Povezivanje osnovne mreže prometne infrastrukture s transeuropskim mrežama i koridorima jedan je od osnovnih ciljeva i važan preduvjet za ravnomjeran razvoj svih članica EU. EU stoga kontinuirano ulaže napore da se, usporedno s povećanjem broja članica, omogući izgradnja potrebnih prometnica i integriraju nacionalne mreže prometnica u jedinstvenu Transeuropsku mrežu prometnica (Trans – European Network – Transport, TEN-T). Oblikovanjem ovakve europske prometne mreže uklonila bi se uska grla i povezale udaljenije regije u zajednički sustav prometnica.
TEN-T se, sukladno Uredbi o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže od 13. lipnja 2024. godine i Instrumentu za povezivanje Europe za prometnu, energetsku i informacijsko – komunikacijsku infrastrukturu (Connecting Europe Facility – CEF), razvija temeljem višeslojnog pristupa, sastojeći se od osnovne, proširene osnovne i sveobuhvatne mreže.
Sveobuhvatna mreža (engl. comprehensive network) predstavlja opći sloj TEN-T-a i uključuje svu postojeću i planiranu infrastrukturu koja udovoljava zahtjevima Smjernica, a treba biti uspostavljena najkasnije do 31. prosinca 2050 godine. Prema ranijim tumačenjima Europske Komisije, za Hrvatsku bi to trebala biti mreža dogovorena u okviru P21 Transeuropske mreže.
Proširena osnovna mreža (engl. extended core network) nova je srednja razina unutar TEN‑T-a između osnovne i sveobuhvatne mreže. Proširena osnovna mreža obuhvaća dodatne, strateški važne prometne veze i infrastrukturu koje nisu obuhvaćene osnovnom mrežom, ali su i dalje prioritetne za razvoj visokokvalitetnih interoperabilnih prometnih rješenja diljem EU‑a. To znači da uključuje dodatne dionice cesta, željeznica, luka i aerodroma te multimodalnih veza koje omogućuju bolje prekogranično povezivanje i multimodalnu funkcionalnost. Proširena osnovna mreža mora biti u potpunosti funkcionalna i usklađena sa zahtjevima TEN‑T standarda do 31. prosinca 2040. kao srednji korak prije potpune mrežne pokrivenosti EU‑a.
Osnovna mreža (engl. core network) uključuje samo one dijelove sveobuhvatne mreže koji su strateški najznačajniji, a treba biti uspostavljena najkasnije do 31. prosinca 2030. Odlukom Europske komisije definirano je devet koridora Osnovne prometne mreže EU kao okosnica za spajanje 94 glavne europske luke i 88 ključnih zračnih luka sa željeznicom i cestama u glavnim gradovima europskih zemalja (Luka Rijeka, Luka Split, Luka Ploče i Zračna luka Zagreb su među njima), te razvoj željezničke infrastrukture kapacitirane na postizanje zadovoljavajućih brzina za putničke i teretne vlakove, kao i 35 graničnih prijelaza. Tih devet koridora prioritet su prometne politike Europske unije zbog čega je ustanovljen dodatni financijski fond pod nazivom CEF (Connecting Europe Facility) iz kojeg države članice, osim iz postojećih strukturnih i kohezijskog fonda, također mogu financirati projekte na tim koridorima temeljem natječaja koje će raspisivati Europska komisija. Vrijednost CEF instrumenta za financiranje mreža u području prometa u razdoblju 2021.-2027. iznosi 25.81 milijardi eura.
Devet koridora su: Baltičko-jadranski, Sjeverno more – Baltik, Mediteranski, Bliski istok – Istočni Mediteran, Skandinavsko-mediteranski, Rajnsko – alpski, Atlantski, Sjeverno more – Mediteran, Rajna – Dunav. Svaki od njih mora uključivati tri vrste prometne infrastrukture, prolaziti kroz tri države članice i dva granična prijelaza.
Hrvatska se nalazi na četiri koridora Osnovne prometne mreže, na Mediteranskom koridoru, Rajna-Dunav koridoru, koridoru Baltičko more – Jadransko more te Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. Mediteranski koridor povezuje jug Iberijskog poluotoka, preko španjolske i francuske mediteranske obale prolazi kroz Alpe na sjeveru Italije, zatim ulazi u Sloveniju i dalje prema mađarsko-ukrajinskoj granici.
Riječ je o cestovnom i željezničkom koridoru, a njegov sastavni dio je i pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta (željeznički i cestovni pravac koji se kod nas uvriježio pod nazivom Vb koridor). Na Mediteranski koridor nastavlja se cestovni i željeznički pravac Zagreb-Slovenija, za koji se kod nas uvriježio naziv X koridor.
Preko toga koridora Hrvatska je spojena i na Baltičko-jadranski koridor, koji ide od Baltičkog mora kroz Poljsku, preko Beča i Bratislave do sjeverne Italije. Koridor Rajna-Dunav je riječni pravac koji povezuje Strasbourg, Frankfurt, Beč, Bratislavu, Budimpeštu, odakle se jedan dio račva prema Rumunjskoj, a drugi ide Dunavom između Hrvatske i Srbije i dalje na Crno more, a kod nas se uvriježio pod nazivom VII koridor.
Zapadni Balkan – Istočni Mediteran (WBEM) koridor je novi multimodalni TEN-T koridor koji povezuje središnju i jugoistočnu Evropu s mediteranskim lukama Jadranska i Istočnog Mediterana preko zemalja Zapadnog Balkana i članica EU. Koridor je zamišljen kao konekcija srednje Europe s jugoistokom i istokom Sredozemlja preko zemalja zapadnog Balkana, što Hrvatskoj može donijeti geostratešku ulogu kao tranzitne i logističke točke na tom prometnom pravcu.
Prometna infrastruktura uključena u sveobuhvatnu mrežu ima prednost u sufinanciranju iz fondova EU, međutim nižeg prioriteta od projekata na osnovnoj mreži i na koridorima osnovne mreže. Mogućnosti sufinanciranja sveobuhvatne mreže odnose se prvenstveno na sredstva iz Strukturnih fondova.
Prioritet za sufinanciranje iz fondova EU imaju projekti koji su na osnovnoj mreži, i to prvenstveno za sredstva iz Kohezijskog fonda. Projekti na koridorima osnovne mreže imaju najveći prioritet za sufinanciranje iz fondova EU za financijsko razdoblje od 2021. do 2027., i to iz sredstava CEF-a.
Koridori TEN-T mreže
Interaktivna GIS stranica Europske komisije