Priprema projekata omogućava bržu aktivaciju i usmjeravanje investicija u prvoj fazi novih programa jer postoji već izrađen skup „zrelih projekata“ spremnih za kandidiranje. Kroz bolje usklađivanje s dugoročnim strateškim ciljevima EU, uključujući klimatsku neutralnost, digitalizaciju, sigurnost i multimodalnu mobilnost, kvalitetna priprema pospješuje povećanje apsorpcije sredstava EU kroz smanjenje rizika od administrativnih i proceduralnih prepreka u pripremnoj fazi projekata.
Kako bi osiguralo pripremu projekata i povećalo kvalitetu pripremljenosti projektnih prijedloga za financijsko razdoblje 2014.-2020., Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je u okviru Operativnog programa Promet osiguralo financijska sredstva za pripremu dokumentacije za projekte u svim prometnim sektorima, a ne samo u željezničkom i sektoru unutarnje plovidbe, što je bio slučaj do 1. srpnja 2013., odnosno do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
U IPA pretpristupnom razdoblju u sektoru prometa financirali su se projekti usmjereni na unaprjeđenje i modernizaciju željezničke infrastrukture i unutarnje plovidbe, rijeka i riječnih luka, odnosno ono što je u tom trenutku identificirano kao prioritet i usklađeno s EU prometnim politikama.
Nakon ulaska Republike Hrvatske u EU otvorile su se mogućnosti financiranja projekata iz Strukturnih i investicijskih fondova EU te je Ministarstvo dopunilo Operativni program „Promet“. U prioritetnu os 1, usmjerenu na modernizaciju željezničke infrastrukture, dodatno je uključena priprema projekata u sektoru prometa. To je omogućilo sufinanciranje izrade i dorade pripremne projektne dokumentacije za projekte u željezničkom, zračnom, cestovnom, pomorskom prometu te unutarnjoj plovidbi, kao i sektoru gradske, prigradske i regionalne mobilnosti.
Kroz model sufinanciranja, Ministarstvo je podržalo izradu pred-studija i studija izvodljivosti, financijsko-ekonomskih analiza, tehničke dokumentacije, Master planova i dokumentacije za nadmetanje. Time je stvorena strateška baza projekata za razvoj prometnog sektora i omogućeno učinkovito korištenje sredstava EU fondova te su postavljeni preduvjeti za pripremu projektnih prijava u financijskom razdoblju 2014.–2020. Dokumentacija za neke od najznačajnijih infrastrukturnih projekata koji se provode u razdoblju 2014.-2020. izrađena je uz financiranje iz Operativnog programa Promet.
Tijekom razdoblja 2014.–2020. nastavljene su aktivnosti sufinanciranja izrade projektne dokumentacije koja je osnova za prijavu projekata na natječaje iz EU fondova, uključujući i pozive za sufinanciranje projektne dokumentacije. Istaknuto mjesto zauzimalo je financiranje izrade tzv. prometnih Master planova funkcionalnih regija, strateških dokumenata koji predstavljaju okvir za prometni razvoj jedne ili više susjednih županija kroz dulji vremenski period. Nastavljena je i potpora projektima izrade studija opravdanosti, studija utjecaja na okoliš, idejnih i glavnih projekata, ekonomskih i financijskih analiza projekata, te dokumentacije o nabavi neophodnih za provedbu investicija visoke vrijednosti u sektorima željezničkog i cestovnog prometa te unutarnje plovidbe.
Priprema studijske, projektne i strateške dokumentacije u sklopu Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.” poslužila je kao podloga za provedbu projekata u sektoru prometa u financijskom razdoblju 2021.-2027. U financijskom razdoblju 2021.–2027., Republika Hrvatska koristi sredstva iz Programa Konkurentnost i kohezija (PKK) 2021.-2027., koji je odobren od strane Europske komisije i predstavlja glavni instrument EU kohezijske politike za ulaganja u infrastrukturu, inovacije i održivi razvoj.
Jedan od ključnih elemenata programskog razdoblja 2021.–2027. jest priprema projektno-tehničke dokumentacije kao preduvjeta za uspješno apliciranje i provedbu ulaganja iz PKK-a i drugih EU instrumenata. Na nacionalnoj razini, kroz različite pozive i mjere osigurana su bespovratna sredstva za izradu projektno-tehničke dokumentacije koja obuhvaća studije izvodljivosti, tehničke projekte, financijsko-ekonomske analize, procjene utjecaja na okoliš te pripremu svih pravno-tehničkih akata potrebnih za pripremu ulaganja.
U sektoru prometa, takva priprema uključuje izrađivanje dokumentacije za projekte cestovne, željezničke, i pomorske infrastrukture te unutarnje plovidbe, uključujući i multimodalna prometna rješenja, urbanu i regionalnu mobilnost, te logistička i interoperabilna prometna čvorišta. Ova dokumentacija je nužna za zadovoljavanje EU kriterija prihvatljivosti i kvalitete projekta, te za dokazivanje usklađenosti s ciljevima digitalne i zelene tranzicije, koje PKK snažno promiče.
Projektno-tehnička dokumentacija pripremljena u razdoblju 2021.–2027. ima važnu ulogu i izvan samog razdoblja provedbe, jer služi kao strateška baza za planiranje ulaganja u novom višegodišnjem financijskom okviru EU-a (MFF) za razdoblje 2028.–2034.. Europska komisija u pripremi novog MFF naglašava potrebu za jačanjem projektnih kapaciteta i kvalitetnog pipeline-a projekata kako bi se olakšalo planiranje i financiranje složenih infrastrukturnih ulaganja u budućnosti.