Zagreb, 28. studeni 2017.
Danas su predstavljene prve dvije brze punionice za električna vozila u sklopu projekta „Sveobuhvatna mreža koridora s brzim punjenjem u jugoistočnoj Europi“ (engl. Comprehensive Fast-Charging corridor Network in South East Europe) financiranog iz trećeg poziva Instrumenta za povezivanje Europe – CEF.
Cilj ovog projekta čiji je korisnik Hrvatski Telekom je instaliranje, puštanje u pogon i upravljanje nad 69 brzih punionica za električna vozila s otvorenim pristupom (punionice opremljene sa tri standardne priključnice: 43kVA AC, 50kW DC CHAdeMO i 50 kW DC Combo) na 31 lokaciji na potezu TEN-T koridora u dvije države članice EU: Hrvatskoj i Rumunjskoj i to pokrivajući tri strateška TEN-T koridora: Mediteranski (Hrvatska), Rajnsko –alpski koridor te Bliski istok – Istočni Mediteran (oba potonja koridora pokrivajući Rumunjsku). Dodano će biti postavljeno 4 ultra brzih punionica (150kW) u obje zemlje.
Ukupna vrijednost ovog projekta za Hrvatsku iznosi 1,18 milijuna eura a cijeli projekt se planira dovršiti do 2020. godine. Za Hrvatsku je predviđena instalacija 16 brzih punionica i jedna ultra brza punionica na minimalno 6 preliminarno odabranih lokacija. Planirane lokacije za instalaciju punionica su trgovački centri, benzinske postaje i slični objekti smješteni u neposrednoj blizini TEN-T koridora, s jednostavnim pristupom autoputovima. Stoga su danas predstavljene prve punionice postavljene u sklopu parkirališta trgovačkog centra Kaufland koji je ujedno partner ovog projekta.
Poseban naglasak stavljen je na uključivanje naprednog ICT sustava kako bi krajnjim korisnicima omogućila jednostavna i efikasna upotreba, kojim će se između ostalog omogućiti: geo-lociranje slobodnih punionica, rezervaciju utičnica, autorizaciju, naplatu, pružanje korisničke podrške, te ostale digitalne usluge, kao što su: pametno parkiranje, intermodalne transportne ponude (car sharing/javni prijevoz), vaučeri za usluge koje se temelje na geo-lokacijama, i sl.
Mreža punionica bit će povezana s postojećim mreže punionica u Sloveniji, Austriji,… razvijenim u sklopu prethodnih CEF projekta, npr. Central European Green Corridors.
Glavni doprinos ovog projekta vezan je uz direktni utjecaj na smanjenje emisija CO2 i drugih štetnih plinova, buke i razine stresa uzrokovane prethodno navedenim problemima, dok će se istovremeno stvoriti preduvjeti za motivaciju korisnika na prelazak na niskougljična prometna rješenja.
Trenutno se diljem Europske unije nalazi oko sto tisuća mjesta na kojima se mogu napuniti električna vozila, a na povećanje te brojke sve više utječe Hrvatska, a upravo je ovaj projekt jedan od ključnih poticatelja za daljnji razvoj ovakvih usluga za sadašnje ali i buduće vozače eklektičnih automobila.
S obzirom na to da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture aktivno sudjeluje u korištenju dostupnih EU fondova kroz sve dostupne financijske izvore a jedan od ključnih instrumenata koji omogućuje ulaganje u modernu prometnu infrastrukturu kroz korištenje EU fondova upravo je CEF Instrument. Ulaganja u projekte, poput razvoja mreže brzih punionica kako bi u skoroj budućnosti imali čistiji i energetski učinkovitiji urbani prijevoz, zasigurno će imati značajan utjecaj na budući razvoj hrvatske prometne mreže i prijevoza u cjelini.
