Projekti

Problemi

Ministarstvo unutarnjih poslova izvršilo je analizu prometa odnosno prometnih nesreća i njihovih posljedica u razdoblju od 2014. – 2018. godine na dionici državne ceste D57 od raskrižja s lokalnom cestom L46051 (sjeverno od Apševaca) do čvora „Lipovac“ autoceste A-3 u Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema kojima navedena dionica predstavlja „opasno mjesto“ (opasnu dionicu ceste) na kojoj u interakciji s greškom vozača, dolazi do prometnih nesreća.

Kolnički zastor navedene dionice ceste nije adekvatno rekonstruiran dugi niz godina, točnije od Domovinskog rata, izuzev cestovnog mosta u Lipovcu, koji je višekratno saniran manjim zahvatima na kolničkom zastoru što upućuje na negativan aspekt za sigurno prometovanje navedenom cestom. Analizom stanja postojeće ceste u studiji za sanaciju opasnih mjesta utvrđen je niz nedostataka iste: povećani broj prometnih nesreća, težina prometnih nesreća, neprimjereno vođenje trase ceste (dugi pravci završavaju oštrim zavojima), veći broj oštrih zavoja bez ograničenja brzine, odvodni jarci i betonski stupovi javne rasvjete neposredno uz kolnik, betonski propusti kolnih ulaza koji se vežu na cestu, djelomično nevidljive rubne crte, istrošena površina kolnika, segmentarna oštećenja kolnika sanirana djelomičnim krpanjem i prolazak trase ceste kroz naseljena mjesta.
Dodatnu problematiku čine teretna vozila koja gravitiraju navedenoj prometnici prema/od obližnjim međunarodnim cestovnim graničnim prijelazima Bajakovo, Tovarnik i Ilok. Navedeni granični prijelazi bilježe više kilometarske kolone, posebice u vrijeme ljetnih godišnjih odmora i blagdana, što svakako utječe na kvalitetu same prometnice ali i sigurnost prometa općenito.
Posebno se ističe podatak da se većim dijelom radi o teretnim vozilima nosivosti do 24 tone, koja utječu na prometno-tehničke karakteristike prometnice i koja prometovanjem na navedenoj dionici, povećavaju vjerojatnost broja prometnih nesreća i smrtnosti.

Cilj

Projekt se odnosi na izgradnju prometnice kojom će se zaobići dionica državne ceste kroz naselja Apševci i Lipovac koja je identificirana kao crna točka. Kako je postojeća prometnica svojim elementima i stanjem kroz ta naselja neprimjerena za tu strukturu prometa, izgradnjom obilaznice bi se izbjegnule kolizije i povećala sigurnost prometa. Stoga je analizom zaključeno kako bi za dovođenje navedene ceste u stanje koje bi garantiralo veću sigurnost sudionika u prometu, zahtijevalo značajne radove i troškove uz zaključak kako se i uz navedene radove ne bi postigla tražena razina sigurnosti te je stoga u studiji za sanaciju opasnih mjesta za ovu crnu točku predviđeno rješenje putem izgradnje nove ceste (obilaznice) u dužini 4.2 km.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 30. ožujka 2021. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Svrha ovog projekta je poboljšanje cestovne sigurnosti, te sa time i smanjenje broja nesreća s materijalnom štetom, smanjenje broja ozlijeđenih i poginulih na državnim cestama.

Rokovi

Ugovor s izvođačem radova potpisan je 27. rujna 2021 godine. Završetak projekta očekuje se tijekom 2024. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 17.132.229,61 EUR

Prihvatljivi troškovi: 14.077.864,12 EUR

Bespovratna sredstva: 14.077.864,12 EUR

Europski fond za regionalni razvoj: 11.966.184,50 EUR

Državni proračun: 2.111.679,62 EUR

Problemi

Lučka uprava Osijek koristila je terminal za rasute terete sagrađen 1974. godine koji se nalazio u središtu Osijeka (poznat kao “stara luka”), u neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra Osijek. Stara luka je stavljena izvan uporabe tijekom 2015. godine, zbog početka projekta “Unapređenje vodno-komunalne infrastrukture za Grad Osijek” sufinanciranog iz EU fondova. Nakon završetka izgradnje vodno komunalne infrastrukture, na prostoru bivše “stare luke” planira se izgraditi šetnica koja će se povezati s postojećom šetnicom od centra grada.

Cilj

Izgradnjom novog terminala za pretovar rasutih tereta sve lučke djelatnosti preseliti će se na novu lokaciju u neurbaniziranom dijelu grada („nova luka“). Također podići će se razina zaštite okoliša pri prekrcaju tereta, povećati će se sigurnost brodova u luci, poboljšati će se dostupnost lučke infrastrukture kroz visoko kvalitetne prometne veze s novom lukom, razviti će se efikasni intermodalni transporta tereta te smanjiti operativni troškovi uslijed korištenja nove opreme i tehnologije. Projekt obuhvaća izgradnju obalne građevine dužine 240 m s dva veza, pristupnu cestu, željezničke kolosijeke i kransku stazu, usipni koš i uređaje za pretovar i lučku infrastrukturu (opskrba vodom, energijom i sl.).

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 10. svibnja 2017. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Izgradnjom terminala za rasute terete povećati će se udio riječnog prometa u odnosu na željeznički i cestovni promet u Republici Hrvatskoj, revitalizirati će se gospodarstvo u Osječko-baranjskoj županiji, što će pridonijeti ravnomjernom razvoju regija u Hrvatskoj. Također preseljenje terminala doprinijeti će kvaliteti života građana Osijeka i zaštiti okoliša s obzirom da će se smanjiti prometno zagušenje u centru Osijeka. Nadalje poboljšati će se prometna produktivnost i intermodalni kapaciteti te osigurati integrirani prekrcaj tereta na jednoj lokaciji. Time će luka Osijek postati prva hrvatska luka unutarnjih voda bazenskog tipa i prva koja će imati usvojene europske standarde poslovanja te tako postati snažna logistička podrška ekonomiji Istočne Hrvatske.

Rokovi

Radovi su službeno počeli 16.01.2023., s predviđenim rokom završetka od 28 mjeseci.

Iznosi

Projekt se financira kroz Program „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“

Ukupna vrijednost projekta: 34.413.522,60 EUR

Prihvatljivi troškovi: 32.428.291,86 EUR

Bespovratna sredstva: 29.930.459,29 EUR

Kohezijski fond: 25.440.890,40 EUR

Državni proračun: 4.489.568,89 EUR

Problemi

Iako se trendovi kreću na način da se učestalost pojave leda smanjuje (događaji se prorjeđuju), trajanje lednog događaja jednom kad se led pojavi se kontinuirano kreće u granicama od oko 20 dana – primjer zadnjeg događaja iz 2017.g. gdje je zabilježeno 24 dana zabrane plovidbe. Na zajedničkom hrvatskom/srpskom dijelu Dunava, na teritoriju Republike Hrvatske trenutno nema zimovnika, već se za prihvat plovila tokom ledostaja/ledohoda koriste postojeće riječne luke: – BAJA, rkm 1479.00 na lijevoj obali – 165 km od naselja Opatovac; – BARAČKA, rkm 1426.15 na lijevoj obali – 112 km od naselja Opatovac; – APATIN, rkm: 1401.00 na lijevoj obali – 87 km od naselja Opatovac; – BEOČIN-LAFARGE – rkm: 1268.50 na desnoj obali – 46 km od naselja Opatovac (kapaciteta do 20-30 plovila); – NOVI SAD, rkm: 1254.00 na lijevoj obali – 60 km od naselja Opatovac (kapaciteta do 70 plovila). Sve navedene luke u osnovi služe kao riječne luke, a ne isključivo kao zimovnici.

Cilj

Cilj projekta je povećanje stupnja sigurnosti plovidbe na predmetnoj dionici rijeke Dunav kroz omogućavanje plovilima sklanjanje za vrijeme pojave ledostaja/ledohoda na plovnim putovima ili neke druge izvanredne situacije uslijed koje dolazi do prekida plovidbe.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 1. listopada 2017. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Izvedbom zimovnika u Opatovcu, u kombinaciji s postojećim riječnim lukama koje trenutno služe i za privez brodova tokom ledostaja/ledohoda, postići će se premreženost Dunava na široj dionici Budimpešta-Beograd na način da će postojati luka ili zimovnik svakih cca. 50 rkm Dunava. Navedena udaljenost između luka/zimovnika od 50 rkm se s tehničke strane (uvjeti plovidbe) smatra svrsishodnom jer okvirno predstavlja dnevni doseg (domet) za prosječno teretno plovilo na unutarnjim vodnim putovima. Stoga, kompletiranjem navedene mreže luka i zimovnika na rijeci kroz izgradnju zimovnika u Opatovcu uspostavlja se mogućnost pravovremene reakcije plovila (uplovljavanje u zimovnik/luku) u slučaju nailaska ledohoda/ledostaja ili za vrijeme drugih akcidentnih situacija. Zaključno, provedbom će se postići povećanje sigurnosti plovidbe rijekom Dunav u zimskim mjesecima na predmetnom potezu (omogućavanje plovilima siguran vez tokom ledostaja/ledohoda), a pridonijet će se i unaprjeđenju poslovanja postojećih riječnih luka na ovom potezu Dunava kroz povećanje sigurnosti plovidbe.

Navedenim zimovnikom osigurao bi se smještaj 23 plovila, odnosno osigurao potreban kapacitet za prosječan broj plovila na predmetnoj dionici tokom referentnog razdoblja od 7 dana (rok izvan sustava ranog upozorenja nailaska leda za korisnike plovnog puta).

Rokovi

Radovi su započeli u rujnu 2021. godine. Dana 18.09.2024. Nadležno tijelo izdalo je Uporabnu dozvolu.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 6.399.524,48 EUR

Prihvatljivi troškovi: 6.399.524,48 EUR

Bespovratna sredstva: 6.399.524,48 EUR

Kohezijski fond: 5.439.595,81 EUR

Državni proračun: 959.928,67 EUR

Problemi

Projekt će uvelike doprinijeti smanjivanju zakrčenosti luke Šibenik s obzirom da će unutar terminala biti odvojeni koridori putnika na međunarodnom putovanju koji podliježu policijskoj i carinskoj kontroli što usporava protok putnika. Nadalje, na prometnicama, parkiralištima i čekališnim prostorima u pristupu zgradi bit će odvojen namjenski prostor za autobuse i taksi službe namijenjene kruzerima koji trenutno kada nisu odvojeni od prostora za trajektni promet stvaraju veliku prometnu zakrčenost.

Cilj

Projekt se odnosi na aktivnosti vezane uz poboljšanje funkcija morskih luka za koje su izravno odgovorne lučke uprave, primarno na izgradnju pomorsko-putničkog terminala koji je nužan u funkcioniranju luke i u skladu s djelatnostima koje se obavljaju u lukama: ukrcaj i iskrcaj putnika te ostale gospodarske djelatnosti koje su s djelatnostima luke u neposrednoj gospodarskoj, prometnoj i tehnološkoj vezi (pružanje usluga putnicima, lučko agencijski poslovi, poslovi zastupanja u carinskom postupku i dr.).
Tlocrt zgrade pomorsko-putničkog terminala formiran je od dva zatvorena volumena i centralnog prostora koji čini otvoreni, natkriveni javni prostor. Svojom postavom i geometrijom zgrada na lokaciji jasno se odvaja domaći od međunarodnog prometa odnosno trajektni promet od prometa brodova na kružnim putovanjima.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 1. srpnja 2020. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Projektom dogradnje gata Vrulje u sklopu pomorsko-putničkog terminala u luci Šibenik (III. faza zahvata) želi se zadovoljiti zahtjeve za poboljšanje usluge prijevoza putnika tijekom cijele godine bez obzira na pritisak turizma što će povoljno utjecati na dostupnost zapošljavanja, obrazovanja, medicinske skrbi i drugih javnih usluga otočnim zajednicama te poboljšanje integriranosti hrvatskih otoka u širu prometnu mrežu.

Rokovi

Ugovor s odabranim izvođačem radova MINIGRADNJA d.o.o. potpisan je 29.08.2022. Završetak radova očekuje se u 2025. godini.

Iznosi

Projekt se financira kroz Program „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“

Ukupna vrijednost projekta: 8.210.384,52 EUR

Prihvatljivi troškovi: 4.274.351,06 EUR

Bespovratna sredstva: 4.274.351,06 EUR

Kohezijski fond: 3.633.198,40 EUR

Državni proračun: 641.152,66 EUR

Problemi

Nedostatna integracija istočnog dijela otoka Brača, posebno općina Postira, Pučišće i Selca, i grada Omiša predstavlja ključnu prepreku za lokalni gospodarski rast i poboljšanje kvalitete života i mobilnosti lokalnog stanovništva. Potreba za efikasnijom prometnom povezanosti otoka je neophodna za održivi razvoj kako otoka Brača tako i grada Omiša. Lokalno stanovništvo je glavni pokretač gospodarskog razvoja na otoku. Da bi se poboljšala njegova demografska slika, potrebno je osigurati lokalnom stanovništvu kvalitetne uvjete za život i napredak. Otežana dostupnost radnom mjestu, obrazovanju te medicinskoj skrbi ne smije biti razlog za raseljavanje i posljedično gospodarstvo stagniranje otoka.

Cilj

Projektom “Uređenje luke Omiš – II. faza izgradnje” rekonstruirat će se i dogradit pomorska luka u gradu Omišu. Lokacija zahvata II. faze izgradnje, što je predmet ovog projekta, proteže se od postojećeg gata (istočni kraj Fošala) prema jugoistoku uz DC8 do Puta Skalica. Na predmetnoj lokaciji, projektom je planirano proširenje postojeće luke koja će se sastojati od kopnenog dijela i morskog akvatorija, čvrstih građevina na kopnu i pomorskih građevina kojima će se osigurati prostor luke za siguran privez plovila. Kopnena površina luke se povećava s postojeće oko 1.250 m2 na gotovo 10.000 m2.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 1. srpnja 2020. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Opći cilj projekta “Uređenje luke Omiš – II. faza izgradnje” je osiguravanje optimalnih uvjeta za obavljanje obalnog linijskog putničkog prometa u luci tijekom cijele godine te uspostava redovite brodske linije Omiš – Postira. Iz navedenog općeg cilja projekta proizilaze i sljedeći specifični ciljevi: povećanje broja linija koje povezuju otoke izvan turističke sezone, poboljšanje usluge prijevoza tokom cijele godine, kraća pomorska veza u slučaju potrebe dolaska interventnih službi na otok, poboljšanje prometne povezanosti sa susjednim lukama na Braču (Supetar, Sumartin) kao i na kopnu (Split, Makarska), poboljšanje pristupa radnom mjestu, obrazovanju, zdravstvenim uslugama, društvenim, kulturnim i drugim sadržajima te povećanje sigurnosti infrastrukture u luci Omiš.

Rokovi

Radovi su započeli u rujnu 2021. godine, a završetak radova očekuje se u 2025. godini.

Iznosi

Projekt se financira kroz Program „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“

Ukupna vrijednost projekta: 10.766.080,93 EUR

Prihvatljivi troškovi: 6.747.145,92 EUR

Bespovratna sredstva: 6.747.145,92 EUR

Kohezijski fond: 5.735.074,03 EUR

Državni proračun: 1.012.071,89 EUR

Problemi

Postojeći kapaciteti i infrastruktura trajektne luke Dominče i luke Korčula, koje su u nadležnosti Županijske lučke uprave Korčula, ne zadovoljavaju zahtjeve i potrebe postojećeg prometa te uzrokuju smanjeni protok i zagušenje prometa na otoku Korčuli, a posljedično dolazi do povećanja emisije štetnih plinova, razine buke i vibracija te do smanjenja stupnja sigurnosti za najranjivije sudionike u prometu (pješaci, biciklisti, djeca, osobe sa slabijom pokretljivošću). Cjelogodišnji promet na tom području, posebice tijekom turističke sezone, je zagušen, a posljedica toga je loša protočnost prometa. Zbog znatnog povećanja svih vrsta vozila na liniji 634 (Orebić – Dominče) od 2013. godine do danas, dolazi do sve većeg pritiska na centar grada, a što uzrokuje velike gužve i zastoje prilikom iskrcaja i ukrcaja putnika i vozila, posebice pod pritiskom turističke sezone. Navedeno otežava cestovnu povezanost otočnom stanovništvu i svim privremenim posjetiteljima otoka. Zbog nemogućnosti daljnjeg širenja luke (prostorno se nalazi u naseljenom dijelu grada) i zbog postojećeg stanja ukazala se potreba za izmještanjem postojeće trajektne luke na novu lokaciju.

Cilj

Izgradnjom četiri trajektne rampe, operativnog gata i dviju priveznih obala povećati će se kapacitet odvijanja pomorskog prometa, a nova luka Polačišta omogućit će pristanak plovila na njenom području u svim vremenskim uvjetima. Uz navedeno, projekt će doprinijeti lakšem i bržem manevriranju što će ubrzati vrijeme pristanka i odlaska broda prema kopnu i susjednim otocima, a što je detaljno opisano u maritimnoj studiji. Izgradnjom luke Polačišta osigurat će se integracija otoka Korčule u širu prometnu mrežu, posebice zbog kraćeg vremena putovanja (izgradnjom luke Perna na Pelješcu smanjit će se trajanje putovanja za 40%) na otok Korčulu, što će potaknuti lokalni gospodarski rast i pozitivno utjecati na demografsku sliku te urbani razvitak otoka, kao i olakšati obavljanje svakodnevnih poslova lokalnog stanovništva (odlazak liječniku, obrazovanje).

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 2. srpnja 2020. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Izgradnjom luke Polačišta, odnosno izgradnjom novog operativnog gata, dviju priveznih obala i četiri trajektne rampe, zgradom putničkog terminala stvorit će se uvjeti za prihvat trajektnih, brzobrodskih i brodskih plovila koje trenutno pristaju u trajektnoj luci Dominče i Korčula što će smanjiti zagušenost u navedenim lukama, a uređivanjem okretišta autobusa javnog prijevoza i taksi stajališta stvorit će se uvjeti za prijevoz putnika iz luke Polačišta u centar grada Korčule. Realizacijom predmetnog projekta i projekta izgradnje luke Perna na Pelješcu smanjit će se vrijeme putovanja na otok Korčulu pomorskim putem za oko 40%.

Rokovi

Dana 11.5.2022. sklopljen je Sporazum br. JN-POL-1/2021 između Županijske lučke uprave Korčula i ZP Aqua mont service d.o.o. (Beograd, Srbija) i Aqua mont service service d.o.o. (Split, Hrvatska). Dana 25.5.2022. Izvođač je uveden u radove.

Iznosi

Projekt se financira kroz Program „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“

Ukupna vrijednost projekta: 25.177.667,66 EUR

Prihvatljivi troškovi: 24.238.317,03 EUR

Bespovratna sredstva: 24.238.317,03 EUR

Kohezijski fond: 20.602.569,47 EUR

Državni proračun: 3.635.747,55 EUR

Problemi

Trajektna rampa u luci Ubli je ravna prometna površina obalnog zida koja ima funkciju improvizirane rampe. Postojeća trajektna rampa s kosinom nije prilagođena naslanjanju brodske rampe, a takva manjkava infrastruktura stvara probleme u prihvatu trajekata u luci Ubli i ugrožava sigurnost pomorskog prometa. Postojeća obilježja i tehničke karakteristike luke uzrok su čestog stvaranja gužvi što dovodi do zakrčenosti luke, a posebice u razdoblju ljetne sezone, u slučaju vremenskih nepogoda, kvara trajekta ili preklapanja rasporeda plovidbe trajektne linije 604 s rasporedom plovidbe brzobrodskih linija (9604 i 9807).

Cilj

Projekt „Rekonstrukcija luke otvorene za javni promet Ubli, otok Lastovo“ uključuje izgradnju novog trajektnog pristana s priveznom obalom u duljini 110 m i rampom za ukrcaj i iskrcaj vozila, produljenje postojeće obale za trajekte od 54,48 m, uređenje kopnenih i operativnih prometnih površina, kao i cestovni spoj luke sa županijskom cestom Ž6230 (koja će biti u općoj uporabi i otvorena za sve korisnike bez naplate), a sve u svrhu povećanja sigurnosti i kapaciteta pomorskog prometa u luci Ubli, osiguranja usluge pomorskog prijevoza tijekom cijele godine te bolje povezanosti otoka Lastova s kopnom.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 15. siječnja 2021. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Izgradnjom novog trajektnog pristana s priveznom obalom u duljini 110 m i rampom za ukrcaj i iskrcaj vozila u širini 20 m, osigurat će se će se uvjeti za sigurniji prihvat trajektnih i brzobrodskih plovila u luci što će pozitivno utjecati na povećanje sigurnosti prometovanja u luci Ubli te na redovito održavanje pomorskog prometa. Uz izgradnju novog trajektnog pristana, produljenjem postojeće operativne obale povećat će se kapaciteti luke što će pozitivno utjecati na smanjenje zakrčenosti u luci Ubli.

Rokovi

Izvođač je uveden u posao dana 05.06.2023. Sukladno dinamičkom planu Izvođača radova, završetak radova (uključujući vrijeme potrebno za primopredaju, tehnički pregled, ishođenje uporabne dozvole) predviđa se krajem rujna 2025. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Program „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“

Ukupna vrijednost projekta: 7.862.601,32 EUR

Prihvatljivi troškovi: 7.838.727,80 EUR

Bespovratna sredstva: 7.838.727,80 EUR

Kohezijski fond: 6.662.918,63 EUR

Državni proračun: 1.175.809,17 EUR

Problemi

Zbog utjecaja vremenskih neprilika, promet luke je često u prekidu što negativno utječe na prometnu povezanost otoka i stvara prepreke razvoju otoka. Dodatan problem predstavljaju plavljenja rive koja je ujedno i pješačka veza između mjesta pristajanja broda i središta grada Raba.

Cilj

Projektom je predviđena izgradnja gata 3 ukupne dužine oko 44 metra, širine oko 8 metara te površine zahvata 351,60 m2 koji će služiti za prihvat linijskih putničkih brodova i zaštitu akvatorija luke i predstavlja dio operativne obale te rekonstrukcija Obale P. Krešimira IV od gata 1 do gata 3 dužine oko 365 metara što čini uski obalni pojas u cilju priveza brodova na siguran način i osiguravanja odgovarajuće visine obale kako više ne bi dolazilo do njenog plavljenja.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 02.09.2021. Riva je otvorena u travnju 2024. godine, a završetak radova na južnom lukobranu očekuje se do 15. svibnja 2024. godine.

Koristi

Projektni zahvat omogućit će sigurno pristajanje broda u svim uvjetima i rješavanje plavljenja rive te, posljedično, bolju održivost linije što će povoljno utjecati na životni standard otočana.

Rokovi

Riva je otvorena u travnju 2024. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Program „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“

Ukupna vrijednost projekta: 4.961.171,97 EUR

Prihvatljivi troškovi: 4.848.233,16 EUR

Bespovratna sredstva: 4.848.233,16 EUR

Kohezijski fond: 4.120.998,18 EUR

Državni proračun: 727.234,97 EUR

Problemi

S obzirom na činjenicu da se od 2009. godine nije značajno ulagalo u infrastrukturu (mrežu tramvajskih linija, Remizu s opremom koja je poprilično zastarjela), zatim u vozni park (tramvaji i autobusi su 2009. dijelom obnovljeni), nužno je izvršiti modernizaciju postojećeg stanja imovine tvrtke s perspektivom održivog razvoja kako bi se zadržala usluga javnog gradskog prijevoza Grada Osijeka na nivou koji zahtijevaju EU standardi po pitanju: sigurnosti, pouzdanosti, dostupnosti osoba s invaliditetom te značajnom smanjenju negativnih CO2 emisija što u konačnici ima napredak u dijelu troškovno prihvatljivog ali efikasnijeg i rentabilnijeg poslovanja tvrtke na dulji niz godina.

Cilj

Cilj projekta je povećanje broja korisnika gradskog prijevoza što će doprinijeti daljnjem razvoju grada te poboljšanju standarda života građana Osijeka. Planira se modernizirati 9,5 km pruge i 9,5 km kontaktnog voda, modernizacija dvije i izgradnja jedne ispravljačke stanice, izgradnja podzemne kablovske mreže i modernizacija 23 tramvajska stajališta.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 1. prosinca 2017. godine. Radovi su u tijeku.

Koristi

Osnovna svrha projekta je obnova infrastrukture kao prethodne faze pripreme za nabavku niskopodnih vozila – tramvaja čime će se podići razina usluge javnog gradskog prijevoza u Gradu Osijeku na viši standard u odnosu na sadašnju situaciju što bi trebalo imati za krajnju posljedicu veći broj korisnika i smanjenje emisije CO2. Za očekivati je da će se podizanjem vrijednosti tramvajskog prometa u gradu, u određenom broju, smanjiti udio automobila što će svakako doprinjeti smanjenju svih vrsta ispušnih plinova u atmosferu.

Rokovi

Radovi su započeli u studenom 2021. godine, a završetak radova očekuje se tijekom 2025. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Program „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“

Ukupna vrijednost projekta: 35.462.094,37 EUR

Prihvatljivi troškovi: 28.410.479,79 EUR

Bespovratna sredstva: 26.513.856,62 EUR

Kohezijski fond: 22.536.778,13 EUR

Državni proračun: 3.977.078,49 EUR

Problemi

Konfiguracija strujnih dionica kontaktne mreže prilikom projektiranja prilagođena je frekvenciji prometa i tipu tramvajskih vozila koja davno više nisu u prometu. Kod redovitog prometa tramvajska vozila nove generacije, zbog znatno veće snage instalirane opreme i dinamike porasta struje na tako konfiguriranim strujnim dionicama, uzrokuju učestala preopterećenja u vršnim slučajevima (dodavanje punog gasa) zbog čega nastaje prekid napajanja pripadajuće dionice. Loše stanje infrastrukture uzrokuje zastoje i prometne nesreće povezane s tramvajskim vozilima, pritužbe građana i radnika te onemogućuje uvođenje novih tramvaja.

Cilj

Ovim projektom planira se modernizacija: 11 dionica tramvajske pruge ukupne dužine 8,1935 km (16,387 km kolosijeka) te 3 ispravljačke stanice, s ciljem povećanja operativne učinkovitosti sustava javnog gradskog prijevoza koji će utjecati na povećanje broja putnika u javnom gradskom prijevozu i povećanje modalne podjele u korist javnog prijevoza.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 10. lipnja 2019. godine. U tijeku su radovi na modernizaciji ispravljačkih stanica.

Koristi

Svrha projekta je unaprijediti javni prijevoz na području grada Zagreba, a ulaganjem u infrastrukturu povećat će se broj i udio putnika te sigurnost prometnog sustava, smanjiti utjecaj prometa na okoliš, uz to dolazi do povećanja kvalitete i konkurentnosti tramvajske mreže te smanjenja broj prometnih nesreća povezanih s javnim prijevozom. Sa stajališta putnika, investicija se opravdava povećanjem pouzdanosti, sigurnosti, točnosti i komfora usluge što rezultira povećanjem broja korisnika, dok se sa stajališta tvrtke i poslovnih partnera, investicija se opravdava efikasnijim, racionalnijim i rentabilnijim poslovanjem tvrtke. Poboljšanjem kvalitete tramvajske infrastrukture povećat će se udio putnika u javnom prijevozu, a smanjiti udio automobila.

Rokovi

Radovi na modernizaciji tramvajskih pruga su završeni. U tijeku su radovi na modernizaciji ispravljačkih stanica.

Iznosi

Projekt se financira kroz Program „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“

Ukupna vrijednost projekta: 34.459.197,88 EUR

Prihvatljivi troškovi: 27.542.410,81 EUR

Bespovratna sredstva: 27.542.410,81 EUR

Kohezijski fond: 23.411.049,19 EUR

Državni proračun: 4.131.361,62 EUR

Problemi

Uslijed urbanog rasta grada, razvoj prometne infrastrukture na području grada Splita je specifičan i prometna se komunikacija između središnjih i vanjskih dijelova grada odvija u uskim koridorima nedovoljne propusnosti. Analiza postojećeg stanja prometa u Splitu utvrdila je ključne nedostatnosti prometne mreže, od prekomjerne opterećenosti infrastrukture u odnosu na njenu propusnu moć te izolirano upravljanje semaforiziranim raskrižjima s fiksnim režimom rada. Navedeno dovodi do učestalih zagušenja u prometnom toku, duljim vremenima putovanja i povećanim vremenom provedenim u prometu na uobičajenim relacijama (npr. kuća-posao). Povećano korištenje osobnih motornih vozila kao sredstava prijevoza u dnevnom transportu ima negativan utjecaj i na javni prijevoz autobusa u vidu učestalog kašnjenja, kao i neusklađenosti vremena dolaska na autobusne stanice, pri čemu istovremeno na stanicu dolazi više autobusa, što stvara dodatne gužve a nekad i potpuno zaustavlja promet na nekoliko minuta. Negativni efekti zagušenja u cestovnom prometu reflektiraju se i na druge oblike prometa, pri čemu je najizraženiji problem prometne propusnosti trajektne luke Split u kojoj je na jednom užem području povezan cestovni, željeznički i pomorski promet, što je posebno izraženo u vrijeme višestruko povećanog opterećenja tijekom turističke sezone.

Cilj

Uvođenje ITS-a na funkcionalnom prometnom području grada Splita, što obuhvaća administrativno područje grada Splita i grada Solina, usmjereno je na cjelovitu skupinu mjera i rješenja u području usluga informiranja putnika gdje su obuhvaćene statičke i dinamičke informacije o prometnoj mreži, usluge pred-putnog i putnog informiranja te podrška službama koje obavljaju prikupljanje, pohranjivanje i upravljanje informacijama za planiranje transportnih aktivnosti. Projektom će se implementirati konkretni sustavi, aplikacije i usluge na način da isti budu djelotvorni i učinkoviti, kompatibilni, proširivi, interoperabilni, integrativni i normirani. Infrastruktura izrađena/poboljšana projektom biti će usklađena s postojećim prometnim sustavima.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 27. travnja 2021. godine.

Koristi

Cilj ITS-a je poboljšanje performansi prometnog sustava koji se ogledaju kroz kvalitetu transportnih usluga, pri čemu se ocjena performansi očituje kroz mjerenje kapaciteta, vrijeme odaziva i učinkovitost regulacije prometa. Općenito, projektom se doprinosi učinkovitom korištenju resursa. Specifično, projektom se djeluje na probleme zagušenja prometa, onečišćenja okoliša, snižene razine sigurnosti i kontrole prometa i to kroz interoperabilnost podsustava ITS-a, pružanje cjelovitih informacija o prometu, nadzor vremenskih uvjeta i okoliša te druga praćenja vezana uz promet.

Rokovi

Korisniku je odobreno faziranje kako bi se projekt mogao nastaviti financirati iz financijske perspektive 2021.-2027.

Iznosi

Projekt se financira kroz Program „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“

Ukupna vrijednost projekta: 12.757.241,01 EUR

Prihvatljivi troškovi: 12.757.241,01 EUR

Bespovratna sredstva: 10.843.654,85 EUR

Kohezijski fond: 10.843.654,85 EUR

Državni proračun: 0,00 EUR

Problemi

Trenutno stanje željezničke pruge M601 Vinkovci – Vukovar u pogledu kolosiječne geometrije, signalno-sigurnosnih uređaja, kao i činjenice da nije elektrificirana, uzrokuje nedovoljnu iskorištenost pruge.

Cilj

Glavni cilj projekta je nadogradnja, elektrifikacija, rekonstrukcija i obnova postojeće jednokolosiječne željezničke pruge Vinkovci – Vukovar, rekonstrukcija željezničkih kolodvora Vukovar/Borovo Naselje i Vukovar, stajališta Nuštar i Bršadin-Lipovača te obavljanje svih potrebnih radova na željezničkim infrastrukturnim podsustavima (građevinski podsustav, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav, elektroenergetski podsustav).

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 21. svibnja 2018. godine.

Koristi

Konačni ciljevi koji će se postići ovim projektom su:
• poboljšati dostupnost
• poboljšati pristup luci Vukovar
• poboljšati interoperabilnost (projekt je projektiran sa uvažavanjem TEN-T i interoperabilnih standarda)
• povećati kapacitet pruge
• poboljšati energetsku učinkovitost
• poboljšati utjecaj na okoliš
• poboljšati razinu putničkih usluga
• poboljšati intermodalnost (uz svaki kolodvor i stajalište predviđeno je parkiralište za osobne automobile i bicikle, te se u blizini nalaze autobusne stanice (u prosjeku na udaljenosti 500m))
• poboljšati operativnu pouzdanost
• poboljšati sigurnost (projekt uključuje sigurnosne elemente u skladu sa EU direktivom o sigurnosti željezničkog prometa).

Rokovi

Radovi su započeli u travnju 2020. godine. Radovi su dovršeni te su u tijeku usklađenja u svrhu ishođenja potvrda o sukladnosti, provedba tehničkih pregleda i izdavanje uporabnih dozvola.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 89.946.504,64 EUR

Prihvatljivi troškovi: 68.528.865,40 EUR

Bespovratna sredstva: 64.410.280,58 EUR

Kohezijski fond: 54.748.738,49 EUR

Državni proračun: 9.661.542,09 EUR

Problemi

Budući da se radi o projektu na dijelu TEN-T koridora i uzimajući u obzir da je riječ o značajnom pothvatu, moraju biti zadovoljeni zahtjevi utvrđeni Uredbom Komisije (EU) br. 1299/2014 od 18. studenog 2014. o tehničkoj specifikaciji interoperabilnosti podsustava „infrastrukture” željezničkog sustava u Europskoj uniji. Trenutačno postojeća pruga je jednokolosiječna, elektrificirana na 25 kV AC 50 Hz. Pruga se nalazi na gotovo ravnom terenu, a postojeće brzine kreću se između 75 i 140 km/h, iako postoje ograničenja brzine u nekim područjima zbog lošeg stanja infrastrukture.
Ova dionica prepoznata je kao jedno od uskih grla u TEN-T osnovnoj mreži zbog kapaciteta, korisne duljine kolosijeka u kolodvorima (između 500 i 630 m). Postojeći sustav osiguranja željezničke pruge je APB (automatski pružni blok) u elektro-relejnoj izvedbi, a što nije u skladu sa uvjetima interoperabilnosti. Također, kolodvorima i stajalištima izvedene su uređene površine, umjesto perona, što ne zadovolja uvjete za pristup osoba smanjene pokretljivosti.

Cilj

Projekt se odnosi na rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac duljine 44,02 km.
Uz navedeno uključuje:
•rekonstrukciju 3 kolodvora i 4 postojeća stajališta,prenamjenu 3 kolodvora u stajališta
•ugradnju novog elektroničkog SS uređaja, ETCS razine 1 te novog prometno–upravljačkog infrastrukturnog podsustava sa daljinskog kontrolom vanjskih elemenata
•elektrifikaciju sustavom 25 kV/50 Hz
•rekonstrukciju elektrovučne podstanice
•izgradnju 3 podvožnjaka i 4 nadvožnjaka sa pripadajućim cestama
•izgradnju svodnih cesta radi ukidanja ŽCP
•rekonstrukciju pojedinih ŽCP u razini
•izgradnju zidova zašite od buke
•izgradnju zatvorenog sustava odvodnje
•rekonstrukciju objekata na trasi.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je 27. prosinca 2019. godine.

Koristi

Konačni ciljevi koji će se postići ovim projektom su:
•poboljšati dostupnost
•poboljšati pristup luci Rijeka
•poboljšati interoperabilnost (projekt je projektiran sa uvažavanjem TEN-T i interoperabilnih standarda)
•povećati kapacitet pruge
•poboljšati energetsku učinkovitost
•poboljšati utjecaj na okoliš
•poboljšati razinu putničkih usluga
•poboljšati intermodalnost (uz svaki kolodvor i stajalište predviđeno je parkiralište za osobne automobile i bicikle, te se u blizini nalaze autobusne stanice (u prosjeku na udaljenosti 500m))
•poboljšati operativnu pouzdanost
•poboljšati sigurnost (projekt uključuje sigurnosne elemente u skladu sa EU direktivom o sigurnosti željezničkog prometa).

Rokovi

Korisnik je predvidio 31.12.2026. kao rok za završetak projektnih aktivnosti.

Iznosi

Projekt se financira kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“.

Ukupna vrijednost projekta: 458.492.569,27 EUR

Prihvatljivi troškovi: 361.137.877,76 EUR

Bespovratna sredstva: 361.137.877,76 EUR

Kohezijski fond: 306.967.196,10 EUR

Državni proračun: 54.170.681,66 EUR

Problemi

Željezničko-cestovni prijelazi (ŽCP) i pješački prijelazi (PP) preko pruge predstavljaju točku visokog rizika za sve sudionike u prometu. U slučaju izostanka odgovarajuće razine osiguranja ŽCP-a i PP-a opasnost se značajno uvećava, što potvrđuje broj prometnih nezgoda na prijelazima. 60% ukupnog broja nesreća na ŽCP-ima i PP-ima se dogodio na prijelazima osiguranima samo cestovnim prometnim znakom. Zato su takvi prijelazi definirani kao tzv. “crne točke“ na željezničkoj mreži. Nesreće sa smrtnim posljedicama česte su na nedovoljno osiguranim prijelazima kao i na lokalnim i nerazvrstanim cestama na kojima vozači ne poštuju prometne propise. Prisutne su i nesreće uzrokovane lošom vidljivošću (ne postoji minimalan kut preglednosti) i to najviše na prijelazima na lokalnim i nerazvrstanim cestama (šumskim i poljskim) te na prijelazima koji se nalaze na nerazvrstanim cestama unutar gradskih područja. Od 1511 željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza, čak 62,4% nema uređaje za osiguranje, već samo cestovno-prometne znakove upozorenja i osiguran trokut preglednosti

Cilj

Predmet Projekta je osiguranje i modernizacija 95 željezničko-cestovnih prijelaza automatskim elektroničkim signalno-sigurnosnim uređajima koji za osiguranje sigurnog odvijanja prometa koriste moderne uređaje sa svjetlosnim signalima u LED tehnologiji i jakozvučna zvona, dok je na 79 željezničko-cestovnih prijelaza, uz navedeno predviđena i ugradnja polubranika.

Status

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je 26. siječnja 2021. godine.

Koristi

Ciljevi projekta su smanjenje opasnosti koje proizlaze iz sjecišta dvaju zasebnih prometnih sustava (pruga i cesta), povećanje razine osiguranja ŽCP-a, smanjenje broja prometnih nezgoda te smanjenje broja ljudskih žrtava te smanjenje troškova uzrokovanih prometnim nezgodama.

Rokovi

U tijeku je izvođenje radova čiji završetak se očekuje tijekom 2026. godine.

Iznosi

Projekt se financira kroz Program „Konkurentnost i kohezija 2021.-2027.“

Ukupna vrijednost projekta: 27.698.475,64 EUR

Prihvatljivi troškovi: 22.259.267,41 EUR

Bespovratna sredstva: 22.259.267,41 EUR

Kohezijski fond: 18.920.377,30 EUR

Državni proračun: 3.338.890,11 EUR