale. Također uključuju i izgradnju zaštitnog kamenometa na lukobranu te dovršetak slojeva obalnih zidova kako bi se poboljšala sigurnost i otpornost na vremenske uvjete. Projekt će značajno poboljšati povezanost otoka sa splitskom lukom i kopnom, jer će omogućiti učinkovitiji transfer putnika i robe između zračne luke i brodova koji plove prema otocima. Također, smanjuje pritisak na cestovni promet, preusmjeravajući putnički promet s ceste na more, što doprinosi održivom razvoju i smanjenju emisije stakleničkih plinova. Time se smanjuje zagušenje prometa na cestama, a pomorski promet postaje ekološki prihvatljivija opcija.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 3.410.677,37 EUR

Prihvatljivi troškovi: 3.410.677,37 EUR

Bespovratna sredstva: 3.410.677,37 EUR

Kohezijski fond: 2.899.075,76 EUR

Državni proračun: 511.601,61 EUR

Problemi

Trenutno, luka pati od ozbiljnog zagušenja, posebno u ljetnim mjesecima kada je promet putnika i vozila najintenzivniji, što rezultira produženim vremenom čekanja za ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila.

Cilj

Projekt uključuje dogradnju Gata Sv. Petra radi stvaranja dodatnog manipulativnog prostora za ukrcaj vozila te povećanje kapaciteta za privez plovila. Proširenje gata provodi se na sjevernoj strani, produljujući postojeću obalu za 53 metra, čime će se dobiti 5.350 m² nove kopnene manipulativne površine. Planirana je izgradnja dvije nove te dogradnja i proširenje tri postojeće ro-ro (trajektne) rampe. Gat će imati dva veza dužine 100 metara te po jedan vez dužine 108 m, 147 m i 188 m, s pet trajektnih rampi, od kojih će jedna biti širine 30 metara, a četiri širine 20 do 22,5 metara. Ro-ro (trajektna) rampa omogućava vozilima da samostalno ulaze i izlaze iz trajekta preko nagnute platforme, smanjujući vrijeme ukrcaja i iskrcaja.

Koristi

Glavni cilj projekta je povećanje dostupnosti i kvalitete obalnog linijskog prometa s otocima iz Luke Split. Nova infrastruktura omogućit će prihvat većih plovila, uključujući trajekte, te smanjiti zagušenost prometa u središtu Splita. Proširenje manipulativne površine smanjit će gužve i skratiti vrijeme ukrcaja putnika i vozila.

Iznosi

Ukupna vrijednost projekta: 21.172.583,46 EUR

Prihvatljivi troškovi: 20.893.360,42 EUR

Bespovratna sredstva: 20.893.360,42 EUR

Kohezijski fond: 17.759.356,35 EUR

Državni proračun: 3.134.004,07 EUR