Operativni program „Konkurentnost i Kohezija“ (OPKK), kojim upravlja Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, pod tematskim ciljem 7. – Povezanost i mobilnost u čijem su fokusu ulaganja u prometnu infrastrukturu potrebnu za suvremenu, konkurentnu i međusobno povezanu europsku ekonomiju, podrazumijeva razvoj projekata za olakšanje kretanja robe i ljudi, ne samo diljem i unutar Hrvatske već i prema ostalim dijelovima Europe, te poboljšanje dostupnosti gradova i izoliranih područja funkcionalnim regionalnim centrima te jačanje teritorijalne kohezije.
Utvrđeni ciljevi tj. prioriteti prometnog razvoja kroz OPKK-u odražavaju prioritete politike EU-a i nacionalne politike za područje prometa. U njoj se ističe integracija modalnih mreža prijevoza, odnosno komodalnost, strukturalne promjene kojima se omogućuje učinkovita konkurentnost željeznice na tržištu prijevoza robe i putnika na srednjim i dugim relacijama, mobilizacija potencijala nedovoljno iskorištenih unutarnjih vodnih putova i ekološki prihvatljivog gradskog prometa. Stoga bi fokus trebao biti na ‘osnovnoj’ mreži koridora koji bi osigurali efikasno multimodalno povezivanje i dodatnu vrijednost na razini Europe.
Prioritetna os koja se odnosi na promet u OPKK za razdoblje 2014. – 2020. označava nastavak provedbe strateških ciljeva određenih u OP-u „Promet“ za razdoblje 2007. – 2013. (osuvremenjivanje željezničke infrastrukture i sustava unutarnjih plovnih putova), uz osiguravanje dosljednosti i usklađenosti s obzirom na dosadašnje financiranje iz fondova EU-a u sektoru prometa u Hrvatskoj.
U okviru prioritetne osi 7., glavni prioriteti financiranja iz EFRR-a i KF-a za OPKK su sljedeći:
- povećati stupanj korištenja i relevantnost željezničke mreže (Kohezijski fond);
- unaprijediti cestovnu mrežu TEN-T i pristup cestovnoj mreži TEN-T (EFRR);
- povećati broj prevezenih putnika u javnom gradskom prijevozu (Kohezijski fond);
- poboljšana dostupnost Dubrovnika zrakom (Kohezijski fond)
- poboljšati dostupnost naseljenih otoka stanovnicima (Kohezijski fond);
- poboljšati cestovnu sigurnost u dijelovima s visokom razinom mješovitog prometa (EFRR);
- povećati količinu teretnog prometa na unutarnjim plovnim putovima (Kohezijski fond).
S obzirom na to, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, koje obnaša funkciju Posredničkog tijela za sektor prometa, priprema projekte iz svih prometnih sektora: željezničkog, cestovnog, pomorskog, riječnog i zračnog, ali se po prvi puta, sukladno strateškim ciljevima EU prometne politike, velika pažnja posvećuje razvojnim projektima iz segmenta gradsko-prigradskih, javnih i integriranih prometnih sustava.
U 2014.-2020. za prometne projekte na raspolaganju je 1.230.375.841 eura, od čega 400 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj i nešto više od 830 milijuna eura iz Kohezijskog fonda.
400 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjeno je cestovnim projektima:
- 330 milijuna za povezivanje TEN-T cestovne mreže i pristupa TEN-T mreži
- 70 milijuna za sigurnost u prometu
830.375.841 eura iz Kohezijskog fonda namijenjeno je:
- 437.523.163 za željeznički promet
- 85.476.837 za Zračnu luku Dubrovnik
- 150.000.000 za gradsko-prigradski promet (urbana/regionalna mobilnost)
- 120.000.000 za pomorstvo (povezivanje otoka s kopnom)
- 37.375.841 za unutarnju plovidbu
Do sada je iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ unutar prioritetne osi 7 „Povezanost i mobilnost“ realizirano tj. potpisano ukupno 83 ugovora u ukupnom iznosu većem od 1,98 milijardi eura, odnosno 1,7 milijardi eura bespovratnih EU sredstava.